Neprestano hodite s Bogom
“Po duhu hodite, i želja tjelesnijeh ne izvršujte” (GALAĆANIMA 5:16).
1. (a) Pod kakvim je okolnostima i koliko dugo Enoh hodio s Bogom? (b) Koliko je dugo Noa hodio s Bogom, i koje je teške odgovornosti imao?
BIBLIJA nam kaže da je Enoh “hodio s Bogom”. Usprkos šokantnom govoru i bezbožnom ponašanju ljudi oko njega, on je ustrajno hodio s Bogom sve do kraja svog 365 godina dugog života (1. Mojsijeva 5:23, 24, St; Juda 14, 15). I Noa je ‘hodio s Bogom’. Pokazivao je to dok je podizao svoju obitelj, dok se nosio sa svijetom na koji su utjecali pobunjeni anđeli i njihovi nasilni potomci te dok je vodio brigu oko svih detalja u vezi s gradnjom ogromne arke koja je bila veća od bilo kojeg morskog plovila u ta drevna vremena. Neprestano je hodio s Bogom i nakon potopa, i onda kad je u Babelu ponovno došlo do pobune protiv Jehove. Da, Noa je neprestano hodio s Bogom sve do svoje smrti u dobi od 950 godina (1. Mojsijeva 6:9, St; 9:29).
2. Što znači ‘hoditi s Bogom’?
2 Kad se u Bibliji kaže da su ti ljudi vjere ‘hodili’ s Bogom, taj se izraz koristi u prenesenom smislu. To znači da su Enoh i Noa svojim vladanjem pokazivali jaku vjeru u Boga. Učinili su ono što im je Jehova zapovjedio i svoj su život uskladili s onim što su znali o njemu na temelju njegovog postupanja s ljudima. (Usporedi 2. Dnevnika 7:17.) Oni se nisu samo razumski složili s onim što je Bog rekao i napravio nego su učinili sve što je on zahtijevao — ne samo nešto od toga nego sve i to u onolikoj mjeri u kolikoj im je to kao nesavršenim ljudima bilo moguće. Tako je Noa, naprimjer, učinio upravo onako kako mu je zapovjedio Bog (1. Mojsijeva 6:22). Noa nije prekoračio upute koje je dobio, ali nije ih niti zanemarivao. Budući da je uživao blizak odnos s Jehovom, da se osjećao slobodnim moliti mu se i da je cijenio božanske upute, on je hodio s Bogom. Činiš li i ti to isto?
Dosljedan način života
3. Što je izuzetno važno za sve one koji su predani i kršteni Božji sluge?
3 Dirljivo je promatrati kako ljudi počinju hoditi s Bogom. I dok poduzimaju pozitivne korake u skladu s Jehovinom voljom, oni svjedoče o svojoj vjeri, bez koje nitko ne može ugoditi Bogu (Jevrejima 11:6). Kako smo samo radosni što se svake godine u posljednjih pet godina prosječno preko 320 000 osoba preda Jehovi i krsti u vodi! No ono što je nadalje važno za njih i za sve nas jest to da neprestano hodimo s Bogom (Matej 24:13; Otkrivenje 2:10).
