Praktične pouke iz Obećane zemlje

OBEĆANA zemlja iz biblijskog izvještaja bila je zasigurno jedinstvena. Na tom relativno malom području, nailazimo na vrlo raznolika geografska obilježja. Na sjeveru se nalaze snijegom prekrivene planine; na jugu područja s vrućom klimom. Tu su i plodne nizine, nenaseljena pustoš i brdovito područje pogodno za voćnjake i ispašu stada.

Različita nadmorska visina, klima i tlo omogućavaju rast vrlo raznolikog drveća, grmlja i drugih biljaka — uključujući i neke vrste koje uspijevaju u hladnim planinskim područjima, druge koje rastu u vrućim pustinjama te one koje uspijevaju u naplavnim nizinama ili na stjenovitim visoravnima. Jedan botaničar procjenjuje da se u tom području može naći oko 2 600 biljnih vrsta! Prvi Izraelci koji su izviđali zemlju vidjeli su neposredan dokaz njenih mogućnosti. Iz jedne bujične doline ponijeli su grozd koji je bio tako velik da su ga dva muškarca morala nositi na motki! Dolina je s pravom nazvana Eshol, što znači “grozd”a (4. Mojsijeva 13:22-25).

No pogledajmo sada pobliže neka geografska obilježja ovog jedinstvenog pojasa zemlje, posebno južni dio.

Šefela

Zapadna obala Obećane zemlje jest obala Sredozemnog mora. Oko 40 kilometara u unutrašnjosti nalazi se Šefela. Riječ “Šefela” znači “nizina”, no to je ustvari brdovito područje i može se nazvati niskim samo kad se uspoređuje s judejskim gorama na istoku.

Pogledaj priloženu kartu poprečnog presjeka i zapazi u kakvom se odnosu nalaze Šefela i okolna područja. Na istoku se nalaze judejske gore; na zapadu, obalska Filistejska ravnica. Tako je Šefela služila kao tampon zona, barijera koja je u biblijska vremena odvajala Božji narod od njihovih drevnih neprijatelja. Svaka vojska koja bi došla sa zapada morala je proći kroz Šefelu prije negoli je mogla krenuti na Jeruzalem, glavni grad Izraela.

Jedan se takav događaj zbio tijekom devetog stoljeća pr. n. e. Biblija izvještava da je sirijski kralj Hazael ‘udario na Get [vjerojatno na granici Šefele] i uzeo ga; potom se okrenuo Hazael da ide na Jeruzalem’. Kralj Joas je uspio zaustaviti Hazaela, potkupivši ga različitim dragocjenostima iz hrama i palače. Međutim, ovaj izvještaj pokazuje da je Šefela bila od presudnog značaja za sigurnost Jeruzalema (2. Carevima 12:17, 18).

Iz ovog možemo izvuči praktičnu pouku. Hazael je želio osvojiti Jeruzalem, no prvo je morao proći kroz Šefelu. Slično tome, Sotona Đavo “traži (...) da proždere” Božje sluge, no često mora prvo probiti snažnu tampon zonu — njihovo čvrsto pridržavanje biblijskih načela, poput onih u vezi s lošim društvom i materijalizmom (1. Petrova 5:8; 1. Korinćanima 15:33; 1. Timoteju 6:10). Kompromitiranje biblijskih načela često je prvi korak prema tome da se počine ozbiljni grijesi. Stoga neka ta tampon zona bude stalno osigurana. Ako slijediš biblijska načela danas, nećeš prekršiti Božje zakone sutra.

Brdovito područje Jude

Još dalje u unutrašnjosti od Šefele leži brdovito područje Jude. To je gorovit kraj u kojem se proizvodi dobro žito, maslinovo ulje i vino. Zbog svoje velike nadmorske visine, Juda je bila i izvrsno utočište. Zbog toga je kralj Joatam ondje izgradio “[“utvrđene”, NW] dvorove i kule”. U vrijeme nevolje, ljudi su u njih mogli uteći na sigurno (2. Dnevnika 27:4).

Jeruzalem, kojeg se zvalo i Sion, bio je istaknuti dio brdovitog područja Jude. Jeruzalem je izgledao sigurno jer je s tri strane bio okružen strmim dolinama, a sa sjeverne strane, prema povjesničaru Josipu iz prvog stoljeća, bio je zaštićen trostrukim zidom. No utočište treba nešto više od zidova i oružja da bi ostalo sigurno. Mora imati vodu. Ona je neophodno potrebna tijekom opsade, jer bez vode bi opkoljeni građani brzo bili prisiljeni na predaju.

