Ljubav prema novcu — zašto je neispravna?

PAUL i Mary bili su vlasnici supermarketa u siromašnoj afričkoj općini.a Radili su naporno dan i noć i zaradili mnogo novaca. S vremenom se Mary mogla pohvaliti velikom novom kućom punom luksuznog namještaja. A Paul se mogao voziti u luksuznom automobilu.

Jednog su dana Paulu pristupili članovi vladine opozicijske grupe. Tražili su: “Hoćemo da vaša trgovina poklanja [100 dolara] mjesečno da bi se poduprlo našu stvar.” Budući da nisu željeli zauzeti stav u političkim natezanjima, Paul i Mary su hrabro odbili. Zbog svog neutralnog stava bili su osumnjičeni da primaju financijsku potporu od vlade. Jednog vikenda, dok Paul i Mary nisu bili u gradu, opljačkali su im trgovinu i zapalili automobil i lijepu kuću.

To je doista žalostan izvještaj, no možemo li nešto naučiti iz toga? Mnoge koji naporno rade da bi postali bogati možda nije zadesila nesreća koja bi ih lišila njihovog bogatstva, no što će biti u budućnosti? Zašto Biblija kaže da oni “koji hoće da se obogate (...) upadaju u napasti i zamke, i u mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čovjeka u propast i pogibao”? (1. Timoteju 6:9).

Uravnoteženo gledište o novcu

Prema Bibliji, pravi se kršćanin mora brinuti za materijalne potrebe članova svoje obitelji koji su o njemu ovisni. Okolnosti kao što su nezaposlenost ili zdravstveni problemi mogu to ponekad otežavati. S druge strane, kršćanin koji namjerno zanemaruje brinuti se za svoju obitelj “odrekao se vjere, i gori je od neznabošca” (1. Timoteju 5:8).

U nekim seoskim općinama ljudi žive od zemlje, proizvode svoju hranu i uzgajaju stoku. Neki trebaju vrlo malo novca, jer nabavljaju životne potrepštine tako što zamjenjuju robu i usluge. Međutim, najuobičajeniji način kako se hranitelji brinu za svoje obitelji jest taj da rade na nekom radnom mjestu gdje zauzvrat dobivaju plaću. Novac koji zarađuju koriste za kupovinu hrane i drugih stvari koje pridonose dobrobiti njihove obitelji. Osim toga, razumno šteđenje novca može pružiti stanovitu mjeru zaštite u vremenima teškoća ili nevolja. Može ga se, primjerice, koristiti za pokriće liječničkih troškova ili za neophodne popravke na kući. Zbog toga Biblija realistički navodi da je “novac zaštita” te da “novci pribavljaju sve” (Propovjednik 7:12; 10:19, St).

Budući da novac postiže tako mnogo, postoji opasnost da netko razvije nerealan stav s obzirom na njegovu moć. Kršćanin mora biti svjestan njegove ograničenosti u usporedbi s drugim važnijim stvarima. Naprimjer, Biblija uspoređuje vrijednost novca s božanskom mudrošću kad kaže: “Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima” (Propovjednik 7:12, St). Na koji način božanska mudrost ima ovu prednost nad novcem?

Pouka iz prošlosti

Događaji koji su se odigravali u Jeruzalemu 66. n. e. razjašnjavaju prednost božanske mudrosti nad novcem. Nakon potiskivanja rimskih vojski koje su ih napale, Židovi u Jeruzalemu očito su vjerovali da su poslovni izgledi sada dobri. Zaista, počeli su kovati vlastiti novac da bi proslavili svoju novostečenu slobodu. Na njihovom su novcu bili, na hebrejskom, utisnuti izričaji kao “Za slobodu Siona” i “Sveti Jeruzalem”. Svake godine kovali su nove novčiće s ukovanim natpisom koji je označavao da su iz “druge godine”, “treće godine” i “četvrte godine”. Arheolozi su iskopali čak nekoliko rijetkih novčića s natpisom “pete godine”, što odgovara godini 70. n. e. Jesu li židovski kršćani smatrali da je taj novac valjan znak trajne slobode?

Ne. Zato što su zadržali na umu mudre riječi svog Gospodara. Isus je prorekao rimsku invaziju koja je uslijedila 66. n. e. Svojim je sljedbenicima savjetovao neka, kad se to dogodi, ‘bježe iz Jeruzalema’ (Luka 21:20-22). Povijest svjedoči da su židovski kršćani upravo to učinili. Budući da su napustili Jeruzalem, očito je da su bili spremni pretrpjeti gubitak svog vlasništva, zemljišta i poslovnih prilika. Četiri godine kasnije vratile su se rimske vojske i opkolile grad.

