‘Posljednji neprijatelj’ bit će uništen!

KAD si bio dijete, možda si se plašio mraka. Možda su te uznemiravale priče strave i užasa pa čak i neke bajke. Kako ti je samo laknulo kad su otac ili majka ostavili upaljeno svjetlo dok si pokušavao zaspati!

Na isti način smrt plaši mnoge. Ipak, ona to ne bi trebala. Zašto? Zbog onog što smrt u stvari jest.

Upoznaj svog neprijatelja

Kralj drevnog Izraela, mudri Salamun, izjavio je: “Jer živi znaju da će umrijeti, a mrtvi ne znaju ništa” (Propovjednik 9:5). Prema ovoj božanski nadahnutoj misli koja se nalazi i u tvojoj Bibliji, smrt je jednostavno suprotnost životu. Mrtvi nisu pri svijesti.

Govoreći o smrti na slikovit način, kršćanski apostol Pavao piše: “Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj žalac?” Što je žalac koji prouzročuje smrt? Pavao kaže: “Žalac je smrti grijeh” (1. Korinćanima 15:55, 56, St; Ozej 13:14). A otkuda onda potječe ovaj smrtonosni žalac? Na jednom drugom mjestu u Pismima, Pavao kaže: “Kroz jednog čovjeka dodje na svijet grijeh, i kroz grijeh smrt, i tako smrt udje u sve ljude, jer svi sagriješiše” (Rimljanima 5:12). Apostol ne ostavlja mjesta sumnji po pitanju identiteta tog “jednog čovjeka” kad kaže: “Po Adamu svi umiru” (1. Korinćanima 15:22). Da, zbog neposlušnosti našeg prvog pretka, Adama, svi smo osjetljivi na žalac smrti (1. Mojsijeva 3:1-19).

Kad bi bio zdrav i kad bi živio u ugodnoj okolini okružen članovima obitelji koji se vole, nitko od nas ne bi želio umrijeti. Međutim, kao što pokazuje Biblija, ‘vrijeme i zgoda’ mogu nam oduzeti život (Propovjednik 9:11). U stvari, mi ne znamo hoćemo li sutra biti živi (Jakov 4:14). Jedno je sigurno — svi smo naslijedili grijeh i smrt. Zbog toga nam se smrt prikrada i napada nas poput lopova.

Nositi se sa smrću voljene osobe

Smrt nam je neprijatelj osobito tada kad pogodi nekog od naših voljenih. “Tebi će biti teže”, rekla je smrtno bolesna žena svom mužu, očekujući smrt. Zašto je to mogla reći? Zato što Biblija kaže: “Sve što ti dodje na ruku da činiš, čini po mogućnosti svojoj, jer nema rada ni mišljenja ni znanja ni mudrosti u grobu u koji ideš” (Propovjednik 9:10). Mrtvi više ne pate. Ali težak teret tuge pada na one koji su živi, na rođake i prijatelje. Može li se nekako olakšati ta patnja?

Stranice Božje riječi, Biblije, sadrže mnoge utješne riječi. Naprimjer, čitanje i meditiranje o psalmima sigurno je jedan od izvora utjehe. Riječi poput ovih doista su utješne: “Blagosloven Gospodin svaki dan! Ako nas ko pretovara, Bog nam pomaže” (Psalam 68:19).

Daljnji je izvor utjehe kršćanska skupština. U prvom stoljeću n. e., apostol Pavao je pisao: “Udovice poštuj, koje su prave udovice. Ako li koja udovica ima djecu ili unučad [koja bi se u materijalnom pogledu mogla brinuti za nju], da se uče najprije svoj dom poštovati, i zajam vraćati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. A udovica da se ne prima mladja od šezdeset godina, i koja je bila jednome mužu žena. I koja ima svjedočanstvo u dobrijem djelima, ako je djecu odgajila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je išla za svakijem dobrijem djelom” (1. Timoteju 5:3, 4, 9, 10). Jehovini svjedoci danas isto tako pomažu i utješavaju takve suvjernike.

Često je najveća prilagodba koju ožalošćeni mora poduzeti emocionalne naravi. “Jako sam volio svoju ženu”, pisao je jedan muž čija je supruga umrla prije dvije godine. “To je najtužniji događaj u mom životu, i jako mi je teško podnositi sve to.” Osoba koja je neko vrijeme bila u braku živjela je u najintimnijem od svih ljudskih odnosa. Kad bračni drug umre, njegov partner prirodno osjeća velik gubitak. Kome se takav može obratiti za pomoć?

U takvoj prilici, dobro kršćansko društvo može djelovati izgrađujuće. “U svako doba ljubi prijatelj, i brat postaje u nevolji”, kaže mudra poslovica (Priče Salamunove 17:17). Udovica ili udovac trebaju pomoć — prijatelje koji im stvarno pomažu. Mudri prijatelji ohrabruju ožalošćenog da govori, čak i ako to prouzročuje suze. Možda će kršćanin koji je već iskusio tugu i bol u srcu zbog gubitka bračnog druga moći na obziran način pomoći. “Utješavajte malodušne”, savjetuje Biblija (1. Solunjanima 5:14). Ali imaj na umu da udovicama i udovcima nedostaje njihov bračni drug. Zbog toga se ožalošćeni treba povjeravati drugima samo pod okolnostima koje će svima omogućiti da sačuvaju čestitost u ponašanju (1. Petrova 2:12).

Najbolji lijek protiv boli koju zadaje smrt jest pomaganje drugima — što je priličan izazov za one koji smatraju da njima samima treba pomoć! Ovdje dolazi do izražaja nesebičnost. Nesebično činiti nešto za druge pomaže zaboraviti tugu i žalost, jer Isus je rekao: “Mnogo je blaženije davati nego li uzimati” (Djela apostolska 20:35).