Jeruzalem je crpio zalihu vode iz jezerca Siloam. Međutim tijekom osmog stoljeća pr. n. e., u očekivanju asirske opsade, kralj Ezehija izgradio je vanjski zid kako bi zaštitio jezerce Siloam, uključivši ga u sastav grada. Osim toga, zatvorio je izvore izvan grada, kako bi asirskim opsjedateljima otežao pronalaženje vode za njihove potrebe (2. Dnevnika 32:2-5; Izaija 22:11). No to nije sve. Ezehija je pronašao način da skrene dodatne zalihe vode ravno u Jeruzalem!

Ezehija je iskopao tunel od izvora Gihona sve do jezerca Siloama, što se smatra jednim od velikih građevinskih pothvata starog vijeka.b Taj je tunel bio visok prosječno 1,8 metara a dugačak 533 metra. Zamisli samo — tunel dugačak preko pola kilometra, izdubljen kroz stijenu! Danas, otprilike 2 700 godina kasnije, posjetioci u Jeruzalemu mogu proći kroz to građevinsko remek-djelo, obično poznato kao Ezehijin tunel (2. Carevima 20:20; 2. Dnevnika 32:30).

Ezehijini napori da zaštiti i poveća jeruzalemske zalihe vode mogu nam pružiti praktičnu pouku. Jehova je “izvor žive vode” (Jeremija 2:13). Njegove su misli, sadržane u Bibliji, životno važne. Zbog toga je osobni biblijski studij neophodan. No prilika za studij, kao ni spoznaja koja slijedi, neće jednostavno doći sama po sebi. Možda ćeš morati ‘kopati tunele’, naprimjer tunele kroz svoju preokupiranu svakodnevicu, kako bi napravio mjesta za studij (Priče Salamunove 2:1-5; Efežanima 5:15, 16). Kad jednom počneš, čvrsto se drži svog rasporeda i neka tvoj osobni studij ima visok prioritet. Nemoj dopustiti da te itko ili išta liše te dragocjene zalihe vode (Filipljanima 1:9, 10).

Pustoš

Istočno od judejskih gora nalazi se Judejska pustoš, koja se još naziva Ješimon, što znači “pustinja” (1. Samuelova 23:19, NW, fusnota). Na Slanom moru, ovo neplodno područje karakteriziraju stjenoviti klanci i šiljaste litice. Budući da se u samo 24 kilometra spušta za otprilike 1 200 metara, Judejska pustoš zaštićena je od vjetrova koji donose kišu sa zapada i stoga ondje pada samo mala količina oborina. To je nesumnjivo pustoš u koju se puštalo jarca za Azazela na godišnji Dan pomirenja. Tu je također pobjegao David od Saula. Ovdje je Isus postio 40 dana, nakon čega ga je Đavo kušao (3. Mojsijeva 16:21, 22; Psalam 63, naslov; Matej 4:1-11).

Otprilike 160 kilometara jugozapadno od Judejske pustoši nalazi se Paranska pustoš. Ondje su se nalazila mnoga izraelska logorišta tijekom njihovog 40-godišnjeg putovanja iz Egipta u Obećanu zemlju (4. Mojsijeva 33:1-49). Mojsije je pisao o ‘pustinji velikoj i strašnoj gdje žive zmije vatrene i škorpije, gdje je suša a nema vode’ (5. Mojsijeva 8:15). Pravo je čudo što su milijuni Izraelaca mogli preživjeti! No Jehova ih je podržavao.

Neka bi nam ovo služilo kao podsjetnik da Jehova može i nas podržavati, čak i u ovom duhovno neplodnom svijetu. Da, i mi hodamo među zmijama i škorpionima, iako vjerojatno ne u doslovnom smislu. Možda moramo svakodnevno kontaktirati s ljudima koji bezobzirno bljuju otrovni govor koji bi lako mogao zaraziti naš način razmišljanja (Efežanima 5:3, 4; 1. Timoteju 6:20). Treba pohvaliti one koji nastoje služiti Bogu usprkos tim preprekama. Njihova je vjernost snažan dokaz da ih Jehova uistinu podržava.

Karmelska brda

Ime Karmel znači “voćnjak”. Ovo plodno područje na sjeveru, otprilike 50 kilometara dugačko, ukrašeno je vinogradima, maslinicima i voćnjacima. Rt ovog brdovitog lanca je nezaboravan u svojoj ljupkosti i ljepoti. Izaija 35:2 govori o ‘krasoti Karmelskoj’ kao o simbolu plodne slave obnovljene zemlje Izrael.

Na Karmelu se odigralo nekoliko značajnih događaja. Ovdje je Ilija uputio izazov Baalovim prorocima a “oganj Jahvin pade” kao dokaz Njegove nadmoći. Osim toga, Ilija je s vrha Karmela skrenuo pažnju na malen oblak od kojeg je nastao velik pljusak i tako na čudesan način okončao sušu u Izraelu (1. Carevima 18:17-46, St). Ilijin nasljednik Elizej bio je na gori Karmel kad je k njemu došla Sunamka tražeći pomoć za svoje mrtvo dijete, koje je Elizej nakon toga uskrsnuo (2. Carevima 4:8, 20, 25-37).