Prema očevicu, povjesničaru Josipu, “u gradu je bilo vrlo mnogo zlata”. No, ogromne količine novca nisu mogle spasiti Jeruzalem od gladi koja se stalno “pogoršavala” i “koja je proždrla cijele kuće i obitelji”. Neki su žitelji progutali zlatne novčiće i pokušali pobjeći iz grada. No, ubili su ih njihovi neprijatelji koji su im rasporili trbuh kako bi izvadili novac. “Za bogate”, objašnjava Josip, “bilo je jednako opasno ostati u gradu ili napustiti ga; jer su pod izlikom da se radi o dezerterima ubijeni mnogi muškarci zbog svog novca.”

Za manje od šest mjeseci od početka opsade, Jeruzalem je bio uništen, a preko milijun njegovih žitelja umrlo je od gladi, kuge i mača. Ljubav prema novcu zaslijepila je mnoge i gurnula ih u uništenje i propast, dok je slijeđenje mudrih riječi omogućilo židovskim kršćanima da se spase.

To nije bio jedini slučaj u povjesti gdje je novac u vrijeme krize iznevjerio ljude. Kako samo okrutan gospodar može biti ljubav prema novcu! (Matej 6:24). Štoviše, može te lišiti i tvoje sadašnje sreće.

Zadovoljstva koja se ne mogu kupiti novcem

Opsjednutost željom da se obogati može nekoga zaslijepiti s obzirom na mnoga zadovoljstva koja ne traže mnogo novca. Pomisli, naprimjer, na sretne odnose u obitelji, na prave prijatelje, čuda prirode, veličanstveni zalazak sunca, impresivnu oluju, zvjezdano nebo, smiješnu igru životinja ili cvijeće i drveće u još netaknutoj šumi.

Istina, neki bogati ljudi imaju više vremena uživati u gore navedenim zadovoljstvima, no većina njih izuzetno je zaposlena dok nastoji sačuvati ili povećati svoje bogatstvo. Možda to izgleda čudnim, no sreća često zaobilazi baš one koji imaju slobodnog vremena. To iznenađuje suvremene istraživače. “Kako objasniti činjenicu da nešto što toliko ljudi čeznutljivo želi i u što vjeruje kao neku vrst lijeka za sve, može, kad se ostvari, imati niz različitih posljedica, od razočaranja do traume?” pita Thomas Wiseman u svojoj knjizi The Money Motive—A Study of an Obsession.

Jedna stvar koja bogatoj osobi može oduzimati sreću je to što teško može prepoznati tko su njeni pravi prijatelji. Mudri kralj Salamun doživio je da “gdje je mnogo dobra, mnogo je i onijeh koji ga jedu” (Propovjednik 5:11). Mnogi bogati ljudi zabrinuti su i zbog toga što pokušavaju zadržati ili povećati vrijednost svog bogatstva. To ih često lišava ugodnog sna. Biblija objašnjava: “Sladak je san onome koji radi, jeo malo ili mnogo; a sitost bogatome ne da spavati” (Propovjednik 5:12).

Ljubav prema novcu može pogoršati odnose u obiteljima i među prijateljima jer može nekoga navesti na nepoštena i zločinačka djela. Ljubitelji novca često pribjegavaju kockanju. Nažalost, čežnja da samo još jednom kockaju uvukla je mnoge u dugove. “Kad dođu k meni”, rekao je psihijatar iz Južne Afrike, “[strastveni kockari] obično su već iza točke kad bi im se moglo pomoći, izgubili su posao, trgovinu, dom i često ih je obitelj već napustila.” Kako je samo istinito biblijsko upozorenje: “Čovjek vjeran obiluje blagoslovima; a ko nagli da se obogati, ne će biti bez krivice” (Priče Salamunove 28:20).

“Načini sebi krila i (...) odleti”

Drugi razlog zašto je ljubav prema novcu tako opasna jest taj što se ljudske vlade pokazuju nesposobnima u potpunosti surađivati ili osigurati da novac zadrži međunarodno stabilnu vrijednost; isto tako, nisu u stanju spriječiti recesije, depresije i burzovne krahove. Prijevara, krađa i inflacija također podvlače istinitost nadahnutih riječi: “Ne muči se da se obogatiš, i prodji se svoje mudrosti. Hoćeš li baciti oči svoje na ono čega brzo nestaje? jer načini sebi krila i kao orao odleti u nebo” (Priče Salamunove 23:4, 5).

