Razmatranje izbrušenih ploha Božjeg neprocjenjivog dragulja — Biblije!

GODINE 1867. južnoafrički farmer Schalk van Niekerk promatrao je djecu koja su se igrala nekim kamenjem. Za oko mu je zapeo jedan posebno sjajan i lijep kamen. “Ako želite, možete ga uzeti”, rekla je majka te djece. Međutim, van Niekerk je poslao kamen jednom mineralogu na ispitivanje. Djeca nisu znala da su se igrala s velikim dijamantom vrijednim 500 funti!

Je li moguće da i vi posjedujete neprocjenjivi dragulj, a da toga niste svjesni? Primjerice, mnogi posjeduju Bibliju, “bestseller” svih vremena, dostupnu u cijelosti ili djelomično na više od 1 900 jezika. Ipak, većina ljudi nije čitala Bibliju i zbog toga vrlo malo zna o njenom sadržaju.

Biblija za sebe tvrdi da je ‘nadahnuta od Boga’ i da je stoga Riječ Božja (2. Timoteju 3:16, St; usporedi 1. Solunjanima 2:13). Ona je za čovječanstvo najdragocjeniji posjed. Pomoću nje učimo kako sada možemo najbolje iskoristiti život i, što je još važnije, kako možemo dobiti vječni život! (Ivan 17:3, 17). Može li nešto biti dragocjenije od toga?

Međutim, da bi netko cijenio taj dragulj i sve njegove izbrušene plohe, mora biti dobro upoznat s njim. Na prvi pogled, to može izgledati dosta teško. Konačno, Biblija je zbirka 66 različitih knjiga. Što sadrže te knjige? Postoji li neki razlog za red kojim se pojavljuju? Ako postoji, kako se može pronaći određene odlomke u Bibliji?

Poznavati Bibliju predstavlja izazov. No, poput pravog dragulja, Biblija ima svoj sklad i red. To možemo vidjeti ako kratko razmotrimo njen sadržaj.

Hebrejski spisi — ukazuju na Krista

Biblija je općenito podijeljena na “Stari zavjet” i “Novi zavjet”. No, ti pogrešni nazivi stvaraju utisak da je “Stari zavjet” zastario i da je od male vrijednosti. Mnogo prikladniji naziv za taj dio Pisma bio bi Hebrejski spisi, budući da je taj dio izvorno napisan uglavnom na hebrejskom jeziku. “Novi zavjet” je napisan na grčkom u prvom stoljeću n. e.; zato je prikladniji naziv Kršćanski grčki spisi.

Prva knjiga Biblije, 1. Mojsijeva ili Postanak, započinje eonima ranije, kad je Bog stvarao nebo i Zemlju, i kad je kasnije počeo pripremati Zemlju za ljudsko obitavanje. Prvi ljudski par je stvoren savršenim; međutim, izabrali su put grijeha, sa tragičnim posljedicama za svoje potomstvo. Ipak, poput dragulja koji se primijeti u tami, Biblija pruža iskru nade za palo čovječanstvo: ‘sjeme’ koje će konačno poništiti posljedice grijeha i smrti (1. Mojsijeva 3:15). Tko će biti to ‘Sjeme’? 1. Mojsijeva počinje utvrđivati porijeklo tog dolazećeg Sjemena, usmjeravajući pažnju na živote nekih njegovih vjernih predaka, kao što su Abraham, Izak i Jakov.

Nadalje, 2. Mojsijeva ili Izlazak opisuje rođenje Mojsija. Mojsijev život je na mnoge načine predočavao život dolazećeg Sjemena. Nakon deset nevolja, Izrael poduzima veličanstveni izlazak iz Egipta, a na brdu Sinaj je utemeljen kao Božji izabrani narod. 3. Mojsijeva ili Levitski zakonik, kao što ime ukazuje, razlaže Božje propise za levitsko svećenstvo u Izraelu. 4. Mojsijeva ili Brojevi govori o prilikama kad su Izraelci bili prebrajani (popisom) i o događajima tijekom izraelskog privremenog boravka u pustoši. A onda, spreman da uđe u Obećanu zemlju, Izrael prima Mojsijeve posljednje opomene. To je tema 5. Mojsijeve ili Ponovljenog zakona. Ukazujući na dolazeće sjeme, Mojsije potiče naciju da sluša ‘proroka koga će Bog podići’ (5. Mojsijeva 18:15).

