Knjiga Danijela — vjerodostojna proročanska knjiga

BIBLIJSKI izvještaj nam govori: “U prvoj godini Baltazara, babilonskog kralja, Danijel je usnio snove i gledao vizije glavom na ležaju. Tada je zapisao san. Dao je potpuni prikaz svega” (Danijel 7:1, NS).

U šestom stoljeću pr. n. e. Danijel je zapisao ove i druge snove i vizije koji se tiču i nas danas. Mi imamo “potpuni prikaz” takvih vizija u proročanskoj knjizi Danijela.

Vjerodostojni prorok

Krist je sam posvjedočio da je Danijel bio prorok. Zanimljivo je da je to Isus učinio u svom vlastitom proročanstvu o znaku njegove “prisutnosti i završetka sustava stvari”. On je tako prikazao da će se potpuno ispunjenje Danijelovog proročanstva zbiti u naše vrijeme, kad smo svjedoci raznih dijelova znaka, kao što su međunarodni ratovi, nestašice hrane, potresi, svijetom raširene boli i nevolje (Matej 24:3-8, 15).

Isus je rekao: “I pojavit će se mnogi lažni proroci i zavest će mnoge; ... ova dobra vijest o Kraljevstvu propovijedat će se po svoj nastanjenoj Zemlji za svjedočanstvo svim narodima, i tada će doći kraj. Zato kada vidite da na svetom mjestu stoji odvratna stvar koja prouzročuje pustoš, o kojoj govori prorok Danijel (neka čitalac upotrijebi sposobnost razlučivanja) tada neka bježe u gore koji budu u Judeji... Zaista vam kažem da ovaj naraštaj nikako neće proći dok se sve ovo ne zbude” (Matej 24:11-34, NS).

Činjenica da je Isus upozorio svoje učenike da će biti lažnih proroka prije nego što se osvrnuo na ‘proroka Danijela’ dokazuje da je on Danijela smatrao pravim Božjim prorokom. U prethodnom članku smo zapazili da su se neke od Danijelovih proročanskih izjava, kao što je ona o Nabukodonozorovoj privremenoj duševnoj bolesti i padu Babilona, ispunile za vrijeme Danijelovog života. Ali, Danijel je predskazao i stvari koje su se trebale zbiti stoljećima kasnije. Koja su neka od dugoročnih proročanstava zapisana u knjizi Danijela?

Mesijin dolazak i smrt

Proročanstvo koje jasno pokazuje da je Danijel vjerodostojan prorok poznato je kao 70 proročanskih tjedana. Ono djelomično kaže ovako: “Sedamdeset tjedana je određeno tvom narodu i tvom svetom gradu da se dokrajči prijestup, da se okonča grijeh, da se ispravi pogreška ... Trebaš znati i razumjeti da će od časa kad iziđe riječ da se obnovi i ponovo izgradi Jeruzalem pa do Mesije vođe biti sedam tjedana, a onda šezdeset i dva tjedna (ukupno 69)... I nakon šezdeset i dva tjedna (tj. 7 + 62, ili nakon 69. tjedna) Mesija će biti pogubljen ... I sklopit će zavjet s mnogima za tjedan dana (u 70-om tjednu); i u polovici tjedna učinit će da prestane žrtva i prinos” (Danijel 9:24-27, NS).

Mnogi židovski, katolički i protestantski izučavatelji Biblije slažu se da su “tjedni” iz ovog proročanstva zapravo godišnji tjedni, tj. jedan dan predstavlja jednu godinu. U Revised Standard Version, ekumensko izdanje, čitamo: “Sedamdeset godišnjih tjedana je određeno tvom narodu.” Tih 490 godina počinje 455. g. pr. n. e., kad je perzijski kralj Artakserks ovlastio Nehemiju da “obnovi i ponovo izgradi Jeruzalem” (Nehemija 2:1-8). Nakon šezdeset i devet tjedana, tj. 29. g. n. e., Isus je bio kršten i pomazan, te je postao Krist, odnosno Pomazanik, Mesija. “U polovici (70-og) tjedna”, 33. g. n. e., bio je pogubljen. Njegova žrtvena smrt predstavljala je okajanje grijeha čovječanstva i na taj način je prouzročila da žrtvovanje životinja pod Mojsijevim zakonom “prestane”.a

Zbog tog vjerodostojnog proročanstva, Židovi u prvom stoljeću su “znali da se sedamdeset tjedana koje je odredio Danijel približavaju svom svršetku i nitko nije bio iznenađen kad je Ivan Krstitelj objavljivao da se približilo Božje Kraljevstvo” (Manuel Biblique od Bacueza i Vigorouxa).

