Čuvajte se štetne muzike!

“Gledajte dakle pomnjivo, kako ćete živjeti; ne kao bezumni, nego kao mudri, i iskupite vrijeme, jer su dani zli” (EFEŽANIMA 5:15, 16, Zagoda).

1. Zašto se muziku može nazvati ‘božanskim darom’?

“MUZIKA (...) je božanski dar.” Tako je napisala Lulu Rumsey Wiley u svojoj knjizi Bible Music (Muzika u Bibliji). Bogobojazni ljudi i žene od najranijih su vremena prepoznali taj osjećaj. Čovjek je kroz glazbu izražavao svoje najdublje emocije — radost, tugu, bijes i ljubav. Muzika je tako odigrala važnu ulogu u biblijska vremena, i spominje je se kroz cijelu tu svetu knjigu (1. Mojsijeva 4:21; Otkrivenje 18:22).

2. Kako je muzika u biblijska vremena korištena na hvalu Jehovi?

² Muzika je u obožavanju Jehove našla svoj najplemenitiji izraz.a Neki od najuzvišenijih izraza hvale koji su ikada sastavljeni Jehovi Bogu izvorno su uglazbljeni: “Slaviću ime Božije u pjesmi”, napisao je psalmist David (Psalam 69:30). Muzika je korištena u osami kao pratnja u molitvenom razmišljanju. “Opominjem se pjesama svojih noću; razgovaram se sa srcem svojim, i ispitujem duh svoj”, napisao je Azaf (Psalam 77:6). U Jehovinom hramu glazba je bila organizirana na veličanstven način (1. Dnevnika 23:1-5; 2. Dnevnika 29:25, 26). Ponekad su postrojene ogromne glazbene snage, kao što je to bilo prilikom posvećenja hrama, kad je bilo angažirano 120 trubača (2. Dnevnika 5:12, 13). Nemamo zapis o tome kako je ta veličanstvena muzika zvučala, no u knjizi The Music of the Bible (Muzika Biblije) primjećuje se: “Neće biti teško zamisliti kakav je bio općenit efekt hramske muzike u svečanim prigodama (...). Kad bi se nekoga od nas sada moglo prenijeti usred takve jedne scene, neodoljiv osjećaj strahopoštovanja i uzvišenosti bio bi neizbježan.”

Zloupotreba glazbe

3, 4. Na koji su način Božji narod i njegovi poganski susjedi zloupotrijebili dar glazbe?

³ Glazba se, međutim, nije uvijek koristila na tako uzvišen način. Na gori Sinaju glazba je korištena da bi navela na idolopokloničko obožavanje zlatnog teleta (2. Mojsijeva 32:18). Povremeno je glazba bila povezana i s pijanim vladanjem i čak prostitucijom (Psalam 69:12; Izaija 23:15). Izraelski poganski susjedi ništa manje nisu bili krivi za zloupotrebu tog božanskog dara. “U Feniciji i Siriji”, kaže se u The Interpreter’s Dictionary of the Bible (Tumačev rječnik Biblije), “skoro je sva popularna glazba odražavala obožavanje Ištar, božice plodnosti. Tako je popularna pjesma obično bila preludij za seksualne orgije.” Drevni su Grci isto tako koristili muziku kao pratnju popularnim “erotskim plesovima”.

⁴ Da, muzika ima moć da pokreće, da očara i da djeluje na ljude. Prije nekoliko desetljeća John Stainer je u svojoj knjizi The Music of the Bible (Muzika Biblije) otišao čak tako daleko da je tvrdio: “Nijedna umjetnost trenutačno ne vrši tako snažan utjecaj na ljudski rod kao umjetnost Glazbe.” Muzika i danas nastavlja vršiti snažan utjecaj. Stoga pogrešna vrsta muzike može za bogobojazne mlade predstavljati stvarnu opasnost.

Potreban je oprez

5. (a) Koliku ulogu igra muzika u životu mnogih tinejdžera? (b) Kako Bog gleda na mlade koji se zabavljaju?

⁵ Ako si mlada osoba, tada dobro znaš koliko je muzika — naročito razni oblici pop ili rock muzike — važna mnogima tvoje dobi. Muziku se čak naziva “dijelom tinejdžerskog metabolizma”. Procjenjuje se da prosječni omladinac u Sjedinjenim Državama u zadnjih šest godina školovanja više od četiri sata dnevno sluša rock muziku! To svakako pokazuje pomanjkanje ravnoteže. Ne želimo reći da je pogrešno uživati u bilo čemu što čini da se dobro osjećaš ili te čini sretnim. Jehova, Kreator radosne muzike, ne očekuje od mladih da budu mrzovoljni i nesretni. On u stvari zapovijeda svom narodu: “Radujte se Jahvi i kličite, pravedni, kličite svi koji ste srca čestita!” (Psalam 32:11, St). Njegova Riječ kaže mladima: “Zato se raduj, mladiću, za svoje mladosti, i veseli se u danima svoga mladenaštva” (Propovjednik 11:9, St).