4. Zašto većina Izraelaca koja je napustila Egipat nije ušla u Obećanu zemlju iako je pokazivala određenu mjeru vjere?
4 U Mojsijevo je vrijeme bila potrebna vjera da bi neka izraelska obitelj slavila Pashu u Egiptu i da bi krvlju poprskala dovratnike i gornji dio vrata svog doma (2. Mojsijeva 12:1-28). Međutim, vjera mnogih bila je uzdrmana kad su vidjeli kako im se približava faraonova vojska kod Crvenog mora (2. Mojsijeva 14:9-12). Psalam 106:12 pokazuje da su ponovno ‘povjerovali [Jehovinim] riječima’ kad su sigurno prešli po suhom morskom dnu i kad su vidjeli kako uzburkane vode potapaju egipatsku vojsku. Međutim, ubrzo nakon toga Izraelci su u pustoši počeli prigovarati zbog pitke vode, hrane i vodstva. Uplašio ih je negativan izvještaj 10-orice od ukupno 12-orice uhoda koji su se vratili iz Obećane zemlje. Kao što kaže Psalam 106:24, u takvim okolnostima ‘nisu vjerovali [Božjoj] riječi’. Željeli su se vratiti u Egipat (4. Mojsijeva 14:1-4). Njihova je vjera dolazila do izražaja samo onda kad su vidjeli određena izvanredna očitovanja božanske moći. Oni nisu neprestano hodili s Bogom. Zbog toga ti Izraelci nisu ušli u Obećanu zemlju (Psalam 95:10, 11).
5. Kakve veze imaju 2. Korinćanima 13:5 i Priče Salamunove 3:5, 6 s time da se hodi s Bogom?
5 Biblija nas opominje: “Sami sebe okušajte jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte” (2. Korinćanima 13:5). Biti “u vjeri” znači čvrsto se držati skupa kršćanskih vjerovanja. To je od presudne važnosti da bismo uspjeli hoditi s Bogom sve dane svog života. Pored toga, da bismo hodili s Bogom, moramo pokazivati svojstvo vjere, potpuno se uzdajući u Jehovu (Priče Salamunove 3:5, 6). Postoje brojne klopke i zamke u koje mogu upasti oni koji to ne čine. Koje su neke od njih?
Čuvaj se zamke samouvjerenosti
6. Što svi kršćani znaju o bludu i preljubu, i što misle o tim grijesima?
6 Svatko tko proučava Bibliju, tko je svoj život predao Jehovi i krstio se zna da Božja Riječ osuđuje blud i preljub (1. Solunjanima 4:1-3; Jevrejima 13:4). Takve se osobe slažu da je to ispravno. One namjeravaju živjeti u skladu s tim. Usprkos tome, spolni je nemoral i dalje jedna od Sotoninih najdjelotvornijih zamki. Zašto?
7. Kako su se izraelski muškarci u moapskim ravnicama upleli u vladanje za koje su znali da je neispravno?
7 Ponekad oni koji se upletu u takvo nemoralno ponašanje u početku to uopće nisu planirali. Možda je tako bilo i s Izraelcima u moapskim ravnicama. Izraelskim muškarcima koji su bili umorni od života u pustoši, Moapke i Madijanke koje su ih zavele možda su u početku izgledale prijateljski raspoložene i gostoljubive. No što se dogodilo kad su Izraelci prihvatili pozive da se druže s ljudima koji su služili Baalu, a ne Jehovi, s ljudima koji su dopuštali svojim kćerkama (čak i onima iz uglednih obitelji) da imaju spolne odnose s muškarcima s kojima nisu bile u braku? Kad su muškarci iz izraelskog logora takva druženja počeli smatrati poželjnima, bili su navedeni da čine ono što su znali da je neispravno i to ih je stajalo života (4. Mojsijeva 22:1; 25:1-15; 31:16; Otkrivenje 2:14).
8. Što bi nekog kršćanina u naše vrijeme moglo navesti na spolni nemoral?
8 Što bi danas moglo navesti nekoga da upadne u sličnu zamku? Premda netko zna koliko je ozbiljno počiniti spolni nemoral, ali pored toga ne uviđa koliko je opasno biti pun samouvjerenosti, mogao bi se naći u situaciji da navođenje na neispravno postupanje nadjača njegov razum (Priče Salamunove 7:6-9, 21, 22; 14:16).