Slijede povijesne knjige. Najvećim dijelom su svrstane kronološkim redom. Jozua opisuje osvajanje i podjelu Obećane zemlje. Sudije navode dramatične događaje u narednim godinama, kad je Izrael vođen nizom sudaca. Ruta govori o bogobojaznoj ženi koja je živjela u razdoblju Sudaca i kojoj je ukazana prednost da postane pretkinjom Isusa Krista.

Međutim, razdoblje vladanja sudaca završava. Prva Samuelova govori o tragičnoj vladavini prvog izraelskog kralja, Saula, kako ju je vidio prorok Samuel. Druga Samuelova opisuje uspješnu vladavinu Davida, Saulovog nasljednika. Zatim nas Prva i Druga carevima vode od slavne vladavine Salamuna do tužnog babilonskog izgnanstva izraelske nacije 607. pr. n. e. Prva i Druga dnevnika ukratko ponavljaju tu povijest promatranu sa povoljnog položaja nacije koja se vratila iz izgnanstva. Konačno, Ezdra, Nehemija i Estera opisuju kako su Izraelci bili vraćeni u svoju domovinu i nešto od njihove kasnije povijesti.

Slijede poetske knjige koje sadrže neke od najljepših pjesničkih djela ikad napisanih. Job pruža uzbudljiv prikaz besprijekornosti pod trpljenjem i nagradu takvog postupanja. Knjiga Psalmi sadrži pjesme hvale Jehovi i molitve za milosrđe i pomoć. Oni su utješili bezbroj Božjih slugu. Osim toga, Psalmi sadrže brojna proročanstva koja nam pružaju daljnje prosvjetljenje o dolasku Mesije. Priče Salamunove i Propovjednik otkrivaju izbrušene plohe božanske mudrosti pomoću jezgrovitih izreka, dok je Pjesma nad pjesmama izvanredna ljubavna poezija sa dubokim proročanskim značenjem.

Sljedećih 17 knjiga — od Izaije do Malahije — uglavnom su proročke. Sve one nose ime svog pisca. Mnoga od tih proročanstava već su imala značajna ispunjenja. Ona također ukazuju na odlučujuće događaje u naše vrijeme i u bliskoj budućnosti.

Hebrejski spisi tako pružaju zapanjujuću raznolikost u obliku i stilu. Ipak, svi imaju zajedničku temu. Njihova proročanstva, rodoslovlja i dramatični događaji iskre praktičnom mudrošću i proročanskim značenjem.

Kršćanski grčki spisi — pojavljuje se Sjeme

Proteklo je četiri tisuće godina otkako su ljudi pali pod grijeh. Iznenada se na zemaljskoj pozornici pojavljuje dugo očekivano Sjeme, Mesija, Isus! Kršćanski grčki spisi izvještavaju o službi te ključne ličnosti u ljudskoj povijesti u četiri različite no međusobno dopunjujuće knjige, nazvane Evanđelja. To su Matej, Marko, Luka i Ivan.

Kako su za kršćane dragocjena ta četiri izvještaja iz Evanđelja! Ona govore o Isusovim zapanjujućim čudima, njegovim značajnim parabolama, njegovoj Propovijedi na gori, njegovom primjeru poniznosti, njegovoj samilosti i bezuvjetnoj poslušnosti svom Ocu, njegovoj ljubavi prema svojim ‘ovcama’ i konačno, njegovoj žrtvenoj smrti i slavnom uskrsnuću. Proučavanje Evanđelja u nas usađuje duboku ljubav prema Sinu Božjem. Iznad svega, tako se približujemo onome koji je poslao Krista — Jehovi Bogu. Ovi izvještaji vrijedni su da ih se čita uvijek iznova.

