Uloga žene u Pismu

“Ženom neka se zove, od čovjeka kad je uzeta!” (POSTANAK 2:23, St).

1, 2. (a) Kakvo je, prema mišljenju nekih ljudi, biblijsko gledište o ženama? (b) Da ne bismo bili pristrani, kakvu bismo usporedbu trebali učiniti, i što stoji u jednom rječniku?

KAKVO je biblijsko gledište o ženama? O tome postoje različita mišljenja. U jednoj nedavno izdanoj knjizi povodom toga se navodi: “Opće je prihvaćeno mišljenje da Biblija omalovažava žene.” Neki ljudi tvrde da je Biblija, kako u svom hebrejskom tako i u svom grčkom dijelu, stroga prema ženama. Je li to istina?

² Da ne bismo bili pristrani, prikladno bi bilo da ispitamo kako su u biblijska vremena postupali sa ženama narodi koji nisu obožavali Jehovu. U nekim drevnim civilizacijama, koje su obožavale božicu-majku, ženama se iskazivala čast kao simbolima plodnosti. Izgleda da su one bile jako cijenjene u Babilonu i Egiptu. Ali drugdje nije bilo tako. U drevnoj Asiriji, muž je, ako je to htio, mogao napustiti svoju ženu, i čak je ubiti ako je bila nevjerna. Izvan kuće, ona je morala nositi veo. U Grčkoj i Rimu, samo su se bogate žene, od kojih su mnoge bile kurtizane, prostitutke visokog društva, mogle školovati i u stanovitoj mjeri uživati slobodu. Stoga je ohrabrujuće kad čitamo u djelu The New International Dictionary of New Testament Theology (Novi međunarodni rječnik teologije Novog zavjeta):a “Za razliku od ostalog istočnjačkog (religioznog) svijeta, ona [žena u Hebrejskim spisima] se priznaje kao osoba i kao partner svome mužu.” To je jasno izraženo u zaključnoj knjizi Hebrejskih spisa, u kojoj Jehovin prorok opisuje ženu kao ‘drugaricu’ svojem mužu, dodajući: “Ne budi nevjeran ženi svoje mladosti” (Malahija 2:14, 15, St).

Stvorena kao nadopuna mužu

3 i fusnota. (a) Koje je zadatke Jehova dao Adamu kad ga je stvorio? (b) Iako do tada nije imao ženu, što je istina o Adamu prije stvaranja Eve, i što je istina o ‘posljednjem Adamu’, Isusu?

³ Prema Bibliji, Jehova je stvorio Adama “od praha zemaljskog” i postavio ga u Edenski vrt da ga njeguje. Bog je Adamu doveo divlje poljske životinje i leteća stvorenja kako bi ih mogao proučavati i nadjenuti im imena. Za sve vrijeme koje mu je bilo potrebno da to učini, Adam je bio sam. Za izvršavanje svih zadataka koje mu je Jehova do tada povjerio on je bio savršen, potpun, ništa mu nije nedostajalo.b On nije imao ‘pomoćnicu, kao svoju dopunu’ (1. Mojsijeva 2:7, 15, 19, 20, New World Translation).

4, 5. (a) Kad više nije bilo dobro za Adama da i dalje bude sam, što je Jehova učinio? (b) Koji je dugoročan zadatak Jehova dao Adamu i Evi, i što će to od njih zahtijevati?

⁴ Jehova je, međutim, nakon izvjesnog vremena izjavio da “nije dobro da čovjek i dalje bude sam”, pa se pobrinuo da Adam dobije družicu, koja bi s njim sudjelovala u zadacima koji su bili pred njima. Uspavao je Adama, izvadio mu jedno rebro i stvorio ženu, ‘kost od Adamovih kostiju i meso od njegova mesa’. Sada je Adam imao “pomoćnicu”, “dopunu”, ili nadopunu. “I blagoslovio ih je Bog i rekao im je Bog: ‘Budite plodni i namnožite se i napunite zemlju i sebi je podvrgnite, i imajte u podložnosti ribe morske i leteća stvorenja nebeska i svako živo stvorenje koje se kreće po zemlji’” (1. Mojsijeva 1:25, 28; 2:18, 21-23, NW).