Svjetske sile predočene zvijerima

Još jedno dugoročno proročanstvo, koje je od najveće važnosti za ljude koji danas žive, predskazuje redoslijed svjetskih sila, simboliziranih zastrašujućim zvijerima, koje trebaju pripremiti put Božjem Kraljevstvu.

Danijel izvještava: “Noću u viđenju pogledah ... Četiri goleme nemani iziđoše iz mora, svaka drukčija. Prva bijaše kao lav ... Kad eno druga neman: gle, sasvim drukčija: kao medvjed... i evo: treća neman kao leopard, ... Zatim, u noćnim viđenjima, pogledah, kad eno: četvrta neman, strahovita, užasna, izvanredno snažna:... ‘One četiri goleme nemani jesu četiri kralja koji će se dići na zemlji. Ali će od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Svevišnjega, i oni će ga posjedovati za vijeke vjekova’” (Danijel 7:2-18, ST).

Da te zvijeri predstavljaju svjetske sile vidljivo je iz još jedne vizije koju je imao Danijel. Objašnjavajući tu viziju, Danijel piše: “Ovan što si ga vidio — njegova dva roga — to su kraljevi Medije i Perzije. Rutavi jarac jest kralj Grčke” (Danijel 8:20, 21, ST).

Slično tome, četiri zvijeri iz 7. poglavlja knjige Danijela simboliziraju četiri svjetske sile, počevši od vremena kad je Danijel živio pa nadalje, sve do vremena kad će biti uspostavljeno Božje Kraljevstvo. Danijel je živio u vrijeme pada babilonske svjetske sile (lav) i u početku njenog nasljednika, Medo-Perzije (medvjed). Danijelovo dugoročno proročanstvo predskazalo je pad Medo-Perzije pred Grčkom (leopard), nakon koje će opet uslijediti četvrta zvijer, Rimsko carstvo, i njegova izraslina, anglo-američka svjetska sila.b

Danijel je točno predskazao redoslijed svjetskih sila, koje su sve prolijevale krv kao divlje zvijeri u svojoj pohlepi za svjetskom prevlašću. Isto tako, on je prorekao da će pravedno Kraljevstvo uskoro zamijeniti sadašnje političke sile. U jednoj viziji je Danijel vidio “Pradavnoga”, Jehovu Boga, kako “Sinu čovječjem”, Isusu, Mesiji, predaje “vlast, čast i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena i jezici”. Hoće li to donijeti trajno rješenje problema čovječanstva? Da, jer Isusova vladavina je ovdje opisana kao “vlast vječna i nikada neće proći, kraljevstvo njegovo neće propasti” (Danijel 7:13, 14, ST; usporedi Matej 16:27, 28; 25:31).

Kratkoročna i dugoročna proročanstva koja smo razmotrili u ova dva članka samo su mali dio snova, vizija i proročanstava koja se nalaze u knjizi Danijela. Ovi primjeri su dokaz da je knjiga Danijela vjerodostojna proročanska knjiga — povijest zapisana unaprijed. Ispunjenje ovih proročanstava nastavlja se sve do 20. stoljeća, i ta proročanstva nam pružaju divnu nadu, što će biti objašnjeno u narednim člancima.

[Bilješke]

[Okvir na stranici 5]

Teorija “kasnijeg datuma”

BIBLIJA pripisuje knjigu Danijela proroku istog imena, što bi značilo da je napisana u šestom stoljeću pr. n. e. (Danijel 7:1). Ali, proročanstva koja ona sadrži tako su zapanjujuća da mnogi sumnjaju u tu da su ona zapisana prije prorečenih događaja. Neki ne-kršćani, i čak mnogi komentatori Biblije koji se nazivaju kršćanima, izražavaju sumnju u vjerodostojnost knjige Danijela. Njima više odgovara tzv. teorija kasnijeg datuma, odnosno makabejskog datuma, koju je u trećem stoljeću n. e. postavio antikršćanski filozof po imenu Porfirije. Koje su tvrdnje u korist ove teorije i koja je njihova vrijednost?