6. (a) Zašto mladi trebaju biti oprezni u svom izboru glazbe? (b) Zašto se mnogoj današnjoj muzici ima više za prigovoriti nego muzici prijašnjih generacija?

⁶ No, postoji dobar razlog da budeš oprezan u svom izboru glazbe. Apostol Pavao je rekao u Efežanima 5:15, 16: “Gledajte dakle pomnjivo, kako ćete živjeti; ne kao bezumni, nego kao mudri, i iskupite vrijeme, jer su dani zli” (Za). Neki bi mladi mogli prigovoriti, kao što je prigovorila mlada djevojka: “Naši su roditelji slušali svoju muziku kad su bili mladi. Zašto mi ne možemo slušati svoju?” Možda je neka glazba u kojoj su tvoji roditelji uživali kad su bili tvojih godina također imala neke aspekte kojima bi se moglo prigovoriti. Kad ih se pobliže ispita, pokaže se da mnoga popularna mjerila imaju iznenađujući broj seksualnih aluzija i prikrivenih ukazivanja na nemoral. No, ono što je nekada davano samo u naznakama, sada se otvoreno opisuje. Jedan pisac primjećuje: “Djecu se sada bombardira otvorenim porukama u takvoj mjeri da takvo što naša kultura nikada nije doživjela.”

Rap glazba — glazba bunta

7, 8. (a) Što je rap muzika, i što je uzrokom njene popularnosti? (b) Po čemu se može prepoznati netko tko je pristaša rapovskog načina života?

⁷ Promotrimo, primjerice, trenutnu maniju rap muzike. Prema pisanju časopisa Time, rap je postao “potvrđena, globalna ritam-revolucija” i strašno je popularan u Brazilu, Evropi, Japanu, Rusiji i Sjedinjenim Državama. Često je bez ikakve melodije, a riječi se izgovaraju, a ne pjevaju, uz pratnju snažnog ritma. No, čini se da je upravo u tom zaraznom ritmu tajna velikog komercijalnog uspjeha rapa. “Kad slušam rap muziku”, kaže jedna mlada Japanka, “osjećam se uzbuđenom, a dok plešem osjećam se slobodnom.”

⁸ Tekstovi rap glazbe — često sirova smjesa prostog govora i uličnog žargona — čini se da su još jedan razlog popularnosti rapa. Za razliku od tradicionalnih rock tekstova, od kojih se mnogi zadržavaju na temi mladenačke ljubavi, rap tekstovi često sadrže ozbiljniju poruku. Rap se katkad izjašnjava protiv nepravde, rasizma i policijske brutalnosti. Ponekad su, međutim, refreni koji se rimuju sastavljeni od najprljavijeg i najšokantnijeg rječnika koji se može zamisliti. Čini se da rap također predstavlja pobunu protiv mjerila odijevanja, dotjerivanja i seksualne moralnosti. Ne iznenađuje što je rap izborio svoje mjesto kao način života. Njegovi se pristaše prepoznaju po svojem pretjeranom gestikuliranju, uličnom žargonu i odjeći — širokim trapericama, razvezanim visokim tenisicama, zlatnim lancima, kapama za baseball i tamnim naočalama.

9, 10. (a) Koje bi činioce mladi trebali uzeti u obzir u određivanju da li su rap muzika i takav način života ‘Bogu ugodni’? (b) Što, čini se, neki mladi kršćani olako shvaćaju?

⁹ Kršćanima je u Efežanima 5:10 rečeno da ‘istražuju što je Bogu ugodno’. Kad uzmeš u obzir kakav si je glas stekao rap, smatraš li da bi bilo “Bogu ugodno” ako bi se njime bavio? Da li bi se mladi kršćanin želio poistovjetiti s načinom života koji čak mnogi ljudi u svijetu osuđuju kao neprihvatljiv? Zapazi kako je jedan kritičar opisao rap koncert: “Rap pjevači natjecali su se međusobno čiji će tekstovi biti šokantniji što se tiče prostog govora i otvorene seksualnosti. (...) Plesači i plesačice su na pozornici simulirali seksualne postupke.” S obzirom na neki postupak izvođača na pozornici, jedan je koncertni propagandist rekao: “Svaka druga riječ iz njihovih usta je (prosta).”

