Vjera i tvoja budućnost
“Vjera je pak tvrdo čekanje onoga čemu se nadamo” (JEVREJIMA 11:1).
1. Kakvu budućnost želi većina ljudi?
JESI li zainteresiran za budućnost? Većina ljudi jest. Oni se nadaju mirnoj budućnosti, slobodi od straha, pristojnim životnim uvjetima, produktivnom i ugodnom poslu, dobrom zdravlju i dugom životu. Nesumnjivo je svaka generacija u povijesti željela te stvari. A u ovom svijetu u kojem ima toliko problema takve su okolnosti poželjnije nego ikada prije.
2. Kakvo je gledište o budućnosti izrazio jedan državnik?
2 Postoji li nekakav način da se odredi kakva će biti budućnost dok se čovječanstvo približava 21. stoljeću? Američki je državnik Patrick Henry prije više od 200 godina spomenuo jedan način. Rekao je: “Ne poznajem niti jedan drugi način kako prosuditi budućnost osim putem prošlosti.” Prema tom gledištu, budućnost ljudske obitelji može se u velikoj mjeri doznati po onome što je čovjek činio u prošlosti. Mnogi se slažu s takvim razmišljanjem.
Kakva je bila prošlost?
3. Na kakve nam izglede za budućnost ukazuje povijest?
3 Smatraš li da je ohrabrujuće ako je budućnost odraz prošlosti? Da li se budućnost prijašnjih generacija poboljšavala kroz vjekove? Ne bi se baš moglo reći. Usprkos nadama koje su ljudi gajili tisućama godina i usprkos materijalnom napretku u nekim područjima, povijest je bila ispunjena ugnjetavanjem, zločinom, nasiljem, ratom i siromaštvom. Svijet doživljava jednu nesreću za drugom, a one su uglavnom uzrokovane nezadovoljavajućim ljudskim vladavinama. Biblija ispravno kaže: “Vlada čovjek nad čovjekom na zlo njegovo” (Propovjednik 8:9).
4, 5. (a) Zašto su ljudi bili puni nade početkom 20. stoljeća? (b) Što se dogodilo s njihovim nadama za budućnost?
4 Činjenica je da se nesretna povijest čovječanstva neprestano ponavlja — s tim da su nevolje sve veće i sve pogubnije. Dvadeseto je stoljeće dokaz toga. Da li je čovječanstvo nešto naučilo iz prošlih pogrešaka i da li ih je uspjelo izbjeći? Pa, na početku ovog stoljeća mnogi su vjerovali u bolju budućnost zato što je relativno dugo trajalo razdoblje mira i zato što je bio zabilježen napredak u industriji, znanosti i obrazovanju. Prema riječima jednog sveučilišnog profesora, početkom 1900-ih vjerovalo se kako više nije moguće da izbije rat jer “ljudi su previše civilizirani”. Što se tiče stava ljudi u to vrijeme, jedan je bivši britanski predsjednik vlade rekao: “Došao sam na svijet u vrijeme kad je sve bivalo stalno boljim.” No onda je izjavio: “Jednog jutra godine 1914. svemu je iznenada i neočekivano došao kraj.”
5 Usprkos vjeri u bolju budućnost koja je vladala u to vrijeme, novo stoljeće tek je bilo započelo kad je svijet zadesila najgora katastrofa koju je čovjek dotad izazvao — prvi svjetski rat. Da bismo objasnili prirodu tog rata, razmotrimo što se dogodilo 1916. u jednoj bici u kojoj su britanske trupe napale njemačke linije u blizini rijeke Somme u Francuskoj. Za samo nekoliko sati Britanci su pretrpjeli gubitak od 20 000 vojnika, a bili su ubijeni i mnogi na njemačkoj strani. Četiri godine krvoprolića odnijele su živote gotovo deset milijuna vojnika i mnogih civila. Broj stanovnika Francuske neko je vrijeme opadao zbog velikog gubitka muškaraca. Ekonomije su bile uništene, pa je to 1930-ih dovelo do velike ekonomske krize. Ne čudi što su neki rekli da je onog dana kada je započeo prvi svjetski rat svijet poludio!
