Zašto je broj krađa u porastu?

RIO DE JANEIRO — nedjelja je, 18. listopada 1992. Čuvene plaže Copacabana i Ipanema su prepune. Iznenada, nekoliko skupina mladih upada na plaže, boreći se međusobno i kradući od ljudi koji su na plaži sve što je vrijedno. Malobrojniji policajci bespomoćno stoje i promatraju. Za Karioke i turiste to je dnevna mora.

Doista, protuzakonito oduzimanje imovine postalo je uobičajeno. U velikim su gradovima lopovi poznati po tome što napadaju mlade — u nekim su ih slučajevima čak i ubili — kako bi se domogli njihovih tenisica. Lopovi ulaze u domove bez obzira jesu li ljudi kod kuće ili nisu. Nepoštene spremačice, nakon što saznaju gdje u kući stoje pojedine stvari, kradu nakit i novac, a zatim nestaju. Običan narod pljačka trgovine. Dobro organizirane grupe otimaju čak i ljude, što je vidljivo iz povećanog broja otmica u Brazilu. Vjerojatno bi i ti mogao navesti neke primjere iz vlastitog iskustva ili na temelju onog što se desilo u tvojoj okolini. No zašto ima toliko mnogo krađa?

Zašto ljudi kradu?

Iako su rastuće siromaštvo i upotreba droga dva glavna razloga, odgovor nije sasvim jasan. The New Encyclopædia Britannica zapaža: “Potraga za pojedinačnim uzrokom kriminala najčešće se odbacuje kao uzaludna.” Međutim, isto djelo ukazuje da su takvi problemi kao što je krađa “u direktnoj vezi s mladalačkim osjećajima bezvrijednosti i ozlojeđenosti koji proizlaze iz uskraćenih materijalnih uspjeha i uskraćenih pogodnosti normalnog života”. Da, zbog ogromnog pritiska potrošačkog mentaliteta, mnogi pored krađe ne vide drugi način da dođu do stvari koje žele.

Zanimljivo je, doduše, ono što ističe The World Book Encyclopedia: “Stopa kriminala ostaje relativno stabilna u tradicionalnim društvima gdje ljudi vjeruju da će način njihovog života ostati isti. Stope kriminala sklone su rastu u društvima gdje se odigravaju brze promjene u tome gdje ljudi žive i što čine da bi zaradili za život — i s obzirom na njihove nade za svoju buduću dobrobit.” Enciklopedija dodaje: “Mladi imaju sve manje mogućnosti za zapošljavanje. Poslovi koji ne zahtijevaju kvalifikaciju a koji su im dostupni čine im se zatupljujućima u usporedbi s brzim i uzbudljivim dobicima od krađe. Mladi su spremniji prihvatiti i rizik hapšenja jer nemaju što izgubiti.”

Ipak, mnogi koji su nezaposleni ili imaju slabo plaćene poslove ne kradu, dok golem broj činovnika i fizičkih radnika potkrada na poslu, smatrajući da je vrijednost ukradenog dio njihove plaće. U stvari, određeni socijalni status je uvjet da bi se mogla izvršiti neka protuzakonita djela. Zar nisi čuo za skandale u vezi s ogromnim svotama novca, u koje su bili upleteni političari, vladini službenici i poslovni ljudi? Nema sumnje, krađa nije ograničena samo na siromašne.

Prisjeti se također da se u filmovima i TV programima na osnovu krađe često zbijaju šale (glavni junak čak može biti i lopov), koje naginju tome da krađu učine prihvatljivijom. Istina, gledanje toga može se nazvati zabavom, no u isto se vrijeme gledateljstvu pokazuje kako se krade. Nije li zamisao koja se time prikriveno provlači ta da se kriminal možda isplati? Nedvojbeno je da pohlepa, lijenost i pomisao da svatko nekažnjeno krade zajednički doprinose porastu broja krađa. Ne može se poreći da živimo u prorečenim ‘teškim vremenima’ kad prevladavaju sebični interesi i ljubav prema novcu (2. Timoteju 3:1-5).

Ne kradi

Usprkos svjetskim iskrivljenim mjerilima, od životne je važnosti poslušati zapovijed: “Koji je krao više da ne krade” (Efežanima 4:28). Osoba koja prenaglašava imetak ili zadovoljstva može se prevariti tako da povjeruje kako je krađa vrijedna rizika. Ali krađa je u Božjim očima ozbiljna stvar i otkriva nedostatak ljubavi prema bližnjem. Osim toga, čak i sitna krađa može voditi do otvrdnuća nečijeg srca. A što ako bi nas se smatralo nepoštenima? Tko će vjerovati lopovu? Božja riječ mudro govori: “Samo da ne postrada koji od vas kao krvnik, ili kao lupež ili kao zločinac” (1. Petrova 4:15).

Ti sigurno sa žaljenjem konstatiraš da je krađa u porastu, no kako ljudi u područjima gdje prevladava kriminal izlaze s time na kraj? Kako su neki bivši lopovi promijenili svoj način života? Hoće li krađa ikad prestati po cijelom svijetu? Pozivamo te da pročitaš sljedeći članak, “Svijet bez lopova”.