¹⁰ Unatoč tome, muzika koja se te večeri svirala nije se uopće smatrala izvanprosječnim rapom. Direktor jedne koncertne dvorane je rekao: “Ovo što slušate prosječni je rap — isto ono što mladi kupuju u trgovinama.” Kako li je žalosno reći da je među 4 000 i više mladih prisutnih na tom koncertu bilo nekih koji se izdaju za Jehovine svjedoke! Neki su očito olako shvatili činjenicu da je Sotona ‘Knez vlasti zraka’. On upravlja ‘duhom [ili, prevladavajućim misaonim stavom] koji sada djeluje u sinovima neposlušnima’ (Efežanima 2:2, DF). Čijim bi interesima poslužio kad bi se bavio rap muzikom ili takvim načinom života? Mora se priznati, određenoj rap muzici moglo bi se naći manje zamjerki u njenom sadržaju. Međutim, ima li smisla njegovati ukus za bilo koju vrstu muzike koja pretežno vrijeđa kršćanska mjerila?

Heavy metal — seks, nasilje i sotonizam

11, 12. Što je heavy metal muzika, i koja su njena loša obilježja?

¹¹ Još jedna popularna muzička forma je heavy metal. To je više nego visokodecibelni hard rock. Izvještaj u časopisu The Journal of the American Medical Association navodi: “Heavy metal muziku (...) obilježava glasan pulsirajući ritam i puna je tekstova u kojima se veliča mržnja, zlostavljanje, seksualna izopačenost, a povremeno i sotonizam.” Doista, i sama imena nekih popularnijih sastava svjedoče o pokvarenosti te vrste rock muzike. Sastavni dio tih imena su riječi kao “otrov”, “revolveri” i “smrt”. Međutim, heavy metal izgleda prilično pitomim u usporedbi s thrash metalom i death metalom — rubnim muzičkim žanrovima proizašlim iz heavy metala. U imenima ovih sastava koriste se termini kao “kanibali” i “nekrolog”. Mladi u mnogim zemljama možda ne shvaćaju koliko su ta imena ružna, jer su na engleskom ili kojem drugom stranom jeziku.

¹² Heavy metal glazbu uvijek se iznova povezuje s tinejdžerskim samoubojstvima, depresijom i upotrebom droge. Njena povezanost s nasilnim ponašanjem navela je jednog savjetnika na radiju da je nazove “muzikom za ubijanje roditelja”. Njena povezanost sa sotonizmom izaziva uznemirenost mnogih roditelja — i policijskih službenika. Jedan je istražitelj tvrdio kako je mlade koji su upleteni u sotonski kult na okultizam nagnala ta muzika. “Oni ne znaju u što se upuštaju”, zaključuje on.

13. Kakva je opasnost od slušanja heavy metal muzike?

¹³ Mladi kršćani, međutim, ne bi smjeli biti “neupućeni s obzirom na [Sotonine] nakane” (2. Korinćanima 2:11, NW). Konačno, “naš rat [je] (...) s duhovima pakosti ispod neba” (Efežanima 6:12). Kako bi bilo nerazumno da netko svojim izborom muzike u svoj život pozove demone! (1. Korinćanima 10:20, 21). Međutim, određeni broj mladih kršćana očito prilično voli tu muziku. Neki su čak pribjegli tajnim sredstvima kako bi zadovoljili svoj glazbeni ukus. Jedna mlada djevojka priznaje: “Često sam slušala heavy metal, ponekad skoro po cijelu noć. Kupovala bih časopise o heavy metalu i skrivala ih od svojih roditelja u kutijama za cipele. Lagala sam svojim roditeljima. Znam da se nisam dopadala Jehovi.” Jedan članak u časopisu Probudite se! priveo ju je pameti. No, kako bi još mnogi drugi mladi mogli upasti u zamku te muzike?

Što siješ to i žanješ

14, 15. Zašto možemo biti sigurni da će slušanje štetne muzike imati negativne posljedice? Objasni to primjerima.

¹⁴ Ne umanjuj opasnost koju bi ta muzika mogla predstavljati. Istina, ti možda nemaš sklonosti da ubiješ nekoga ili da počiniš spolni nemoral samo zato što si slušao neku pjesmu. Ipak, u Galaćanima 6:8 se kaže: “Tko sije u tijelo svoje, iz tijela će žeti raspadljivost” (DF). Slušanje muzike koja je zemaljska, animalna i čak demonska može imati samo negativan utjecaj na tebe. (Usporedi Jakov 3:15.) Profesor glazbe Joseph Stuessy je rekao: “Svaka vrsta muzike utječe na naše raspoloženje, emocije, stavove i ponašanje koje usljeđuje (...). Svatko tko kaže: ‘Ja mogu slušati heavy metal, ali to na mene ne utječe’, jednostavno nije u pravu. Heavy metal doista utječe na različite ljude u različitom stupnju i na različite načine.”

