“Jehova neće zaboraviti svoj narod”
“Mnogo nevolje ima pravednik, ali ga od svijeh izbavlja Gospodin [“Jehova”, “NW”]” (PSALAM 34:19).
1, 2. (a) Kako Jehova blagoslivlja svoj narod danas? (b) S čime se suočavaju mnogi kršćani, i koja se pitanja postavljaju?
JEHOVINI obožavatelji žive u duhovnom raju, čime se ispunjava biblijsko proročanstvo (2. Korinćanima 12:1-4). Jehovini svjedoci pripadaju međunarodnom bratstvu koje karakteriziraju ljubav i jedinstvo (Ivan 13:35). Oni se raduju dubokoj i opsežnoj spoznaji biblijskih istina (Izaija 54:13). Kako su samo zahvalni Jehovi što im daje tu prednost da budu gosti u njegovom duhovnom šatoru! (Psalam 15:1).
2 Iako se svi u Jehovinoj organizaciji raduju duhovnom blagostanju, izgleda da neki žive relativno mirno i spokojno, dok drugi proživljavaju razne nevolje. Mnogi se kršćani već duže vrijeme nalaze u jadnom položaju, bez izgleda da se situacija poboljša. Prirodno je da se čovjek u takvim okolnostima osjeća obeshrabrenim (Priče Salamunove 13:12). Da li su nevolje dokaz Božjeg negodovanja? Da li Jehova posebno štiti neke kršćane dok zaboravlja druge?
3. (a) Je li Jehova odgovoran za nevolje koje doživljava njegov narod? (b) Zašto čak i vjerni Jehovini obožavatelji doživljavaju patnje?
3 Biblija nam daje odgovor: “Ni jedan kad se kuša da ne govori: Bog me kuša; jer se Bog ne može zlom iskušati, i on ne kuša nikoga” (Jakov 1:13). Jehova je Zaštitnik i Podržavatelj svog naroda (Psalam 91:2-6). “Jehova neće zaboraviti svoj narod” (Psalam 94:14, NW). To ne znači da vjerni obožavatelji neće stradavati. Sadašnjim svjetskim sustavom stvari upravljaju pojedinci kojima je nesavršenost urođena. Mnogi su pokvareni, a neki su baš zli. Nitko od njih ne traži mudrost od Jehove. To je uzrok mnogim ljudskim patnjama. Biblija daje jasno do znanja da Jehovin narod ne može uvijek izbjeći žalosne posljedice ljudske nesavršenosti i zloće (Djela apostolska 14:22).
Lojalni kršćani očekuju patnje
4. Što mogu očekivati svi kršćani dokle god žive u ovom zlom sustavu stvari, i zašto?
4 Iako nisu dio svijeta, Isusovi sljedbenici žive u ovom sustavu stvari (Ivan 17:15, 16). Biblija otkriva da je Sotona sila koja upravlja ovim svijetom (1. Ivanova 5:19). Stoga svi kršćani mogu očekivati da će se prije ili kasnije morati suočiti s ozbiljnim problemima. Imajući to na umu, apostol Petar kaže: “Budite trijezni i pazite, jer suparnik vaš, djavo, kao lav ričući hodi i traži koga da proždere. Branite se od njega tvrdjom u vjeri, znajući da se takova stradanja dogadjaju vašoj braći [“čitavoj zajednici vaše braće”, NW] po svijetu” (1. Petrova 5:8, 9). Da, čitava zajednica kršćana može očekivati patnje.