⁵ Zapazimo da je taj zadatak bio dan ‘njima’, i mužu i ženi. Njihova se suradnja ne bi ograničila samo na to da napune Zemlju. Također bi uključivala i podvrgavanje zemlje, te vršenje odgovarajuće vlasti nad svim nižim stvorenjima. To bi zahtijevalo intelektualne i duhovne osobine, a oboje su, muž i žena, posjedovali potreban potencijal da ih razvijaju u skladu sa Božjom voljom.

Razumna uloga žene

6. (a) Što Biblija govori o odnosu tjelesne snage čovjeka i žene? (b) Kako bi žene dobro učinile da razmisle o tome da prihvate Jehovino uređenje?

⁶ Naravno, za podvrgavanje zemlje bit će također potrebna i tjelesna snaga. U svojoj neograničenoj mudrosti, Jehova je prvo stvorio Adama, onda Evu. Ona je stvorena “od čovjeka”, “radi čovjeka”, i očito sa slabijom tjelesnom snagom od čovjeka (1. Timoteju 2:13; 1. Korinćanima 11:8, 9, St; usporedi 1. Petrova 3:7). To je životna činjenica koju mnoge feministkinje, a i neke druge žene, izgleda teško prihvaćaju. One bi sigurno bile sretnije kad bi se potrudile razumjeti zašto je Jehova tako uredio stvari, i tako prihvatile ulogu koju im je Bog udijelio. Osobe koje se žale na Božje uređenje stvari mogle bi se usporediti sa slavujem, koji se ljuti u svom gnijezdu zato što nije jak poput galeba, umjesto da sleti na visoku granu i zahvalno pjeva radi jedinstvenog dara koji mu je Bog dao.

7. Zašto je Adam bio u mogućnosti provoditi poglavarstvo nad Evom i djecom koja bi se rodila, i da li je to bilo na Evinu štetu?

⁷ Prije nego što je Eva stvorena, Adam je nesumnjivo stekao veliko životno iskustvo. Za to vrijeme Jehova mu je dao određena uputstva. Adam ih je trebao prenijeti svojoj ženi, služeći tako kao Božji govornik. Logično, on je trebao predvoditi u svim stvarima u vezi sa obožavanjem i boguodanim djelatnostima, koje su trebali izvršiti kako bi ispunili svoj zadatak. Kad im se rode djeca, on će biti poglavar obitelji. No, to ne bi bilo na štetu njegove žene. Njoj bi to zapravo koristilo, jer bi imala nekoga tko će je podupirati dok provodi svoj od Boga dobiveni autoritet nad svojom djecom.

8. Koje je božansko uređenje stvari prikazano u Bibliji?

⁸ Prema božanskom uređenju stvari, Adam je bio odgovoran Jehovi, Eva je stajala pod poglavarstvom Adama, sva djeca trebala su biti pod vodstvom svojih roditelja, a životinje su bile u podložnosti ljudima. Čovjek i žena imali su svoje određene uloge, i svaki od njih je mogao voditi sretan i produktivan život. Na taj način ‘je sve moglo biti pristojno i po redu’ (1. Korinćanima 11:3; 14:33, 40, fusnota NW).

Grijeh iskrivljuje ulogu žene

9, 10. Kakve su bile posljedice upadanja u grijeh za čovjeka i ženu, i što je to imalo za posljedicu kod mnogih žena?

⁹ Naravno, provala grijeha i nesavršenosti u prvobitni Raj poremetila je ovo uredno uređenje (Rimljanima 7:14-20). Donijela je poteškoće buntovnom čovjeku i njegovoj neposlušnoj ženi (1. Mojsijeva 3:16-19). Od tada mnogi sebični muževi zloupotrebljavaju svoj položaj poglavara koji im po pravu pripada, nanoseći stoljećima mnoge patnje ženama.

¹⁰ Predvidjevši ovu naročitu posljedicu grijeha, Jehova je rekao Evi: “Žudjet ćeš za svojim mužem, a on će nad tobom vladati” (1. Mojsijeva 3:16, NW). Ova zloupotreba vladanja nije ispravno provođenje poglavarstva. Ona je odraz čovjekovog grešnog stanja kao i ženine nesavršenosti, jer ponekad žene trpe zato što pokušavaju prisvojiti autoritet svojih muževa.