9. Koja nas biblijska upozorenja mogu štititi od nemorala?
9 Božja nas Riječ na jasan način upozorava da ne bismo pogrešno mislili kako smo toliko snažni da nas loše društvo ne može pokvariti. Loše društvo uključuje i gledanje televizijskog programa koji prikazuje život nemoralnih ljudi te gledanje časopisa koji pobuđuju nemoralne želje (1. Korinćanima 10:11, 12; 15:33). Čak i druženje sa suvjernicima u neprikladnim situacijama može dovesti do ozbiljnih problema. Među spolovima vlada jaka privlačnost. Stoga Jehovina organizacija s ljubavlju opominje da nije dobro biti sam i na usamljenim mjestima s osobom suprotnog spola s kojom nismo u braku ili koja nije član naše obitelji. Da bismo stalno hodili s Bogom, trebamo izbjegavati zamku da budemo puni samouvjerenosti i trebamo slijediti upozorenje koje nam on daje (Psalam 85:8, NW).
Nemoj dozvoliti da tobom ovlada strah od čovjeka
10. Kako ‘strah od čovjeka’ može biti zamka?
10 O jednoj drugoj opasnosti govori se u Pričama Salamunovim 29:25, gdje stoji: “Strašiv čovjek meće sebi zamku.” Lovačka se zamka često sastoji od omče koja se čvrsto stegne oko vrata ili od užadi u koju se zapletu noge životinje (Job 18:8-11). Strah od čovjeka može na sličan način onesposobiti nekoga da slobodno govori i da se vlada onako kako je ugodno Bogu. Želja da se ugodi drugima sasvim je normalna, i nekršćanski je ako se netko bešćutno ne obazire na ono što drugi misle. No u tome je potrebno biti uravnotežen. Kad netko pridaje toliku važnost mogućim reakcijama drugih ljudi da zbog toga čini ono što Bog zabranjuje, odnosno da ne čini ono što Božja Riječ zapovijeda, ta je osoba uhvaćena u zamku.
11. (a) Što nekome može poslužiti kao zaštita kako njime ne bi ovladao strah od čovjeka? (b) Kako Jehova pomaže svojim slugama koji se bore da bi nadvladali strah od čovjeka?
11 Zaštitu od takve zamke ne pružaju nečije urođene sposobnosti, nego ‘pouzdanje u Jehovu’ (Priče Salamunove 29:25b, NW). Čak i osoba koja je po prirodi stidljiva može biti hrabra i nepokolebljiva ako se pouzda u Boga. Sve dok nas okružuju pritisci ovog sotonskog sustava stvari, morat ćemo se čuvati kako ne bismo upali u zamku da nas svlada strah od čovjeka. Usprkos tome što je stekao dobar glas zbog svoje hrabre službe, prorok Ilija je u strahu pobjegao kad mu je Jezabela prijetila da će ga ubiti (1. Carevima 19:2-18). Kad je bio pod pritiskom, apostol Petar u strahu nije htio priznati da poznaje Isusa Krista, a nekoliko godina kasnije dopustio je da se zbog straha ponaša protivno vjeri (Marko 14:66-71; Galaćanima 2:11, 12). Međutim, i Ilija i Petar prihvatili su duhovnu pomoć i s pouzdanjem u Jehovu nastavili služiti Bogu na prihvatljiv način.
12. Koji suvremeni primjeri pokazuju kako su neke osobe dobile pomoć kako ne bi dopustile da zbog straha propuste ugađati Bogu?
