Sreća — tako nedostižna
GNJEV, tjeskoba i depresija već su dugo tema znanstvenog ispitivanja. Međutim, posljednjih godina vodeći znanstvenici usredotočuju svoje istraživanje na pozitivan i poželjan ljudski osjećaj — sreću.
Što bi ljude moglo učiniti sretnijima? Da li bi bili sretniji kad bi bili mlađi, bogatiji, zdraviji, viši ili vitkiji? Što je ključ za pravu sreću? Većini ljudi je teško, ako ne i nemoguće, odgovoriti na ovo pitanje. Uzimajući u obzir rasprostranjen neuspjeh u pronalaženju sreće, nekima bi možda bilo lakše odgovoriti što nije ključ za sreću.
Istaknuti psiholozi dugo su vremena preporučivali filozofiju samougađanja kao ključ za sreću. Ohrabrivali su nesretne ljude da se usredotoče isključivo na zadovoljavanje svojih osobnih potreba. U psihoterapiji su se koristile lako pamtljive fraze kao što su “budi svoj”, “budi svjestan sebe” i “otkrij sebe”. Pa ipak, sada se neki od samih stručnjaka koji su poticali na taj način razmišljanja slažu da takav individualistički stav ne donosi trajnu sreću. Egoizam će neminovno donijeti bol i nesretan život. Sebičnost nije ključ za sreću.
Ključ za nesretan život
Oni koji traže sreću jureći za užicima, traže je na krivom mjestu. Razmotri primjer mudrog kralja Salamuna iz drevnog Izraela. U biblijskoj knjizi Propovjednika on objašnjava: “Što god željahu oči moje, ne branjah im niti ukraćivah srcu svojemu kakoga veselja, nego se srce moje veseljaše sa svakoga truda mojega, i to mi bijaše dio od svakoga truda mojega” (Propovjednik 2:10). Salamun je sebi izgradio kuće, zasadio vinograde i načinio vrtove, parkove i jezera (Propovjednik 2:4-6). Jednom je upitao: “Ko je jeo i uživao više nego ja?” (Propovjednik 2:25). Zabavljali su ga najbolji pjevači i muzičari i uživao je u društvu najljepših žena te zemlje (Propovjednik 2:8).
Stvar je u tome da Salamun nije oklijevao kad se radilo o aktivnostima koje donose užitak. Do kojeg je zaključka došao nakon što se nauživao u životu? Rekao je: “A kad pogledah na sva djela svoja što uradiše ruke moje, i na trud kojim se trudih da uradim, gle, sve bješe taština i muka duhu, i nema koristi pod suncem” (Propovjednik 2:11).
Zaključci mudrog kralja ostali su točni do ovog vremena. Uzmimo naprimjer bogatu zemlju kao što su Sjedinjene Države. Tokom zadnjih 30 godina Amerikanci su gotovo udvostručili broj svojih materijalnih stvari, kao što su automobili i televizori. Ipak, prema stručnjacima koji se bave mentalnim zdravljem, Amerikanci nisu nimalo sretniji. Prema jednom časopisu “kroz isti je period broj depresija skočio. Broj samoubojstava tinejdžera se utrostručio. Broj razvoda se udvostručio.” Istraživači su nedavno došli do sličnih zaključaka nakon što su među stanovništvom iz oko 50 različitih zemalja proučavali odnos između novca i sreće. Jednostavno rečeno, sreću ne možeš kupiti.
Naprotiv, težnja za bogatstvom može se zapravo nazvati ključem za nesretan život. Apostol Pavao je upozorio: “Koji hoće da se obogate oni upadaju u napasti i zamke, i u mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čovjeka u propast i pogibao. Jer je korijen sviju zala srebroljublje [“ljubav prema novcu”, NW], kojemu neki predavši se zadjoše od vjere i na sebe navukoše muke velike” (1. Timoteju 6:9, 10).
Ni bogatstvo, ni zdravlje, ni mladost, ni ljepota, ni moć, niti bilo koja kombinacija svega toga ne može jamčiti trajnu sreću. Zašto ne? Zato što mi nemamo moć da spriječimo da se događaju loše stvari. Kralj Salamun je prikladno zapazio: “Čovjek ne zna svoga časa: kao ribe ulovljene u podmukloj mreži, i kao ptice u zamku uhvaćene, tako se hvataju sinovi ljudski u vrijeme nevolje koja ih iznenada spopada” (Propovjednik 9:12, St).
Nedostižan cilj
Bez obzira na obim znanstvenog istraživanja čovjek ne može pronaći formulu ili strategiju za sreću. Salamun je također rekao: “Opet vidjeh pod suncem da nije do brzijeh trka, ni rat do hrabrijeh, ni hljeb do mudrijeh, ni bogatstvo do razumnijeh, ni dobra volja do vještijeh, nego da sve stoji do vremena i zgode” (Propovjednik 9:11).
Mnogi su, koji se slažu s gore navedenim riječima, zaključili da je očekivati istinski sretan život nerealno. Jedan je istaknuti pedagog izjavio da je “sreća zamišljeno stanje”. Drugi vjeruju da je ključ za sreću misteriozna tajna, da sposobnost za odgonetanje te tajne može biti ograničena na nekoliko intelektualno nadarenih mistika.
Pa ipak u svojoj potrazi za srećom ljudi nastavljaju eksperimentirati s različitim načinima života. Usprkos neuspjehu svojih predaka, danas mnogi još uvijek teže za bogatstvom, moći, zdravljem ili užitkom kao lijekom za svoj nesretan život. Traganje ide dalje jer većina ljudi duboko u sebi vjeruje da trajna sreća nije samo neko zamišljeno stanje. Nadaju se da sreća nije nedostižan san. I ti bi se zato mogao pitati: ‘Kako je mogu pronaći?’