Biblija — je li od Boga?
JEHOVA, Bog bezgranične snage i vlasti, sasvim sigurno ima pravo da sa svojim ljudskim stvorenjima saobraća na način koji on želi. Ukoliko je izabrao saobraćati posredstvom pisane riječi, tada bi svoju poruku također trebao sačuvati kroz vijekove. Je li to bio slučaj sa Biblijom?
Otprilike 1 500 godina prije Krista, kad je započelo pisanje Biblije, postojali su i mnogi drugi vjerski spisi. Međutim, svi su pali u zaborav, da bi na kraju jednostavno iščezli. Neke od njih su na svjetlo dana iznijeli arheolozi, pa se oni sada kao eksponati mogu razgledati u muzejima. S druge strane, dijelovi Biblije koji su napisani prije više od tri tisuće godina nisu nikada zaboravljeni, a njihovi primjerci sačuvani do naših dana. To je veoma značajno, a posebno kad uzmemo u obzir neprijateljstvo koje je kroz povijest bilo iskazivano prema Bibliji. Niti jedna druga knjiga nije bila meta tako žestokog protivljenja i mržnje. Čitanje ili raspačavanje Biblije bilo je kažnjivo globom, zatvaranjem, mučenjem i često smrću.
Kako je obična knjiga mogla preživjeti pod takvim okolnostima? Na to nam odgovara sama Biblija: “Riječ Jehovina ostaje dovijeka” (1. Petrova 1:25, NW). Izdržljivost i neuništivost Biblije nam pomažu da je prepoznamo kao svetu Riječ Božju.
Nadalje, logično je očekivati da su Božje poruke čovječanstvu dostupne širom svijeta. Je li to slučaj sa Biblijom? Zaista jest! U tome joj se nije približila niti jedna druga knjiga u povijesti. Procjenjuje se da je broj Biblija dostigao 3 000 000 000. Štoviše, niti jedna druga knjiga nije prevedena na toliko mnogo jezika. Biblija se danas može čitati, dijelom ili u cijelosti, na preko 1 900 različitih jezika. American Bible Society izvještava da je ona sada dostupna za 98 posto svjetskog stanovništva. The New Encyclopædia Britannica naziva Bibliju “vjerojatno najutjecajnijom zbirkom knjiga u ljudskoj povijesti”. Zato nije pretjerano nazvati je najvećom knjigom na Zemlji.
Unutrašnji sklad Biblije od njenog početka do kraja je sam po sebi snažan pokazatelj da je ona zaista nadahnuta od Boga. Da li bi bilo realno očekivati da će zapisi 40 raznih osoba u razdoblju od 1 600 godina svi biti skladni i da će svi imati jednu osnovnu temu? Bilo bi to nemoguće ako bi se to prepustilo slučajnosti ili samo ljudskom vodstvu. Ipak, takav je slučaj sa 66 knjiga koje sačinjavaju Bibliju. Takvo je izuzetno djelo mogla stvoriti samo nadljudska, dugovječna inteligencija.
Više od obične povijesti
Povijesni sadržaj Biblije veoma je značajan. No, ako bi se Božja poruka sastojala samo od povijesnih podataka, bila bi za nas od ograničene vrijednosti. Mi trebamo vodstvo i praktičnu mudrost, što također možemo naći u Bibliji. Naprimjer, Biblija nas potiče da gajimo ‘ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost, krotkost, uzdržljivost’ — stvari o kojima je mnogo napisano na njenim stranicama (Galaćanima 5:22, 23, Stvarnost; Kološanima 3:12-14). Biblija preporučuje marljivost, čistoću, poštenje, bračnu vjernost, poštovanje i ljubav prema bližnjemu; a sadrži i ogromno bogatstvo savjeta o ponašanju unutar obitelji i zajednice.
Primijeni li se, biblijski se savjet pokazuje istinski korisnim. On nas oslobađa neznanja i praznovjerja (Ivan 8:32). Praktična mudrost Biblije bez premca je. Ona zaista, bez ikakve sumnje, sadrži božansku mudrost.
Tvrdnja da je “živa riječ Božja, i jaka” u potpunom je skladu sa načinom na koji Biblija uistinu mijenja ljude (Jevrejima 4:12). Zato što su uzeli k srcu biblijska načela, milijuni ljudi su danas svladali svoje loše karakterne osobine i svoj poguban prijašnji put zamijenili boljim (Efežanima 4:22).