5. Kako je Isus jasno dao do znanja da će vjerni kršćani doživljavati tužne trenutke u životu?
5 Čak i ako duboko ljubimo Jehovu i ako smo lojalni njegovim načelima, u životu ćemo doživjeti tužne trenutke. Isus je to jasno dao do znanja u svojoj usporedbi zapisanoj u Mateju 7:24-27, u kojoj je ukazao na razliku između onih koji slušaju njegove riječi i onih koji ih ne slušaju. Poslušne je učenike usporedio s mudrim čovjekom koji gradi kuću na čvrstoj stijeni. One koji ne slušaju njegove riječi usporedio je s ludim čovjekom koji gradi kuću na pijesku. Nakon snažne oluje ostala je samo kuća izgrađena na stijeni. Zapazi da je na kuću mudrog čovjeka ‘udario dažd, došle su vode, dunuli vjetrovi i napali na onu kuću, ali ona nije pala’. Isus nije obećao da će mudar čovjek uvijek uživati u miru i spokojstvu. Umjesto toga, čovjeka će njegova mudrost pripremiti da može odoljeti oluji. Slična je misao izražena i u usporedbi o sijaču. U njoj Isus objašnjava da će čak i poslušni obožavatelji ‘dobrog i čistog srca donositi rod u trpljenju’ (Luka 8:4-15).
6. Tko će, prema Pavlovoj usporedbi o vatrostalnim materijalima, proći kroz vatrene kušnje?
6 Pišući Korinćanima, apostol Pavao poslužio se slikovitim jezikom kako bi objasnio da su nam potrebne postojane osobine koje nam mogu pomoći da se suočimo s kušnjama. Vatrostalni materijali poput zlata, srebra i dragog kamenja odgovaraju opisu božanskih osobina. (Usporedi Priče Salamunove 3:13-15; 1. Petrovu 1:6, 7.) Tjelesne karakterne crte su, s druge strane, uspoređene sa zapaljivim materijalima. Pavao zatim kaže: “Svakoga će djelo izići na vidjelo; jer će dan pokazati, jer će se ognjem otkriti, i svako djelo pokazaće oganj kao što jest. I ako ostane čije djelo što je nazidao, primiće platu” (1. Korinćanima 3:10-14). Biblija i ovdje objašnjava da ćemo se svi mi neizbježno suočiti s nekim oblikom vatrenog iskušenja.
7. Kako nam Pisma mogu pomoći da ustrajemo u kušnjama, prema Rimljanima 15:4?
7 Biblija sadrži brojne izvještaje o Božjim lojalnim slugama koji su morali podnositi nevolje koje su ponekad dugo trajale. No Jehova ih nije zaboravio. Apostol Pavao je vjerojatno mislio na takve primjere kad je rekao: “Što se naprijed napisa za našu se nauku napisa, da trpljenjem i utjehom pisma nad imamo” (Rimljanima 15:4). Razmotrimo primjere trojice muškaraca koji su pretrpjeli mnoge nevolje iako su imali blizak odnos s Bogom.
Što učimo iz biblijskih izvještaja
8. Što je Jehova dopustio u Josipovom slučaju, i koliko dugo?
8 Jehova je osjećao naklonost prema Jakovljevom sinu Josipu još od njegovih malih nogu. No on je bez svoje krivnje pretrpio čitav niz nevolja. Vlastita su ga braća otela i okrutno postupala s njim. Prodala su ga u roblje u stranu zemlju gdje je bio lažno optužen i bačen u “tamnicu” (1. Mojsijeva 40:15, St). Ondje su ‘okovima stegnuli noge njegove, gvožđe mu je dušu tištalo’ (Psalam 105:17, 18). Josip je sigurno tijekom svog zatočeništva i utamničenja uporno preklinjao Jehovu da ga izbavi. No, iako ga je Jehova jačao na različite načine, on se otprilike 13 godina svakodnevno budio kao rob ili zatvorenik (1. Mojsijeva 37:2; 41:46).
9. Što je David morao podnositi nekoliko godina?
9 Sličan je slučaj i s Davidom. Kad je Jehova birao osposobljenog muškarca da vlada Izraelom, rekao je: “Nadjoh Davida sina Jesejeva, čovjeka po srcu mojemu” (Djela apostolska 13:22). Iako je u Jehovinim očima bio u povlaštenom položaju, David je mnogo propatio. Nalazio se u smrtnoj opasnosti te se nekoliko godina skrivao u pustoši, pećinama, klancima i u tuđini. Trpio je obeshrabrenje i strah dok su ga gonili kao divlju zvijer. No ipak je ustrajao jer mu je Jehova dao snagu. David je s pravom mogao reći iz vlastitog iskustva: “Mnogo nevolje ima pravednik, ali ga od svijeh izbavlja Gospodin [“Jehova”, NW]” (Psalam 34:19).