¹⁵ Jedan mladi kršćanin priznaje: “Thrash metal me toliko obuzeo da mi se promijenila cjelokupna osobnost.” Uskoro je počeo doživljavati probleme s demonima. “Napokon sam se riješio svojih albuma, i oslobodio sam se demona.” Neki drugi mladić priznaje: “Muzika koju sam slušao bila je povezana ili sa spiritizmom ili s drogom ili sa seksom. Praktički sam bio izvan istine.” Jedna poslovica kaže: “Može li tko nositi oganj u njedrima a da mu se odjeća ne upali?” (Izreke 6:27, St).

Čuvaj se

16. Što se može reći o piscima i izvođačima mnoge današnje muzike?

¹⁶ Pavao je pisao kršćanima u drevnom Efezu: “Ovo sad velim i zaklinjem u Gospodinu da više ne provodite život kako ga provode i pogani, u ispraznosti svoga mišljenja, zamračeni u svom razumu, otuđeni od Božjeg života zbog neznanja koje u njima vlada i zbog okorjelosti njihova srca” (Efežanima 4:17, 18, St). Ne bi li se ovo moglo reći za pisce i izvođače mnoge današnje muzike? Više nego ikad, muzika svih žanrova odražava utjecaj ‘boga ovog sustava stvari’, Sotone Đavla (2. Korinćanima 4:4, NW).

17. Kako mladi mogu prosuditi, ili ispitati, muziku?

¹⁷ Biblija je s obzirom na ‘posljednje dane’ predvidjela: “Zli ljudi i varalice napredova[t]će na gore” (2. Timoteju 3:1, 13). Stoga više nego ikad trebaš brižljivo paziti na to kakvu muziku odabireš. Često će odbojan naslov isključiti neki album. U Jobu 12:11 postavlja se pitanje: “Ne raspoznaje li uho riječi kao što grlo kuša jelo?” Na sličan način možeš razabrati kakva je muzika ako kritičkim uhom poslušaš uzorak te muzike. Kakve osjećaje u tebi izaziva melodija? Unapređuje li ona divljačko, dekadentno ponašanje — duh bučne razuzdanosti? (Galaćanima 5:19-21). Kakav je tekst? Unapređuje li on spolni nemoral, upotrebu droge ili druge neispravnosti o kojima je “sramno i govoriti” (Efežanima 5:12). Biblija kaže neka se te stvari među Božjim narodom “i ne spominje”, a kamoli da ih se uglazbljuje i neprestano ponavlja (Efežanima 5:3). A kako je s dizajnom omota albuma? Sadrži li on spiritističke teme ili seksualno izazovne slike?

18. (a) Kakve bi promjene neki mladi možda morali učiniti što se tiče muzike? (b) Kako mladi mogu razvijati ukus za korisniju muziku?

¹⁸ Možda trebaš napraviti neke promjene u izboru vrste muzike. Ako imaš ploče, kasete i kompakt diskove koji sadrže nemoralne i demonističke teme, morao bi ih odmah ukloniti. (Usporedi Djela apostolska 19:19.) To ne znači da ne možeš uživati u muzici; nije sva popularna muzika loša. Neki su mladi naučili i to da prošire svoj muzički ukus i sada uživaju u određenim vrstama klasične, folk, light jazz i druge muzike. Kasete Kraljevskih melodija pomogle su mnogim mladima da razviju ukus za izgrađujuću orkestralnu muziku.

19. Zašto je važno muziku zadržati na njenom pravom mjestu?

¹⁹ Muzika je božanski dar. Za mnoge ona, međutim, postaje nezdrava preokupacija. Oni su poput Izraelaca starog doba koji su uživali dok su svirale “harfe i citare, bubnjevi i frule (...) a za djelo Jahvino [nisu marili]” (Izaija 5:12, St). Učini si ciljem da muziku zadržiš na njenom pravom mjestu i neka ti djelo Jehovino bude najvažnije. Budi izbirljiv i oprezan s obzirom na muziku koju odabireš. Tako ćeš moći korisno upotrebljavati — a ne zloupotrebljavati — taj božanski dar.

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Zašto se muziku može nazvati božanskim darom?

◻ Kako je muzika zloupotrebljavana u drevna vremena?

◻ Kakvu opasnost za mlade predstavljaju rap i heavy metal muzika?

◻ Kako kršćanski mladi mogu iskazivati brižljivost u svom izboru muzike?

[Slika na stranici 23]

U biblijska vremena muzika je često korištena kao sredstvo za donošenje hvale Jehovi