12 Mnogi su Jehovini sluge u naše vrijeme isto tako naučili kako nadvladati strah koji čovjeka može uhvatiti u zamku. Jedna je Svjedokinja, tinejdžerka iz Gvajane, priznala: “U školi treba voditi snažnu borbu protiv pritiska vršnjaka.” No zatim je dodala: “Ali snažna je i moja vjera u Jehovu.” Kad joj se učitelj rugao pred cijelim razredom zbog njene vjere, ona se tiho pomolila Jehovi. Kasnije je nasamo taktično svjedočila učitelju. Za vrijeme posjeta svom rodnom gradu u Beninu, jedan mladić koji je učio o Jehovinim zahtjevima odlučio je riješiti se nekog idola koji mu je načinio otac. Mladić je znao da je taj lik beživotan i nije ga se bojao, no isto je tako znao da bi ga razjareni seljani mogli ubiti. Molio se Jehovi, a zatim je noću odnio idol u šumu i riješio ga se. (Usporedi Sudije 6:27-31.) Kad je jedna žena u Dominikanskoj Republici počela služiti Jehovi, njezin je suprug zahtijevao od nje da izabere između njega i Jehove. Prijetio joj je razvodom. Je li zbog straha napustila svoju vjeru? Ona je odgovorila: “Da se radilo o nevjeri, postidjela bih se, ali ja se ne stidim služiti Jehovi Bogu!” Nastavila je hoditi s Bogom i s vremenom joj se i suprug pridružio u vršenju Jehovine volje. Ako se potpuno pouzdamo u svog nebeskog Oca, i mi možemo izbjeći to da zbog straha od čovjeka propustimo činiti ono što znamo da će biti ugodno Jehovi.
Čuvaj se podcjenjivanja savjeta
13. Na koju smo zamku upozoreni u 1. Timoteju 6:9?
13 I dok su neke zamke koje koriste lovci namijenjene tome da uhvate svaku životinju koja slučajno prođe nekim područjem, druge zamke mame životinje mamcem koji je varljivo primamljiv. Bogatstvo je za mnoge ljude poput takve zamke (Matej 13:22). Biblija nas u 1. Timoteju 6:8, 9 hrabri da budemo zadovoljni hranom i odjećom. Zatim nas upozorava: “Koji hoće da se obogate oni upadaju u napasti i zamke, i u mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čovjeka u propast i pogibao.”
14. (a) Što bi nekoga moglo spriječiti da uzme k srcu savjet da bude zadovoljan hranom i odjećom? (b) Kako bi krivo određivanje bogatstva moglo navesti nekoga da umanjuje značaj upozorenja zabilježenog u 1. Timoteju 6:9? (c) Kako bi “želja očiju” mogla zaslijepiti neke da ne vide zamke koje vrebaju na njih?
14 Usprkos ovom upozorenju, mnogi upadaju u zamku jer ne primjenjuju taj savjet na sebe. Zašto? Da li bi razlog tome mogao biti ponos koji ih tjera da uporno nastave živjeti životom koji zahtijeva više od ‘hrane i odjeće’, čime je potrebno biti zadovoljan prema biblijskoj preporuci? Da li možda umanjuju značenje biblijskog upozorenja jer bogatstvo određuju prema onome što posjeduju vrlo imućni ljudi? Uporna želja da se netko obogati prema Bibliji je jednostavno u suprotnosti s tim kad je netko zadovoljan hranom i odjećom. (Usporedi Jevrejima 13:5.) Da li ih “želja očiju” — želja da posjeduju ono što vide, čak i ako moraju žrtvovati duhovne aktivnosti — navodi da interese pravog obožavanja potisnu na drugo mjesto? (1. Ivanova 2:15-17; Agej 1:2-8). Koliko su samo sretniji oni koji zaista uzimaju k srcu biblijski savjet i hode s Bogom, stavljajući službu Jehovi u središte svog života!
Uspješno se nositi sa životnim tjeskobama
15. Za koje je situacije shvatljivo da izazivaju tjeskobu među mnogima iz Jehovinog naroda, i koje se zamke moramo čuvati kad smo pod takvim pritiskom?
15 Tjeskobna briga oko zbrinjavanja osnovnih životnih potreba uobičajenija je od uporne želje da se netko obogati. Mnogi Jehovini sluge žive s minimalnim novčanim sredstvima. Oni naporno rade mnogo sati kako bi osigurali makar osnovnu odjeću, prenoćište za svoju obitelj i barem nešto hrane svaki dan. Drugi se bore s problemima zbog svoje bolesti ili starosti, ili zbog bolesti ili starosti članova obitelji. Kako bi se samo lako moglo dogoditi da takve okolnosti uguše duhovne interese u njihovom životu! (Matej 13:22).