11. Što je istina o mnogim ženama, i što je jedna spisateljica napisala o ženama patrijarhalnog doba?

¹¹ Ali, u mjeri u kojoj su se držale biblijskih načela, mnoge žene pronašle su ispunjenost i sreću. Bilo je tako još u patrijarhalno doba. Govoreći o tom vremenu u svojoj knjizi La Bible au Féminin (Biblija u ženskom rodu), spisateljica Laure Aynard piše: “Ono što je naročito istaknuto u svim tim izvještajima je važnost uloge koju su imale žene, njihov ugled u očima patrijarha, njihova hrabra poduzetnost i atmosfera slobode u kojoj su živjele.”

Žene pod Mojsijevim zakonom

12, 13. (a) Kakav je bio status žena pod Mojsijevim Zakonom? (b) Kako su žene stajale u duhovnom pogledu pod Zakonom?

¹² Prema Jehovinim zakonima koje je dao preko Mojsija, žene su trebale biti ‘cijenjene’ (5. Mojsijeva 13:6, NW). Dostojanstvo žene trebalo se poštivati u spolnom pogledu, i nijednu ženu nije se smjelo spolno zloupotrijebiti (3. Mojsijeva 18:8-19). Muškarci i žene bili su jednaki pred zakonom ako se ustanovilo da su krivi za preljub, rodoskvrnuće i bestijalnost (3. Mojsijeva 18:6, 23; 20:10-12). Peta zapovijed tražila je da se jednako poštuje oca i majku (2. Mojsijeva 20:12).

¹³ Iznad svega, Zakon je ženama potpuno omogućio da razviju svoju duhovnost. One su izvlačile korist iz čitanja Zakona (Jozua 8:35; Nehemija 8:2, 3). Od njih se tražilo da slave religiozne praznike (5. Mojsijeva 12:12, 18; 16:11, 14). Sudjelovale su u tjednom Sabatu i mogle su položiti nazirejski zavjet (2. Mojsijeva 20:8; 4. Mojsijeva 6:2). Imale su osobni odnos s Jehovom i osobno su mu se molile (1. Samuelova 1:10).

14. Što katolički bibličar kaže o hebrejskim ženama, i što se može reći o ženinoj ulozi pod Zakonom?

¹⁴ Dajući komentar o hebrejskim ženama, katolički bibličar Roland de Vaux piše: “Sav težak posao u kući je zacijelo pao na nju; brinula je za stada, radila na poljima, priređivala hranu, tkala i slično. Sav taj očigledno naporan posao, međutim, daleko od toga da joj je umanjio status, već joj je donosio ugled. (...) A oni rijetki odlomci koji nam pružaju letimičan uvid u intimu obiteljskog života pokazuju da je izraelsku ženu muž ljubio i slušao, te se odnosio prema njoj kao prema sebi ravnoj. (...) I ne postoji sumnja da je to bila uobičajena slika. Bila je vjerni odraz kao svetinja čuvane nauke iz Knjige Postanka, gdje se za Boga kaže da je stvorio ženu kao pomoćnicu čovjeku, kojoj on mora prionuti (Post 2:18, 24); a u posljednjem poglavlju Izreka pjevaju se hvalospjevi dobroj domaćici, koju njena djeca blagoslivljaju i koja je ponos svog muža (Izr 31:10-31)” (Ancient Israel—Its Life and Institutions). Neosporno je da, kad se Zakon slijedio u Izraelu, sa ženama se nije postupalo loše.

Istaknute žene

15. (a) Kako Sarino ponašanje prikazuje ispravan odnos između muža i žene? (b) Zašto je Rahabin slučaj vrijedan pažnje?

¹⁵ U Hebrejskim spisima nalazimo mnoge primjere žena koje su bile istaknute sluškinje Jehove Boga. Sara pruža divan primjer u tome kako boguodana žena može istovremeno biti podložna svom mužu i pomoći mu u donošenju odluka (1. Mojsijeva 21:9-13; 1. Petrova 3:5, 6). Rahabin slučaj vrijedan je pažnje. Pokazuje da je Jehova lažno optužen da ima rasne predrasude i da je strog prema ženama. Rahaba je bila ne-izraelska bludnica. Ne samo da ju je Jehova prihvatio kao obožavatelja, već ju je zbog njezine velike vjere, potkrijepljene djelima, uključujući promjenu načina života, proglasio pravednom. Osim toga, nagradio ju je istaknutom prednošću da postane pretkinjom Mesije (Matej 1:1, 5; Jevrejima 11:31; Jakov 2:25).