10. Koja je strašna nevolja pogodila Nabota i njegovu obitelj?
10 U vrijeme proroka Ilije bilo je samo 7 000 osoba u Izraelu koje se nisu poklonile lažnom bogu Baalu (1. Carevima 19:18; Rimljanima 11:4). Nabot, koji je vjerojatno bio jedan od njih, bio je žrtva strašne nepravde. Pretrpio je poniženje jer je bio optužen za hulu. Proglašen je krivim, kraljevskom odredbom osuđen na smrt kamenovanjem, a njegovu su krv lizali psi. Čak su mu i sinovi bili ubijeni! A on uopće nije bio kriv. Svjedoci su lagali protiv njega. Sve je to bila zavjera koju je skovala kraljica Jezabela kako bi se kralj dokopao Nabotovog vinograda (1. Carevima 21:1-19; 2. Carevima 9:26).
11. Što nam apostol Pavao govori o vjernim muškarcima i ženama iz biblijske povijesti?
11 Josip, David i Nabot samo su trojica od mnogih vjernih muškaraca i žena spomenutih u Bibliji koji su pretrpjeli velike nevolje. Apostol Pavao napravio je povijesni pregled Jehovinih slugu kroz stoljeća. U njemu je govorio o onima koji “ruganje i boj podnesoše, pa još i okove i tamnice; kamenjem pobijeni biše, pretrveni biše, iskušani biše, od mača pomriješe; idoše u kožusima i u kozijim kožama, u sirotinji, u nevolji, u sramoti; kojijeh ne bijaše dostojan svijet, po pustinjama potucaše se, i po gorama i po pećinama i po rupama zemaljskijem” (Jevrejima 11:36-38). Ali Jehova ih nije zaboravio.
Jehova se brine za one koji pate
12. Koje su neke od nevolja koje danas doživljavaju Jehovini svjedoci?
12 A kako je danas s Jehovinim narodom? Kao organizacija, možemo računati na božansku zaštitu i siguran prolaz kroz razdoblje posljednjih dana i velike nevolje (Izaija 54:17; Otkrivenje 7:9-17). Međutim, što se tiče pojedinaca, svjesni smo da ‘vrijeme i [“nepredviđene”, NW] zgode’ mogu snaći sve ljude (Propovjednik 9:11). Danas mnogi vjerni kršćani trpe nevolje. Neki podnose krajnje siromaštvo. Biblija govori o kršćanskim ‘sirotama i udovicama’ koji su u nevolji (Jakov 1:27). Drugi trpe zbog prirodnih katastrofa, ratova, kriminala, zloupotrebe moći, bolesti i smrti.
13. O kojim smo teškim iskustvima nedavno dobili izvještaj?
13 Naprimjer, izvještaji koje su neke podružnice Društva Watch Tower poslale Vodećem tijelu Jehovinih svjedoka za 1996. govore da neka naša braća i sestre podnose zatvaranja u strašnim uvjetima zbog svoje odanosti biblijskim načelima. U jednoj južnoameričkoj zemlji bile su raspuštene tri skupštine jer su gerilske grupe prisilile stotine Svjedoka da napuste to područje. U jednoj zapadnoafričkoj zemlji neki su se Svjedoci zatekli usred građanskog sukoba i bili su ubijeni. U jednoj je srednjoameričkoj zemlji nalet uragana pogoršao već ionako kritičnu financijsku situaciju neke braće. U drugim područjima u kojima siromaštvo i nestašica hrane možda nisu ozbiljni problemi, negativni utjecaji mogli bi umanjiti radost nekih. Drugi su opterećeni pritiscima suvremenog načina života. Neki su možda obeshrabreni apatijom javnosti kad propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu.
