Jehova — ulijeva strahopoštovanje a ipak je pun ljubavi
“S KIM me možete usporediti?” — pita Jehova Bog. Ni najbiranijim riječima ne bismo mogli potpuno opisati Božju neusporedivu moć i slavu. On nas poziva da promatramo nebeski svod kada kaže: “Podignite oči svoje i gledajte. Tko je to stvorio? Onaj, koji na broj izvodi vojsku njihovu i čak ih imenom zove. Zbog punine dinamične snage, jer je silan u snazi, ne izostaje ni jedno” (Izaija 40:25, 26, NS).
Hiljade zvijezda, koje se mogu vidjeti golim okom, samo su djelić oko 100 milijardi zvijezda koje se nalaze u našoj galaksiji! Međutim, Jehova je izbrojao sve zvijezde u cijelom svemiru i dao im ime. Zamisli kolika se ogromna energija nalazi u svoj toj materiji? U središtu Sunca temperatura je 15 milijuna stupnjeva. Kakvu “dinamičnu snagu” ima tek Jehova, jer je on stvorio milijarde takvih nuklearnih reaktora.
Potpuno razumijevanje Jehove nadilazi naše ograničene sposobnosti. Elihu je rekao: “Da, Svesilnog doseći ne možemo, neizmjeran je u moći ... Zato ljudi svi neka ga se boje!” (Job 37:23, 24, ST). Jehova zahtjeva od nas više nego samo strahopoštovanje ili strah od njega. “I ti moraš ljubiti Jehovu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom”, zapovijeda se u Bibliji (5. Mojsijeva 6:5, NS). Možemo li ljubiti nekoga koga ne možemo u potpunosti razumjeti? Da, jer, iako se Jehovino mjesto obitavanja nalazi visoko u nebesima, ipak on postupa u ljubavi sa nesavršenim ljudima i dopušta im da ga bar donekle shvate. (Usporedi Psalam 113:5-9.)
Njegove “oči”, “uši” i “lice”
Jehova nam pomaže da ga razumijemo dopuštajući da ga opišemo ljudskim pojmovima. Apostol Petar je rekao: “Jer Jehovine oči motre na pravednike i uši njegove slušaju njihovu molitvu, a lice Jehovino je protiv onih koji čine zlo” (1. Petrova 3:12; usporedi 2. Mojsijeva 15:6; Ezekijel 20:33; Luka 11:20).
Naravno, te metafore ne smijemo doslovno razumjeti, kao ni pojmove “sunce”, “štit” i “stijena”, kojima je Bog označen na drugim mjestima u Bibliji (Psalam 84:11; 5. Mojsijeva 32:4, 31). “Ali, zar ne piše u Bibliji da smo po njegovoj “slici” stvoreni?” — zaključuju neki (1. Mojsijeva 1:26, 27, NS). Da, ali pretpostavka da Bog ima doslovno usta, nos i uši stvara ozbiljne probleme. Da li je, recimo, sposobnost sluha Svemogućeg Boga zaista ograničena na ono što prenose zvučni valovi do doslovnih ušiju? Ne. jer Biblija pokazuje da Bog može “čuti” čak neizrečene misli ljudskog srca (1. Mojsijeva 24:42-45). A ni njegova sposobnost “vida” ne ovisi od svjetlosnih valova (Psalam 139:1, 7-12; Jevrejima 4:13).
Savršeni čovjek nije odražavao fizička obilježja Boga, već njegove osobine kao ljubav i pravdu. Kršćani osobito pokazuju takve osobine pošto slijede savjet apostola Pavla: “I obucite se u novu osobnost, koja će biti obnovljena točnom spoznajom, prema slici svoga Stvoritelja” (Kološanima 3:10, NS).
Vizije o Božjoj slavi
Pojedini Jehovini sluge u stara vremena imali su prednost vidjeti inspirirane vizije o Jehovinoj nebeskoj slavi. Ezekijel je bio jedan od njih (Ezekijel 1:1). Ono što je on vidio u viziji bilo je neopisivo. Ezekijel se koristio metaforama i usporedbama, pri čemu je često upotrebljavao riječi “nešto kao” da bi ono što je vidio usporedio sa nečim što je shvatljivo, svima poznato. Prorok je, primjerice, rekao:
“Bijaše nešto kao kamen safir, poput prijestolja: na tom kao prijestolju, gore na nebu, kao neki čovjek. I vidjeh kao sjajnu kovinu, iznutra i uokolo kao oganj; od njegovih bokova naviše i od njegovih bokova naniže nešto poput ognja i blijeska na sve strane. Taj blijesak na sve strane bijaše poput duge što se za kišnih dana javlja u oblaku. To bijaše nešto kao slava Jahvina” (Ezekijel 1:26-28, ST).
Kakvu je samo slavu opisao Ezekijel! Apostol Ivan imao je sličnu viziju o Jehovi i pisao je o njoj: “I gle: u nebu je stajalo prijestolje, a na prijestolju je sjedio Netko. Onaj koji je sjedio bijaše na pogled kao kamen jaspis i sard. A oko prijestolja bio sjajan krug, sličan dugi, na pogled kao smaragd” (Otkrivenje 4:1-3, ST). Jehova se, doduše, prikazuje u tako veličanstvenoj slavi, ali se nikada ne opisuje kao okrutni Bog. Naprotiv, pruža se tiha i mirna slika — što pokazuje duga. (Usporedi 1. Mojsijeva 9:12-16.)
Činjenica da Bog dopušta ograničeni uvid u njegovu nebesku slavu pokazuje da ima miroljubive namjere sa ljudima. Zato osobe koje ga ljube mogu mu se pouzdano približiti kao dobrom Bogu koji “čuje molitve” (Psalam 65:2).
Job je rekao za Boga: “Gle! To su rubovi njegovih puteva od kojih tek šapat o nekoj stvari čujemo od njega!” (Job 26:14, NS). Uistinu, ima mnogo toga učiti o Jehovi Bogu koji je svoje sluge blagoslovio izgledom na vječni život (Ivan 17:3). Čak neće biti dovoljno ni “nedogledno vrijeme” da shvatimo “djelo koje je istiniti Bog činio od početka do kraja” (Propovjednik 3:11, NS).
Ono što iskrene osobe znaju ili uče potaknut će ih da ljube Jehovu i da ga slušaju (1. Ivanova 5:3). Ubrajaš li se u te osobe? Slušati Boga nije uvijek lako. Ali, ako zaista upoznaš Jehovu Boga i njegov način postupanja u ljubavi, nikakvo naprezanje neće ti izgledati preveliko. Jesi li odlučio da bolje upoznaš Boga koji ulijeva strahopoštovanje, a ipak je pun ljubavi?
[Slika na stranici 5]
Ljudi poput Ezekijela i Ivana imali su vizije u kojima su dobili samo predodžbu o Jehovinoj slavi koja ulijeva strahopoštovanje
[Slika na stranici 6]
Božja djela stvaranja i njegovo nabrajanje zvijezda samo djelomično pokazuju njegovu neograničenu silu