16. Kako nam Jehova pomaže da se nosimo sa životnim pritiscima?
16 Jehova nam s ljubavlju govori o oslobođenju do kojeg će doći pod Mesijanskim Kraljevstvom (Psalam 72:1-4, 16; Izaija 25:7, 8). Pored toga, on nam pomaže da se sada nosimo sa životnim pritiscima, dajući nam savjet kako da se potpuno držimo svojih prioriteta (Matej 4:4; 6:25-34). Jehova nas tješi preko izvještaja koji govore o tome kako je pomogao svojim slugama u prošlosti (Jeremija 37:21; Jakov 5:11). Jača nas spoznajom da, bez obzira na to kakva bi nas nesreća mogla snaći, on uvijek gaji ljubav prema svojim lojalnim slugama (Rimljanima 8:35-39). Onima koji se pouzdaju u njega, Jehova poručuje: “Ne ću te ostaviti, niti ću od tebe odstupiti” (Jevrejima 13:5).
17. Navedi primjere osoba koje su u teškim nevoljama neprestano s Bogom.
17 Ojačani tom spoznajom, pravi kršćani neprestano hode s Bogom umjesto da skrenu na svjetovne puteve. Među siromašnima u mnogim zemljama vlada uobičajena svjetovna filozofija da nije krađa uzimati od nekoga tko ima više od tebe kako bi prehranio svoju obitelj. No oni koji hode po vjeri ne odobravaju takvo gledište. Njima je Božje priznanje važnije od svega drugoga i od njega očekuju da nagradi njihovo pošteno vladanje (Priče Salamunove 30:8, 9; 1. Korinćanima 10:13; Jevrejima 13:18). Jedna je udovica u Indiji uvidjela da joj je to što je bila spremna raditi, uz domišljatost, pomoglo da iziđe na kraj s materijalnim problemima. Umjesto da jadikuje nad onim što ju je snašlo u životu, ona je znala da će Jehova blagosloviti njena nastojanja da se pobrine za svoje i sinovljeve osnovne životne potrebe ako Božje Kraljevstvo i njegovu pravednost stavi na prvo mjesto u svom životu (Matej 6:33, 34). Mnoge tisuće diljem Zemlje pokazuju da je Jehova njihovo utočište i utvrda bez obzira na nesreću koja bi ih mogla snaći (Psalam 91:2). Pokazuješ li i ti to?
18. Što je odlučujuće da bismo izbjegli zamke Sotoninog svijeta?
18 Sve dok živimo u sadašnjem sustavu stvari, nailazit ćemo na zamke koje treba izbjegavati (1. Ivanova 5:19). Biblija nam ih otkriva i pokazuje nam kako da ih izbjegavamo. Oni koji iskreno ljube Jehovu i osjećaju zdrav strah da ne izazovu njegovo negodovanje mogu uspješno izlaziti na kraj s tim zamkama. Ako ‘hode po duhu’, neće pasti pod utjecaj svjetovnog načina postupanja (Galaćanima 5:16-25). Pred svima onima koji svoj život zaista oblikuju u skladu sa svojim odnosom s Jehovom u izgledu stoji veličanstvena mogućnost da zauvijek hode s Bogom, uživajući blizak odnos s njim (Psalam 25:14).
Kako bi odgovorio?
◻ Kako samouvjerenost može biti zamka?
◻ Što nas može zaštititi da nama ne bi ovladao strah od čovjeka?
◻ Što bi nas moglo navesti da ne primijenimo savjet o opasnostima stjecanja bogatstva?
◻ Što nam može pomoći da nas životne tjeskobe ne uhvate u zamku?
[Slika na stranicama 16 i 17]
Mnogi neprestano hode s Bogom u svom životu