Na temelju pretpostavke da su proročanstva nemoguća, Porfirije je tvrdio da je knjigu koja nosi Danijelovo ime zapravo napisao Židov nepoznatog imena tokom makabejskog perioda u drugom stoljeću pr. n. e., tj. nakon što su se dogodile mnoge stvari prorečene u Danijelu. On je tvrdio da je varalica koji je pisao u Danijelovo ime to učinio zato da podigne moral Židova u vrijeme makabejske pobune protiv Seleukida u drugom stoljeću pr. n. e. No da li bi se uljudno i nenasilno ponašanje Danijela i trojice njegovih židovskih drugova u Babilonu moglo na bilo koji način smatrati poticajem na oružanu bunu? Ni u kojem slučaju (Danijel 1:8; 2:49; 3:16-18, 30). Pojavljivanje ‘Mesije vođe’ točno na vrijeme, 29. g. n. e., na završetku 69 godišnjih “tjedana” iz Danijela 9:25, također čini smiješnima Porfirijeve tvrdnje o drugom stoljeću pr. n. e.

Prema židovskom povjesničaru Josipu, kanon Hebrejskih spisa koji uključuje i Danijela, bio je dovršen u vrijeme Ezdre, u petom stoljeću pr. n. e. Kako je, dakle, moguće reći da je knjiga Danijela “kasnijeg datuma” i da nije napisana prije drugog stoljeća pr. n. e.? Nadalje, svici sa Mrtvog mora su pokazali da je u židovskim krugovima u drugom stoljeću pr. n. e. knjiga Danijela bila široko prihvaćena kao dio Pisma. Da li bi to bilo moguće da je ta knjiga bila napisana u to vrijeme?

Još jedna tvrdnja koju koristi Porfirije, kao i mnogi viši kritičari, je ta da knjiga Danijela sadrži povijesne netočnosti. Njihova je teorija da je knjiga Danijela napisana u drugom stoljeću pr. n. e. Ali, u to vrijeme su oštroumni Židovi odbijali Prvu knjigu o Makabejcima kao neprikladnu da bude uključena u biblijski kanon, premda su je smatrali povijesno točnom. Obrazovani Židovi koji su imali pristup djelima takvih svjetovnih povjesničara kakav je bio Herodot, sigurno bi odbacili knjigu Danijela da je ona sadržavala povijesne pogreške. Štoviše, arheološka otkrića su potvrdila postojanje Baltazara i druge detalje iz Danijela koje su Porfirije i drugi viši kritičari smatrali netočnima.

Obzirom na Porfirijevu optužbu da je knjiga Danijela napisana nakon prorečenih događaja, Philip R. Davis, s Katedre za biblijska proučavanja univerziteta u Sheffildu, Engleska, piše slijedeće: “Ovo je žalosna optužba knjige Danijela i u velikoj mjeri namjerna podvala učinjena (pretpostavimo tako) lakovjernoj publici da bi poslužila dobronamjernim ciljevima uz pomoć neistinitih sredstava... Teško mi je pripisati takvu lakovjernost prvobitnim čitateljima ove knjige. Ako postoji lakovjernost u ovom slučaju, onda je ona vjerojatnije na strani tih racionalističkih kritičara” (Journal for the Study of the Old Testament, br. 17, 1980).

Uopće ne iznenađuje da neo-platonski filozof opovrgava da je biblijski pisac bio nadahnut od Boga da bi prorekao buduće događaje. Ali to što biblijski komentatori koji tvrde da su kršćani pokušavaju potkopati povjerenje ljudi u tu važnu proročansku knjigu Biblije upravo je žalosno. To pokazuje pomanjkanje vjere u Onoga tko je rekao: “Od početka sam otkrivao budućnost, unaprijed, ono što se još nije zbilo” (Izaija 46:10, The New Jerusalem Bible).

[Grafički prikaz na stranici 6]

(Vidi publikaciju)

70 tjedana (490 godina)

69 tjedana (483 godine) 1 tjedan (7 godina)

455 pr.n. e. 29. n. e. 33. n. e. 36. n. e.

[Slike na stranici 6]

Babilon

Medo-Perzija

Grčka

Rim — Britanija i SAD