14. (a) Što možemo naučiti iz Jobovog primjera? (b) Umjesto da razmišljamo negativno, što trebamo učiniti kad smo tjeskobni?
14 Te situacije ne bi trebalo shvaćati kao dokaz Božjeg neodobravanja. Prisjeti se Jobovog slučaja i mnogih nevolja koje je pretrpio. Bio je ‘dobar i pravedan’ čovjek (Job 1:8). Kako je samo Job morao biti obeshrabren kada ga je Elifaz optužio za neispravno postupanje! (Job, poglavlja 4, 5, 22). Ne bismo trebali brzopleto zaključiti da nevolje doživljavamo zato što smo na neki način razočarali Jehovu ili zato što nam je Jehova oduzeo svoj blagoslov. Negativno razmišljanje prilikom suočavanja s nevoljom moglo bi oslabiti našu vjeru (1. Solunjanima 3:1-3, 5). Kada smo tjeskobni, najbolje je meditirati o činjenici da su Jehova i Isus blizu pravednika bez obzira na to što se dogodilo.
15. Kako znamo da je Jehova iskreno zainteresiran za nevolje koje trpi njegov narod?
15 Apostol Pavao tješi nas riječima: “Ko će nas rastaviti od ljubavi Božije? Nevolja li ili tuga? ili gonjenje? ili glad? ili golotinja? ili strah? ili mač? (...) Znam jamačno da ni smrt, ni život, ni angjeli, ni poglavarstva, ni sile, ni sadašnje, ni buduće, ni visina, ni dubina, ni druga kakva tvar može nas razdvojiti od ljubavi Božije, koja je u Kr[i]stu Isusu Gospodinu našemu” (Rimljanima 8:35, 38, 39). Jehova je iskreno zainteresiran za nas i svjestan naših patnji. Još dok je bio bjegunac, David je napisao: “Oči su Gospodinove obraćene na pravednike, i uši njegove na jauk njihov. Gospodin je blizu onijeh koji su skrušena [“slomljena”, NW] srca” (Psalam 34:15, 18; Matej 18:6, 14). Naš nebeski Otac brine se za nas i osjeća sažaljenje prema onima koji pate (1. Petrova 5:6, 7). Pruža nam ono što nam je potrebno da bismo ustrajali u svim stradanjima koja bi nas mogla zadesiti.
Jehovini darovi nas podržavaju
16. Što nam je Jehova pripremio kako bi nam pomogao da ustrajemo, i kako nam to pomaže?
16 Iako ne možemo očekivati da naš život u ovom starom sustavu stvari bude bez nevolja, mi “nijesmo ostavljeni” (2. Korinćanima 4:8, 9). Isus je obećao da će svojim sljedbenicima dati pomoćnika. Rekao je: “Ja ću umoliti oca, i daće vam drugoga utješitelja da bude s vama u vijek: Duha istine” (Ivan 14:16, 17). Apostol Petar je na Pentekost 33. n. e. rekao svojim slušateljima da mogu primiti “dar svetoga Duha” (Djela apostolska 2:38). Da li sveti duh pomaže i nama danas? Da, pomaže nam! Jehovina djelujuća sila izaziva u nama divne plodove: ‘Ljubav, radost, mir, dugotrpljivost, dobrohotnost, dobrotu, vjeru, blagost, samosvladavanje’ (Galaćanima 5:22, 23, NW). Svi su ti plodovi neprocjenjiva svojstva koja nam pomažu da ustrajemo.