16. Kakav primjer pruža Abigajila, i zašto je njen način postupanja bio pravedan?

¹⁶ Abigajilin primjer pokazuje da Jehova ne traži od žene da bude slijepo podložna svom mužu. Njezin muž bio je bogat čovjek, s velikim stadima ovaca i koza. Ali, bio je “surov i opak”. Abigajila je odbijala slijediti loš put svog muža. Pokazujući razboritost, razumijevanje, poniznost i dragovoljnost, ona je spriječila situaciju koja je mogla biti pogubna za njen dom, a Jehova ju je bogato blagoslovio (1. Samuelova 25:2-42, St).

17. (a) Kakvu su istaknutu prednost imale neke žene u Izraelu? (b) Koju pouku sadrži primjer Marije za kršćanke kojima su možda dodijeljene određene službene prednosti?

¹⁷ Nekoliko žena bile su čak proročice. Jedna od njih bila je Debora, u vrijeme Sudaca (Sudije, poglavlje 4 i 5). Holda (Hulda) je poslužila kao proročica u Judi, prije samog razorenja Jeruzalema (2. Carevima 22:14-20). I slučaj Marije (Mirjam) vrijedan je pažnje. Iako se o njoj govori kao o proročici, poslanoj od Jehove, očito joj je u jednom času ta prednost udarila u glavu. Propustila je priznati autoritet koji je Jehova udijelio njenom mlađem bratu Mojsiju da vodi Izrael, i bila je zbog toga kažnjena, iako se očito pokajala i povratila se (2. Mojsijeva 15:20, 21; 4. Mojsijeva 12:1-15; Mihej 6:4).

Žene pod judaizmom

18, 19. Kakav je bio status žena pod judaizmom, i kako je do toga došlo?

¹⁸ Kao što smo vidjeli, Mojsijev zakon je štitio prava žena i, kad ga se slijedilo, omogućavao da žene žive zadovoljno. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, posebno nakon uništenja Jeruzalema 607. pr. n. e., razvila se religija judaizma, temeljena više na usmenim predajama nego na napisanom Jehovinom Zakonu. Od četvrtog stoljeća pr. n. e., judaizam je prihvatio velik dio grčke filozofije. Grčki filozofi su u cijelosti malo obraćali pažnju pravima žena, pa je i unutar judaizma došlo do jednakog pada statusa žena. Od trećeg stoljeća pr. n. e., žene se u židovskim sinagogama počelo odvajati od muškaraca i odvraćati od čitanja Tore (Mojsijevog zakona). Encyclopaedia Judaica priznaje: “Kao posljedica toga, bilo je malo školovanih žena.” Školovanje je uglavnom bilo za dječake.

¹⁹ U svojoj knjizi Jerusalem in the Time of Jesus (Jeruzalem u vrijeme Isusa), J. Jeremias piše: “Kad se sve uzme u obzir, položaj žena u religioznom zakonodavstvu najbolje je izražen u ovoj stalno ponavljanoj formuli: ‘Žene, ne-židovski sluge i djeca.’ (...) Svemu tome možemo dodati da je bilo mnoštvo prezrivih mišljenja izraženih o ženama. (...) Stoga imamo utisak da je Judaizam u Isusovo vrijeme također imao veoma nisko mišljenje o ženama.”

Vjerne žene koje su očekivale Mesiju

20, 21. (a) Unatoč omalovažavajućem stavu židovskih religioznih vođa prema ženama, tko se nalazio među onima koji su pažljivo iščekivali, budući da se vrijeme Mesije primaklo? (b) Što pokazuje da su Elizabeta i Marija bile duboko odane Bogu?

