Da li je bogatstvo kralja Salamuna preuveličano?

“Zlata što dohodjaše Salamunu svake godine, bješe šest stotina i šezdeset i šest talanata” (1. Carevima 10:14).

PREMA tom biblijskom retku, kralj Salamun skupio je preko 25 tona zlata u jednoj jedinoj godini! Danas bi ono imalo vrijednost od 240 000 000 američkih dolara. To je skoro dvostruko više zlata nego što je godine 1800. iskopano u rudnicima širom svijeta. Je li to moguće? Što pokazuju arheološki dokazi? Oni ukazuju da je biblijski izvještaj o Salamunovom bogatstvu itekako vjerojatan. Biblical Archaeology Review navodi:

◻ Egipatski kralj Tutmozis III (drugi milenij pr. n. e.) poklonio je približno 13,5 tona zlatnih predmeta hramu Amon-Raa u Karnaku — a to je bio samo dio dara.

◻ Egipatski natpisi bilježe darove u ukupnoj težini od približno 383 tone zlata i srebra koje je kralj Osorkon I (početak prvog milenija pr. n. e.) prinio bogovima.

Nadalje, knjiga Classical Greece iz serije Great Ages of Man izvještava:

◻ Rudnici u gorju Pangej u Trakiji davali su svake godine više od 37 tona zlata za kralja Filipa II (359-336. pr. n. e.).

◻ Kad je Filipov sin Aleksandar Veliki (336-323. pr. n. e.) osvojio Suzu, glavni grad perzijskog carstva, pronađeno je blago koje se sastojalo od oko 1 200 tona zlata.

Dakle, biblijski opis bogatstva kralja Salamuna nije pretjeran. Osim toga, treba imati na umu da je kralj Salamun u to vrijeme bio “veći od svijeh careva zemaljskih bogatstvom i mudrošću” (1. Carevima 10:23).

Kako je Salamun upotrijebio svoje bogatstvo? Njegovo prijestolje bilo je obloženo “čistijem zlatom”, posude iz kojih je pio bile su ‘zlatne’, a posjedovao je i 200 velikih štitova i 300 štitića od “kovanoga zlata” (1. Carevima 10:16-21). Ali iznad svega, Salamunovo zlato upotrebljavalo se u povezanosti s Jehovinim hramom u Jeruzalemu. Hramski svijećnjaci i sveto posuđe, kao što su vilice, zdjele, vrčevi i umivaonici, bili su napravljeni od zlata i srebra. Četiri i pol metra visoki kerubi u Svetinji nad svetinjama, kadioni oltar, pa čak i cijela unutrašnjost te kuće bili su obloženi zlatom (1. Carevima 6:20-22; 7:48-50; 1. Dnevnika 28:17).

A što je s pozlaćenim hramom? Zanimljivo je da takva upotreba zlata nije bila nimalo neuobičajena u drevnom svijetu. Biblical Archaeology Review bilježi da je Amenofis III iz Egipta “iskazao čast velikom bogu Amunu hramom u Tebi koji je bio ‘u potpunosti prekriven zlatom, pod mu je bio ukrašen srebrom, [a] svi njegovi portali elektrumom’” — smjesom zlata i srebra. Nadalje, Ezar-hadon iz Asirije (sedmo stoljeće pr. n. e.) zlatom je obložio vrata Ašurovog svetišta, a zidove mu je isto tako prevukao zlatom. O Sinovom hramu u Harranu, Nabonid iz Babilona (šesto stoljeće pr. n. e.) zapisao je: “Zidove sam mu obukao u zlato i srebro i učinio sam da sjaje kao Sunce.”

Dakle, povijesni zapisi pokazuju da biblijski izvještaj o bogatstvu kralja Salamuna nije preuveličan.