Pobjeda nad smrću

Ubod pčele može biti veoma bolan, čak i koban. Doduše, obično će uklanjanje insektovog žalca koji se zabio u kožu donijeti olakšanje. No kakvi izgledi postoje za olakšanje od žalca koji prouzročuje smrt?

Nakon što je objasnio da je grijeh taj žalac što prouzročuje smrt, Pavao je uskliknuo: “Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po našem Gospodinu Isusu Kristu!” (1. Korinćanima 15:57, St). Na koji je način pobjeda nad smrću povezana s Kristom? Isus je pokazao da takva veza postoji kad je o sebi rekao: “Sin čovječij nije došao da mu služe, nego da služi i da dušu svoju u otkup da za mnoge” (Matej 20:28). Da, kod onih koji iskazuju vjeru u Božjeg Sina, Isusa Krista, i u otkupnu žrtvu koju je Jehova omogućio kroz njega, smrt naslijeđena od Adama neće rezultirati trajnim nepostojanjem (Ivan 3:16).

Doista su ohrabrujuće Isusove riječi: “Ide čas u koji će svi koji su u grobovima čuti glas sina Božijega. I izići će koji su činili dobro u uskrsenje života, a koji su činili zlo u uskrsenje suda” (Ivan 5:28, 29).

Stoljećima ranije, Božji je prorok Izaija prorekao: “Uništiće [Jehova Bog] smrt za uvijek, i utrće Gospodin Gospodin suze sa svakoga lica” (Izaija 25:8). I ponovo, u Otkrivenju 21:4, Biblija predočava ovaj divan izgled: “I Bog će otrti svaku suzu od očiju njihovijeh, i smrti ne će biti više, ni plača, ni vike, ni bolesti ne će biti više; jer prvo prodje.” Ojačani ovom biblijskom nadom za one koji spavaju u smrti, ožalošćeni ne trebaju ‘žaliti kao i ostali koji nemaju nade’ (1. Solunjanima 4:13).

Pokušaj si predočiti to što Bog sprema za čovječanstvo, kako je to otkriveno u Bibliji. Predstojeća ‘velika nevolja’ znači propast za sadašnji zli sustav stvari (Otkrivenje 7:14). Oni koji prakticiraju krivu religiju dolaze svom kraju. Nema više pohlepnih političkih i komercijalnih elemenata koji doprinose gladi i potiču ratove. Isus Krist baca u bezdan Sotonu Đavla, koji je prouzročio smrt tolikih ljudi. Zatim on započinje svoju milenijsku vladavinu i tokom nje na čovječanstvo primjenjuje vrijednost svoje otkupne žrtve. Mrtvi se vraćaju u život kroz očekivano uskrsnuće, a svjetlo iz Božje riječi sija tako jasno da praznovjerna gledišta o smrti, neprijatelju čovječanstva, više ne postoje. Svi živi tada imaju priliku učiti se o Božjim putevima i prilagoditi se njegovim pravednim mjerilima (Priče Salamunove 4:18; Djela apostolska 24:15; Jevrejima 2:14, 15; Otkrivenje 18:4-8; 19:19-21; 20:1-3).

‘Zatim će doći svršetak’, kaže Pavao, ‘kada Krist Isus preda kraljevstvo Bogu i Ocu. Da, on mora kraljevati, dok “ne položi svoje neprijatelje pod svoje noge”. Neprijatelj koji će posljednji biti uništen jest smrt’ (1. Korinćanima 15:24-26, St). Svaka nemoć koja je bila posljedica Adamovog grijeha nestala je. Odigrava se završni ispit, a ljubitelji Boga prolaze kroza nj ostajući vjerni (Otkrivenje 20:4-10). Obnovljeni do savršenstva, ti poslušni ljudi ne žive samo pukih tri puta dvadeset godina i još deset ili čak pet puta dvadeset i još deset. Kakav li je to dar od Boga kroz njegovog ljubljenog Sina! (Rimljanima 6:23).

Dakle, koliko dugo možeš živjeti? Tvoj se životni vijek može protegnuti do u svu vječnost. Budući da živiš u ‘posljednjim danima’ ovoga svijeta, možda nikad nećeš umrijeti (Danijel 12:4; Ivan 11:25, 26; 17:3). Ako vršiš Božju volju, mogao bi preživjeti pravo u Božji obećani novi svijet (2. Petrova 3:13).

Međutim, ako si već ostario, tada moraš uzeti u obzir realnu mogućnost umiranja. Nada uskrsnuća sasvim sigurno raduje, ali ti se možda pitaš kako će Jehova urediti obiteljski život u tom novom sustavu stvari. Nemoj dopustiti da te takve stvari zabrinjavaju, jer Jehova će se pobrinuti za trajnu sreću onih koji su mu zauvijek vjerni.

Dok ovi kritični ‘posljednji dani’ Sotoninog zlog sustava idu prema svom kraju, nemoj da te strah pred smrću liši prednosti da sada služiš Jehovi (2. Timoteju 3:1). Ako ti je smrt oduzela nekog voljenog, utješi se spoznajom da je moć smrti samo privremena (Otkrivenje 20:13, 14). Pouzdaj se u nadu uskrsnuća. Stoga, bez obzira hoćeš li u novi svijet ući preživljavanjem velike nevolje ili uskrsnućem, budi uvjeren u točnost nadahnutog jamstva da će smrt, posljednji neprijatelj, biti uništen (Otkrivenje 7:9, 14).

[Slika na stranici 5]

Dobro kršćansko društvo može ožalošćenog duhovno podići

[Slika na stranici 7]

Neprestano pomaganje drugima umanjuje bol koju prouzročuje smrt voljene osobe