Djela apostolska nastavljaju tamo gdje završavaju Evanđelja. Ona opširno izvještavaju o ranim godinama kršćanske skupštine od vremena Pentekosta do Pavlovog zatočenja u Rimu 61. n. e. U toj knjizi čitamo o Stjepanu, prvom kršćanskom mučeniku, obraćenju Savla, koji je kasnije postao apostol Pavao, o dovođenju u istinu prvih ne-židovskih obraćenika i o Pavlovim uzbudljivim putovanjima evangeliziranja. Osim što su uzbudljivi, ti izvještaji izgrađuju vjeru.

Zatim slijedi dvadeset i jedno pismo, ili poslanice. Prvih 14 poslanica, koje je napisao Pavao, dobile su ime po kršćanima ili skupštini na koju su naslovljene; ostale su dobile ime po piscima — Jakovu, Petru, Ivanu i Judi. Kako zdrav savjet i ohrabrenje sadrže ta pisma! Ona obuhvaćaju nauku i ispunjenje proročanstava. Pomažu kršćanima ostati odvojenima od zle okoline u kojoj moraju živjeti. Ističu potrebu razvijanja bratske ljubavi i drugih božanskih osobina. Pružaju uzor za ispravno skupštinsko uređenje pod vodstvom duhovno starijih muževa.

Kao što Hebrejski spisi završavaju u proročanskom tonu, isti je slučaj i sa Grčkim spisima. Otkrivenje, koje je napisao apostol Ivan oko 96. n. e., sažima nizove proročanstava i glavnu temu Biblije — opravdanje Jehovinog imena kroz njegovo Mesijansko Kraljevstvo. Nizovi vizija slikovito opisuju uništenje religioznih, vojnih i političkih snaga Sotoninog pokvarenog sustava. Oni su zamijenjeni Kristovim vladalačkim gradom koji posvećuje svoju pažnju upravljanju zemaljskim stvarima. Pod tom Kraljevskom upravom, Bog obećava da će “otrti svaku suzu (...) i smrti više neće biti” (Otkrivenje 21:4, NW).

Prema tome, postoji li ikakva sumnja da je Biblija besprijekoran dragulj koji odražava božansko svjetlo? Ako je niste počeli čitati u cijelosti, zašto to ne početi? Bit ćete privučeni njenim skladom, prosvijetljeni njenom oštroumnošću, potaknuti njenom ljepotom i uzbuđeni njenom porukom. Ona je zaista “savršeni poklon (...) od oca nebeskih svjetlosti” (Jakov 1:17, NW).

[Tabela na stranicama 28 i 29]

KAZALO BIBLIJSKIH KNJIGA

Naznačeno je tko je pisac, mjesto pisanja, kad je pisanje dovršeno i vrijeme koje obuhvaćaju događaji u knjizi.

Imena pisaca nekih knjiga i mjesta gdje su pisane nisu sigurna. Mnogi datumi su samo približni, pa n. znači “nakon”, p. znači “prije”, a ca. znači “cirka”, ili “oko”.

Knjige Hebrejskih spisa (pr. n. e.)

Knjiga Pisac(ci) Mjesto pisanja Pisanje dovršeno Obuhvaća razdoblje

1. Mojsijeva Mojsije Pustoš 1513. “U početku” do 1657.

2. Mojsijeva Mojsije Pustoš 1512. 1657-1512.

3. Mojsijeva Mojsije Pustoš 1512. 1 mjesec (1512)

4. Mojsijeva Mojsije Pustoš; Ravnice Moaba 1473. 1512-1473.

5. Mojsijeva Mojsije Ravnice Moaba 1473. 2 mjeseca (1473)

Jozua Jozua Hanan ca. 1450. 1473 - ca. 1450.

Sudije Samuel Izrael ca. 1100. ca. 1450 - ca. 1120.