Na obroncima Karmela još se uvijek nalaze voćnjaci, maslinici i vinogradi. Tijekom proljeća, ti su obronci prekriveni raskošnom paradom cvijeća. “Glava je tvoja na tebi kao Karmel”, rekao je Salamun djevojci Sulamki, možda aludirajući na bujnost njene kose ili na to kako se njena lijepo oblikovana glava dostojanstveno izdiže iz vrata (Pjesma nad pjesmama 7:5).

Krasota koja je bila karakteristika karmelskih brda podsjeća nas na duhovnu ljepotu kojom Jehova obdaruje svoju suvremenu organizaciju obožavatelja (Izaija 35:1, 2). Jehovini svjedoci uistinu žive u duhovnom raju i suglasni su s osjećajima kralja Davida, koji je napisao: “Na divnu zemlju padoše mi konopi, vrlo mi je mila moja baština” (Psalam 16:6, St).

Istina, Božja duhovna nacija mora se danas suočavati s teškim izazovima, kao što su drevni Izraelci stalno doživljavali protivljenje od Božjih neprijatelja. Ipak, pravi kršćani nikada ne gube iz vida blagoslove koje daje Jehova — uključujući i svjetlo biblijske istine koje je sve jače, svjetsko bratstvo i mogućnost dobivanja vječnog života na rajskoj Zemlji (Priče Salamunove 4:18; Ivan 3:16; 13:35).

“Kao vrt Gospodinov”

Drevna Obećana zemlja bila je praznik za oči. Dobro je opisana kao zemlja gdje “mlijeko i med teče” (1. Mojsijeva 13:10; 2. Mojsijeva 3:8). Mojsije ju je nazvao ‘dobrom zemljom, zemljom u kojoj ima dosta potoka i izvora i jezera, što izviru po dolinama i po brdima; zemljom izobilnom pšenicom i ječmom i vinovom lozom i smokvama i šipcima, zemljom izobilnom maslinom, od koje biva ulje, i medom; zemljom gdje ne ćeš sirotinjski jesti hljeba, gdje ti ne će ništa nedostajati; zemljom gdje je kamenje gvožđe i gdje ćeš iz brda njezinih sjeći mjed’ (5. Mojsijeva 8:7-9).

Ako je Jehova mogao dati tako bogatu, predivnu domovinu svom drevnom narodu, onda sigurno može svojim današnjim vjernim slugama dati veličanstveni raj koji će se protezati diljem Zemlje — s planinama, dolinama, rijekama i jezerima. Da, drevna Obećana zemlja sa svim svojim raznolikostima bila je samo predukus duhovnog raja koji njegovi Svjedoci danas uživaju i budućeg Raja u novom svijetu. Tamo će se ispuniti obećanje zapisano u Psalmu 37:29: “Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj do vijeka.” Kako će samo poslušno čovječanstvo biti sretno kad mu Jehova dâ taj rajski dom i kad bude pregledavalo sve njegove “sobe” i to zauvijek!

[Bilješke]

[Karta na stranici 4]

(Vidi publikaciju)

GALILEJA

Galilejsko more

Brdo Karmel

SAMARIJA

ŠEFELA

Judejske gore

Slano more

[Zahvala]

Fotografija NASA-e

[Karta na stranici 4]

(Vidi publikaciju)

Šefela je bila barijera između Božjeg naroda i Božjih neprijatelja

MI 0 5 10

KM 0 8 16

Filistejska ravnica

Šefela

Brdovito područje Jude

Judejska pustoš

Rasjedna dolina

Slano more

Zemlja Amona i Moaba

[Karta/slika na stranici 5]

(Vidi publikaciju)

Ezehijin tunel: dug 533 metra, izdubljen kroz masivnu stijenu

Tiropoenska dolina

Siloam

GRAD DAVIDOV

Dolina Kidron

Gihon

[Slike na stranici 6]

U Judejskoj pustoši David je tražio utočište od Saula. Kasnije je ovdje Đavo kušao Isusa

[Zahvala]

Pictorial Archive (Near Estern History) Est.

[Slike na stranici 7]

Brdo Karmel, na kojem je Ilija ponizio Baalove svećenike

[Zahvala]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Slike na stranici 8]

“Gospodin Bog tvoj uvešće te sada u dobru zemlju, u zemlju u kojoj ima dosta potoka i izvora i jezera, što izviru po dolinama i po brdima” (5. Mojsijeva 8:7).