Inflacija. Taj problem zasigurno nije ograničen na siromašne zemlje. Početkom ovog stoljeća galopirajuća je inflacija pogodila industrijalizirane nacije Srednje Evrope. Naprimjer, prije prvog svjetskog rata bila je vrijednost njemačke marke otprilike ista kao vrijednost britanskog šilinga, francuskog franka ili talijanske lire. Deset godina kasnije protuvrijednost šilinga, franka ili talijanske lire iznosila je otprilike 1 000 000 000 000 maraka. Kako djeluje visoka inflacija na ljude u bogatim društvima? “Ako se iz toga što se dogodilo poraženim Centralnim silama početkom 1920-ih može išta zaključiti”, navodi Adam Fergusson u svojoj knjizi When Money Dies, “to je da [monetarni kolaps] dopušta da se razulari takva lakomost, nasilje, jad i mržnja, uglavnom izazvana strahom, da nijedno društvo ne može preživjeti a da ne bude oštećeno i izmijenjeno.”

Godine 1923, revalorizirala je Njemačka svoj tečaj skinuvši 12 nula tako da je 1 000 000 000 000 starih maraka odjednom postao jednom novom markom. Taj je potez zaustavio inflaciju, ali imao je druge kobne posljedice. Fergusson objašnjava: “Ponovno uspostavljanje monetarne stabilnosti, što je tisuće dovelo pod stečaj, milijune lišilo svojih zarada i ugasilo nade daljnjih milijuna, neizravno je iznudilo još grozniju cijenu koju je morao platiti cijeli svijet.” Očigledno, ‘grozna cijena’ na koju je pisac mislio bio je uspon nacizma i drugi svjetski rat.

Ti veliki bankovni računi koji su iznevjerili toliko njih u prošlosti trebali bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje u ovo vrijeme ekonomske nesigurnosti diljem svijeta. Sam Sin Božji je upozorio da će novac zatajiti, što je bez sumnje mnogo puta bio slučaj (Luka 16:9). No, do najvećeg i najdalekosežnijeg monetarnog sloma doći će kad Jehova Bog bude izvršavao sud nad ovim zlim svijetom. “Ne će pomoći bogatstvo u dan gnjeva, a pravda izbavlja od smrti” (Priče Salamunove 11:4).

Koliko je, stoga, važno da svaki od nas nastoji zadržati pravedno stajalište pred našim pravim Prijateljima, Jehovom Bogom i Isusom Kristom!

Izvor trajne sreće

Paul i Mary, spomenuti na početku, bili su Jehovini svjedoci. Mnogo godina sudjelovali su u punovremenom djelu evangeliziranja. Međutim, njihova želja za bogatstvom navela ih je da prestanu pohađati sastanke kršćanske skupštine, a svoju su vjeru prestali prenositi drugima u javnoj službi. No, osvijestili su se. “Sada vidim koliko je besmisleno bilo utrošiti sve svoje vrijeme i snagu na nešto što može propasti za nekoliko minuta”, rekla je Mary nakon što su ih opljačkali i uništili im kuću. Srećom, ovaj je bračni par izvukao pouku prije nego je bilo prekasno. Da, najveća šteta koju novac može prouzročiti je to da osobu liši priznatog odnosa s Jehovom Bogom i Isusom Kristom. Možemo li bez tih Prijatelja imati kakvu nadu u preživljenje kraja ovog zlog svijeta i u obećani novi svijet pravde? (Matej 6:19-21, 31-34; 2. Petrova 3:13).

Dakle, bez obzira smatraš li se bogatim ili siromašnim, čuvaj se da ne razvijaš ljubav prema novcu. Radi na postizanju i očuvanju najvećeg blaga — priznatog stajališta pred Jehovom Bogom. To možeš činiti tako što stalno poklanjaš pažnju hitnom pozivu: “Duh i nevjesta govore: dodji. I koji čuje neka govori: dodji. I ko je žedan neka dodje, i ko hoće neka uzme vodu života za badava” (Otkrivenje 22:17).

[Bilješke]

[Slika na stranicama 8 i 9]

Obje strane novca kovanog za židovskog ustanka s naslovom “druge godine”

[Zahvala]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.