²⁰ Ovaj omalovažavajući stav prema ženama bio je još jedan način na koji su židovski rabini ‘svojom predajom obezvrijedili riječ Božju’ (Marko 7:13, NW). No, budući da se vrijeme dolaska Mesije približilo, neke boguodane žene su unatoč tom preziru budno i pažljivo iščekivale. Među njima bila je Elizabeta, žena levitskog svećenika Zaharije. Ona i njezin muž bili su “pravedni pred Bogom, jer su hodili bez krivnje u skladu sa svim zapovijedima i Jehovinim pravnim zahtjevima” (Luka 1:5, 6, NW). Jehova je Elizabeti ukazao naklonost time što je, iako nerotkinja i već u godinama, postala majkom Ivana Krstitelja (Luka 1:7, 13).

²¹ Potaknuta svetim duhom, Elizabeta je izrazila veliku ljubav prema još jednoj Bogu odanoj ženi tog vremena, rođakinji imenom Marija. Kad je, krajem 3. godine pr. n. e., anđeo Gabrijel obavijestio Mariju da će na čudesan način začeti dijete (Isusa), oslovio ju je sa “Visoko počašćena”, dodajući: “Jehova je s tobom.” Uskoro zatim, Marija je posjetila Elizabetu, koja je blagoslovila i nju i nerođeno dijete koje je nosila, nazivajući Isusa svojim ‘Gospodinom’ i prije nego što se rodio. Tom prilikom je Marija počela izražavati hvalu Jehovi, koja snažno svjedoči o njezinoj dubokoj odanosti Bogu (Luka 1:28, 31, 36-55, NW).

22. Koja je bogobojazna žena nakon Isusovog rođenja pokazala da se nalazi među onima koji su očekivali Mesiju?

²² Kad se Isus rodio i kad ga je Marija donijela u hram u Jeruzalem da ga predstavi Jehovi, još jedna bogobojazna žena, proročica Ana, u poodmakloj dobi, izrazila je svoju radost. Počela je hvaliti Jehovu i govoriti o Isusu svima koji su željno očekivali obećanog Mesiju (Luka 2:36-38).

23. Kako apostol Petar govori o vjernim pretkršćanskim ženama, i koja će pitanja biti istražena u sljedećem članku?

²³ Stoga, kad se približilo vrijeme za Isusovu zemaljsku službu, još uvijek je bilo ‘svetih žena koje su svoju nadu polagale u Boga’ (1. Petrova 3:5, St). Neke od tih žena postale su učenice Krista. Kako je Isus postupao prema njima? Ima li i danas žena koje rado prihvaćaju svoju ulogu kako je opisuje Biblija? Ova pitanja ćemo istražiti u sljedećem članku.

[Bilješke]

Pitanja za ponavljanje

◻ Kako se postupanje prema ženama u Izraelu razlikovalo od postupanja u drugim zemljama?

◻ U kakvom su uzajamnom položaju bili Adam i Eva, i zašto?

◻ Kakav je bio status Izraelki pod Zakonom, i jesu li, obzirom na duhovnost, bile u nepovoljnom položaju?

◻ Koje su neke pouke koje treba izvući iz života istaknutih žena u Hebrejskim spisima?

◻ Kakvi se divni primjeri vjere mogu naći usprkos gledištima u judaizmu?

[Okvir na stranici 10]

“ŽENA KOJA SE BOJI JEHOVE”

“10 Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje. 11 Muževljevo se srce uzda u nju, i blagom neće oskudijevati. 12 Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg. 13 Pribavlja vunu i lan, i vješto radi rukama marnim. 14 Ona je kao lađa trgovačka: iz daleka donosi kruh svoj. 15 Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim. 16 Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd. 17 Opasuje snagom bedra svoja, i živo miče rukama. 18 Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka. 19 Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno. 20 Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima. 21 Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine. 22 Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom. 23 Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim. 24 Platno tka i prodaje ga, i pojase daje trgovcu. 25 Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem. 26 Svoja usta mudro otvara, i pobožan joj je nauk na jeziku. 27 Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice. 28 Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je: 29 ‘Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.’ 30 Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim [žena koja se boji Jehove, NW] zaslužuje hvalu. 31 Plod joj dajte ruku njezinih, i neka je na Vratima hvale djela njezina!” (Izreke 31:10-31, St).

[Slika na stranicama 8 i 9]

Položaj žene u obitelji bio je dostojanstven