6. Da li se život poboljšao nakon prvog svjetskog rata?
6 Da li je to bila budućnost kakvoj se nadala ta generacija? Ne, daleko od toga. Njezine nade bile su potpuno uništene; sve to nije dovelo do nečeg boljeg. Samo 21 godinu nakon prvog svjetskog rata, odnosno 1939, započela je mnogo gora katastrofa koju su izazvali ljudi — drugi svjetski rat. On je odnio oko 50 milijuna života muškaraca, žena i djece. Masovna bombardiranja pretvorila su gradove u prah i pepeo. U prvom svjetskom ratu je u jednoj bici za samo nekoliko sati poginulo nekoliko tisuća vojnika, dok su u drugom svjetskom ratu samo dvije atomske bombe za samo nekoliko sekundi usmrtile preko 100 000 ljudi. Mnogi smatraju još gorim sistematsko ubijanje milijuna ljudi u nacističkim koncentracionim logorima.
7. Kakva je stvarnost cijelog ovog stoljeća?
7 Nekoliko izvora izjavljuje da bi broj ubijenih u ovom stoljeću ukupno iznosio oko 200 milijuna ako bismo ubrojili ratove između država, građanske sukobe te pogubljenja koja su provodile vlade nad svojim građanima. Jedan izvor čak kaže 360 milijuna. Zamisli užas svega toga — bol, suze, patnju i uništene živote! Pored toga, svakog dana prosječno oko 40 000 ljudi, uglavnom djece, umire zbog siromaštva. Triput veći broj je svakog dana ubijen u abortusima. Osim toga, otprilike milijarda ljudi suviše je siromašna da bi mogla nabaviti dovoljno hrane potrebne za obavljanje uobičajenog svakodnevnog posla. Sve su te okolnosti dokaz da živimo u ‘posljednjim danima’ ovog zlog sustava stvari, kao što je i prorečeno u biblijskim proročanstvima (2. Timoteju 3:1-5, 13; Matej 24:3-12; Luka 21:10, 11; Otkrivenje 6:3-8).
Ljudi nemaju rješenjâ
8. Zašto ljudski vođe ne mogu riješiti svjetske probleme?
8 Kako se 20. stoljeće bliži svome kraju tako njegova iskustva možemo pridružiti onima iz proteklih stoljeća. A što nam govori ta povijest? Govori nam da ljudski vođe nikada nisu riješili glavne svjetske probleme, da ih ne rješavaju sada i da ih neće riješiti u budućnosti. Oni jednostavno ne mogu osigurati onakvu budućnost kakvu mi želimo, bez obzira na to koliko su možda dobronamjerni. A neki koji su na vlasti i nisu tako dobronamjerni; oni teže za položajem i moći kako bi zadovoljili svoje sebične i materijalističke ciljeve, a ne teže za dobrobiti drugih.
9. Zašto postoji razlog sumnji da znanost ima odgovore za probleme čovjeka?
9 Ima li znanost odgovore? Ako razmotrimo prošlost, možemo vidjeti da nema. Vladini znanstvenici utrošili su ogromne svote novca, mnogo vremena i truda razvijajući vrlo razorne kemijske, biološke i druge vrste oružja. Države, uključujući i one koje si to najmanje mogu priuštiti, troše preko 700 milijardi dolara godišnje na naoružanje! Pored toga, ‘napredak znanosti’ djelomično je odgovoran za pojavu kemijskih preparata koji pridonose zagađivanju zraka, tla, vode i hrane.
10. Zašto čak niti obrazovanje ne može zajamčiti bolju budućnost?
10 Možemo li se nadati da će obrazovne institucije svijeta pomoći u izgradnji bolje budućnosti, učeći o visokim moralnim mjerilima, brizi za druge i ljubavi prema bližnjem? Ne možemo. Umjesto toga, one se usredotočuju na karijere, na zarađivanje novca. One potiču jak natjecateljski duh, a ne duh suradnje; čak ni škole ne uče moralu. Umjesto toga, mnoge od njih opravdavaju seksualnu slobodu, koja je dovela do ogromnog porasta tinejdžerskih trudnoća i spolno prenosivih bolesti.