Ruta Samuel Izrael ca. 1090. 11 godina vladavine sudaca

1. Samuelova Samuel; Gad; Natan Izrael ca. 1078. ca. 1180-1078.

2. Samuelova Gad; Natan Izrael ca. 1040. 1077 - ca. 1040.

1. Carevima Jeremija Jeruzalem; Juda 580. ca. 1040-911.

2. Carevima Jeremija Jeruzalem; Egipat 580. ca. 920-580.

1. Dnevnika Ezdra Jeruzalem (?) ca. 460. Nakon 1. Dnevnika 9:44, 1077-537.

2. Dnevnika Ezdra Jeruzalem (?) ca. 460. 1037-537.

Ezdra Ezdra Jeruzalem ca. 460. 537 - ca. 467.

Nehemija Nehemija Jeruzalem n. 443. 456 - n. 443

Estera Mardohej Suza, Elam ca. 475. 493 - ca. 475.

Job Mojsije Pustoš ca. 1473. Preko 140 godina, između 1657. i 1473.

Psalmi David i drugi ca. 460.

Priče Salamunove Salamun; Agur; Lamuel Jeruzalem ca. 717.

Propovjednik Salamun Jeruzalem p. 1000.

Pjesma nad pjesmama Salamun Jeruzalem ca. 1020.

Izaija Izaija Jeruzalem n. 732. ca. 778 - n. 732.

Jeremija Jeremija Juda; Egipat 580. 647-580.

Plač Jeremijin Jeremija Blizina Jeruzalema 607.

Ezehijel Ezehijel Babilon ca. 591. 613 - ca. 591.

Danijel Danijel Babilon ca. 536. 618 - ca. 536.

Ozej Ozej Samarija (oblast) n. 745. p. 804 - n. 745.

Joel Joel Juda ca. 820 (?)

Amos Amos Juda ca. 804.

Abdija Abdija ca. 607.

Jona Jona ca. 844.

Mihej Mihej Juda p. 717. ca. 777-717.

Nahum Nahum Juda 632.

Habakuk Habakuk Juda ca. 628 (?)

Sofonija Sofonija Juda p. 648.

Agej Agej Jeruzalem 520. 112 dana (520)

Zaharija Zaharija Jeruzalem 518. 520-518.

Malahija Malahija Jeruzalem n. 443.

Knjige Kršćanskih grčkih spisa (n. e.)

Knjiga Pisac Mjesto pisanja Pisanje dovršeno Obuhvaća razdoblje

Matej Matej Palestina ca. 41. 2. pr. n. e. – 33.n. e.

Marko Marko Rim ca. 60-65. 29-33.n. e.

Luka Luka Cezareja ca. 56-58. 3. pr. n. e. – 33.n. e.

Ivan Apostol Ivan Efez, ili okolica ca. 98. Nakon prologa, 29-33.n. e.

Djela apostolska Luka Rim ca. 61. 33 - ca. 61. n. e.

Rimljanima Pavao Korint ca. 56.

1. Korinćanima Pavao Efez ca. 55.

2. Korinćanima Pavao Makedonija ca. 55.

Galaćanima Pavao Korint ili Sirijska Antiohija ca. 50-52.

Efežanima Pavao Rim ca. 60-61.

Filipljanima Pavao Rim ca. 60-61.

Kološanima Pavao Rim ca. 60-61.

1. Solunjanima Pavao Korint ca. 50.

2. Solunjanima Pavao Korint ca. 51.

1. Timoteju Pavao Makedonija ca. 61-64.

2. Timoteju Pavao Rim ca. 65.

Titu Pavao Makedonija (?) ca. 61-64.

Filemonu Pavao Rim ca. 60-61.

Jevrejima Pavao Rim ca. 61.

Jakov Jakov (Isusov brat) Jeruzalem p. 62.

1. Petrova Petar Babilon ca. 62-64.

2. Petrova Petar Babilon (?) ca. 64.

1. Ivanova Apostol Ivan Efez ili okolica ca. 98.

2. Ivanova Apostol Ivan Efez ili okolica ca. 98.

3. Ivanova Apostol Ivan Efez ili okolica ca. 98.

Juda Juda (Isusov brat) Palestina (?) n. 65.

Otkrivenje Apostol Ivan Patmos ca. 96.