17. Koje su neke od biblijskih istina koje jačaju našu vjeru i odlučnost da strpljivo čekamo na Jehovu?
17 Sveti nam duh također pomaže razumjeti da su sadašnje nevolje ‘kratkotrajne i male’ u usporedbi s nagradom vječnog života (2. Korinćanima 4:16-18, St). Uvjereni smo da Bog neće zaboraviti naša djela i ljubav koju mu pokazujemo (Jevrejima 6:9-12). Kada čitamo nadahnute riječi iz Biblije, utješeni smo primjerima vjernih slugu iz drevnih vremena koji su podnosili mnoge nevolje, no koji su bili proglašeni sretnima. Jakov piše: “Uzmite, braćo moja, za ugled stradanja proroke koji govoriše u ime Gospodina. Gle, blažene [“svete”, NW] nazivamo one koji pretrplješe” (Jakov 5:10, 11). Biblija obećava da ćemo dobiti ‘snagu koja je iznad obične’ da bismo ustrajali u kušnjama. Osim toga, Jehova nas blagoslivlja nadom u uskrsnuće (2. Korinćanima 1:8-10; 4:7, NW). Svakodnevnim čitanjem Biblije i meditiranjem o tim obećanjima jačat ćemo svoju vjeru i odlučnost da strpljivo čekamo na Boga (Psalam 42:5).
18. (a) Na što smo ohrabreni u 2. Korinćanima 1:3, 4? (b) Kako kršćanski nadglednici mogu dokazati da su izvor utjehe i okrepe?
18 Jehova nam je pored toga pripremio duhovni raj u kojem se možemo radovati iskrenoj ljubavi svoje kršćanske braće i sestara. Svi mi imamo određenu ulogu koju trebamo odigrati u međusobnom pružanju utjehe (2. Korinćanima 1:3, 4). Naročito kršćanski nadglednici mogu biti značajan izvor utjehe i okrepe (Izaija 32:2). Oni su ‘darovi u ljudima’ i stoga imaju zadatak da izgrađuju one koji pate, da ‘utješavaju malodušne’ i ‘brane slabe’ (Efežanima 4:8, 11, 12, NW; 1. Solunjanima 5:14). Starješine su ohrabreni da dobro koriste časopise Kula stražara i Probudite se!, kao i druge publikacije koje “vjerni i razboriti rob” stavlja na raspolaganje (Matej 24:45-47, NW). Te publikacije sadrže obilje savjeta temeljenih na Bibliji koji nam mogu pomoći da riješimo — pa čak i da spriječimo — neke probleme zbog kojih smo tjeskobni. Stoga oponašajmo Jehovu tako da utješavamo i hrabrimo jedni druge u teškim vremenima!
19. (a) Što nam može pomoći da izbjegnemo neke nevolje? (b) U koga se na kraju moramo uzdati, i što će nam omogućiti da se suočavamo s kušnjama?
19 Dok sve dublje zalazimo u posljednje dane i dok se prilike u sadašnjem sustavu stvari sve više pogoršavaju, kršćani čine ono što mogu kako bi izbjegli nevolje (Priče Salamunove 22:3). Dobro prosuđivanje, zdrave misli i spoznaja biblijskih načela mogu nam pomoći da donosimo mudre odluke (Priče Salamunove 3:21, 22). Mi slušamo Jehovinu Riječ i pokoravamo joj se kako ne bismo činili nepotrebne greške (Psalam 38:4). No svjesni smo toga da ne možemo potpuno izbjeći patnje u životu, bez obzira na to koliko se trudili. U ovom se sustavu stvari mnogi pravednici suočavaju s ozbiljnim nevoljama. Međutim, mi se možemo boriti s našim kušnjama potpuno uvjereni da “Jehova neće zaboraviti svoj narod” (Psalam 94:14, NW). Mi znamo da će ovaj sustav stvari sa svim svojim patnjama uskoro nestati. Stoga budimo odlučni ‘da nam ne dosadi dobro činiti, jer ćemo u svoje vrijeme požnjeti ako se ne umorimo’ (Galaćanima 6:9).
Što smo naučili?
◻ Koje kušnje doživljava cijela zajednica kršćana?
◻ Koji nam biblijski primjeri pomažu razumjeti da nevolje nisu dokaz Jehovinog neodobravanja?
◻ Što Jehova misli o nevoljama koje podnosi njegov narod?
◻ Koji su neki od darova koje dobivamo od Jehove koji nam pomažu ustrajati u kušnjama?
[Slike na stranici 10]
David, Nabot i Josip tri su čovjeka koja su trpjela velike nevolje