11. Kako ono što se događa u svjetskim poduzećima baca sumnju na budućnost?
11 Hoće li velika svjetska poduzeća iznenada postati motivirana da se počnu dobro brinuti za našu planetu i da počnu pokazivati ljubav prema drugima, izrađujući proizvode koji će biti uistinu korisni, a ne samo da bi ostvarila zaradu? To ne možemo očekivati. Hoće li prestati proizvoditi televizijske programe pune nasilja i nemorala koji pridonose kvarenju misli ljudi, naročito mladih? Ono što se događalo posljednjih godina nije nimalo ohrabrujuće jer televizija je najvećim dijelom postala kaljuža puna nemorala i nasilja.
12. U kakvom je stanju čovjek što se tiče bolesti i smrti?
12 Usto, bez obzira na to koliko bili iskreni, liječnici ne mogu pobijediti bolest i smrt. Naprimjer, pri kraju prvog svjetskog rata, nisu mogli zaustaviti širenje španjolske groznice; ta je bolest diljem svijeta odnijela oko 20 milijuna života. Danas srčane bolesti, rak i druge smrtonosne bolesti uzimaju maha. Svijet medicine nije pobijedio ni modernu pošast AIDS-a. Upravo suprotno, u jednom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom u studenom 1997. zaključeno je da je stopa širenja virusa AIDS-a dvaput viša nego što se prije procjenjivalo. Već su milijuni ljudi umrli od AIDS-a. Pretprošle je godine zaraženo još tri milijuna ljudi.
Kako Jehovini svjedoci gledaju na budućnost
13, 14. (a) Kako Jehovini svjedoci gledaju na budućnost? (b) Zašto ljudi ne mogu osigurati bolju budućnost?
13 Međutim, Jehovini svjedoci vjeruju da čovječanstvu predstoji svijetla budućnost, najbolja! Ali oni ne očekuju da će se ta bolja budućnost ostvariti ljudskim naporima. Umjesto toga, oni se pouzdaju u Stvoritelja, Jehovu Boga. On zna kakva će biti budućnost, a bit će predivna! On isto tako zna da ljudi ne mogu ostvariti takvu budućnost. Budući da ih je stvorio, Bog poznaje njihova ograničenja mnogo bolje od bilo koga drugoga. U svojoj nam Riječi jasno govori da nije stvorio ljude sa sposobnošću da uspješno vladaju bez božanskog vodstva. Time što je Bog dugo vremena dopuštao da postoje ljudske vladavine neovisne od njega, nesumnjivo se pokazala njihova nemoć. Jedan je pisac priznao: “Ljudski je um isprobao sve moguće kombinacije što se tiče suverenosti, ali uzalud.”
14 U Jeremiji 10:23 čitamo riječi nadahnutog proroka: “Znam, Gospodine, da put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim.” Osim toga, u Psalmu 146:3 stoji: “Ne uzdajte se u knezove, u sina čovječijega, u kojega nema pomoći.” Ustvari, budući da smo rođeni nesavršeni, kako je vidljivo iz Rimljanima 5:12, Božja Riječ nas upozorava da se ne uzdamo ni u sebe same. U Jeremiji 17:9 stoji: “Srce je prijevarno više svega.” Iz tog se razloga u Pričama Salamunovim 28:26 kaže: “Ko se uzda u svoje srce, bezuman je; a ko hodi mudro, izbaviće se.”
15. Gdje možemo pronaći mudrost koja nas može voditi?
15 Gdje možemo pronaći tu mudrost? “Strah Jehovin početak je mudrosti, a spoznaja Najsvetijega razum je” (Priče Salamunove 9:10, NW). Samo Jehova ima mudrost koja nas može voditi kroz ova strašna vremena. A on nam je omogućio da dođemo do njegove mudrosti preko Svetih pisama, koja je nadahnuo da nam pruže vodstvo (Priče Salamunove 2:1-9; 3:1-6; 2. Timoteju 3:16, 17).