Što se događa kad se ne obrati pažnja biblijskim načelima? Posljedice su nesreća i bijeda, ratovi, siromaštvo, spolno prenosive bolesti i razoreni domovi. Takve se stvari jedino i mogu očekivati, jer odbacivanje Biblije znači odbijanje Božjeg vodstva, a on je stvorio čovjeka i zna njegove potrebe.
Biblija također predviđa budućnost, što je ljudima nemoguće. U Bibliji je proročanski bio najavljen uspon svjetskih sila od Babilona pa sve do dan danas (Danijel, poglavlja 2, 7, 8). Nadalje, u Bibliji je skoro prije dvije tisuće godina točno opisano svjetsko stanje koje vlada u ovom, 20. stoljeću (Matej, poglavlja 24, 25; Marko, poglavlje 13; Luka, poglavlje 21; 2. Timoteju 3:1-5; 2. Petrova 3:3, 4; Otkrivenje 6:1-8). Dug popis ispunjenih biblijskih proročanstava pruža nam jamstvo da su izgledi za sretnu budućnost, kako je ona opisana na njenim stranicama, zaista istiniti.
Naša odgovornost
Sve je ovo velik dokaz da je Bog zaista saobraćao s ljudima. Istina, Bog je svoju poruku prenio rukom nesavršenog čovjeka. No, to nije razlog da se vjeruje kako je Biblija zbog toga manje autentična nego što bi to bila usmena Božja poruka, ili da su je prenijeli anđeli, ili da je bila nekim čudom napisana na nebu a zatim predana ljudima na Zemlji.
No, priznavanje svetog, ili božanskog, porijekla Biblije pridaje nam određenu odgovornost. Jehova od nas s pravom očekuje da redovito čitamo njegovu Riječ (Psalam 1:1, 2). Plodonosno čitanje Biblije zahtijeva i ispravan stav. Moramo zadržati na umu da Bibliju ne treba čitati samo kao neko literarno djelo. Moramo joj se približiti ‘ne kao riječi ljudskoj, nego — kao što uistinu jest — riječi Božjoj’ (1. Solunjanima 2:13, St).
Neke se stvari iz Biblije možda teško mogu razumjeti. No, čestim čitanjem osoba raste u razumijevanju i dobiva potpuniju sliku Božje volje i njegovih namjera (Jevrejima 5:14). Možda sada još nisi potpuno uvjeren da je Biblija sveta Riječ Božja. No, dosljedno tome, možeš li izraziti svoje vjerovanje ili nevjerovanje u Bibliju ako je prije toga nisi pažljivo proučio?
Usprkos današnjem skepticizmu u pogledu njenog božanskog porijekla, pažljivo ispitivanje svete Biblije je mnoge misaone ljude dovelo do toga da uskliknu riječima apostola Pavla: “Neka se pokaže da je Bog istinit, a svaki čovjek lažac” (Rimljanima 3:4, St).
[Grafički prikaz na stranici 4]
(Vidi publikaciju)
Biblija je danas dostupna za 98 posto svjetskog stanovništva
Niti jedna druga knjiga u povijesti nije ni blizu procijenjenih 3 000 000 000 primjeraka Biblije. The New Encyclopædia Britannica je naziva “vjerojatno najutjecajnijom zbirkom knjiga u ljudskoj povijesti”
[Slike na stranici 4]
Biblija je preživjela, dok su ostali vjerski spisi postali obični muzejski eksponati
Gore: Asirski izvještaj o potopu
Desno: Molitve egipatskom bogu Rau
[Zahvala]
Oboje: Susretljivošću Trustees of The British Museum
[Slika na stranici 5]
Napisana od oko 40 različitih osoba u razdoblju od 1 600 godina, Biblija od početka do kraja slijedi jednu osnovnu temu. Samo bi nadljuska, dugovječna inteligencija mogla proizvesti tako izvanredno djelo
[Slika na stranici 5]
Uspon svjetskih sila od Babilona kroz stoljeća do danas bio je proročanski najavljen u Bibliji (Danijel 2, 7, 8)
Desno: Cezar August
[Zahvala]
Museo della Civiltà Romana, Rim
[Slika na stranici 6]
Skoro prije dvije tisuće godina Biblija je točno prorekla današnje svjetsko stanje (Matej, poglavlja 24, 25; Marko, poglavlje 13; Luka, poglavlje 21; 2. Timoteju 3:1-5; 2. Petrova 3:3, 4; Otkrivenje 6:1-8). Nepogrešivost biblijskih proročanstava pruža nam jamstvo da će se Božje obećanje o rajskoj Zemlji sigurno ispuniti
[Zahvala]
Reuters/Bettmann Newsphotos