Budućnost ljudskih vladavina
16. Tko odlučuje o budućnosti?
16 Što nam onda Božja Riječ kaže o budućnosti? Kaže nam da budućnost sasvim sigurno neće odražavati ono što su ljudi činili u prošlosti. Dakle, stav Patricka Henrya bio je pogrešan. Budućnost Zemlje i ljudi na njoj neće određivati ljudi nego Jehova Bog. Na Zemlji će se vršiti njegova volja, a ne volja nekih ljudi ili nacija ovog svijeta. “Mnogo ima misli u srcu čovječijem, ali što Gospodin naumi ono će ostati” (Priče Salamunove 19:21).
17, 18. Što je Božja volja za naše vrijeme?
17 Što je Božja volja za naše vrijeme? On je naumio privesti kraju ovaj nasilni, nemoralni sustav stvari. Stoljećima staru lošu ljudsku vlast uskoro će zamijeniti vladavina koju je stvorio Bog. Proročanstvo koje nalazimo u Danijelu 2:44 kaže: “U vrijeme tijeh careva [koji postoje danas] Bog će nebeski podignuti carstvo [na nebu] koje se do vijeka ne će rasuti, i to se carstvo ne će ostaviti drugom narodu; ono će satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo će stajati do vijeka.” Kraljevstvo će usto odstraniti zli utjecaj Sotone Đavla, a to ljudi nikada ne bi mogli učiniti. Njegova vladavina nad ovim svijetom zauvijek će završiti (Rimljanima 16:20; 2. Korinćanima 4:4; 1. Ivanova 5:19).
18 Zapazi da će ta nebeska vladavina satrti sve oblike ljudskih vladavina. Vladanje Zemljom neće biti prepušteno ljudima. Oni koji sačinjavaju Božje Kraljevstvo na nebu upravljat će svim zbivanjima na Zemlji za dobrobit čovječanstva (Otkrivenje 5:10; 20:4-6). Vjerni ljudi na Zemlji postupat će u skladu s uputama Božjeg Kraljevstva. Isus nas je učio da se molimo za tu vladavinu kad je rekao: “Da dodje carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu” (Matej 6:10).
19, 20. (a) Kako Biblija opisuje Kraljevstvo? (b) Što će njegova vlast učiniti za čovječanstvo?
19 Jehovini svjedoci polažu svoju vjeru u Kraljevstvo Božje. Ono predstavlja “novo nebo” o kojem je apostol Petar pisao: “Čekamo po obećanju njegovu novo nebo i novu zemlju, gdje pravda živi” (2. Petrova 3:13). ‘Nova zemlja’ je novo ljudsko društvo kojim će vladati novo nebo, odnosno Božje Kraljevstvo. To je uređenje koje je Bog u viziji objavio apostolu Ivanu, koji je napisao: “Vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja prodjoše (...). I Bog će otrti svaku suzu od očiju njihovijeh, i smrti ne će biti više, ni plača, ni vike, ni bolesti ne će biti više; jer prvo prodje” (Otkrivenje 21:1, 4).
20 Zapazi da će nova zemlja biti pravedna. Svi nepravedni elementi bit će uklonjeni božanskom intervencijom, odnosno u bici od Harmagedona (Otkrivenje 16:14, 16). Proročanstvo u Pričama Salamunovim 2:21, 22 objašnjava to ovako: “Pravednici [će] nastavati na zemlji, i bezazleni će ostati na njoj. A bezbožni će se istrijebiti sa zemlje.” A u Psalmu 37:9 se obećava: “Jer će se istrijebiti koji čine zlo, a koji čekaju Gospodina naslijediće zemlju.” Zar ne bi volio živjeti u takvom novom svijetu?
Položi vjeru u Jehovina obećanja
21. Zašto možemo položiti vjeru u Jehovina obećanja?
21 Možemo li položiti vjeru u Jehovina obećanja? Poslušajmo što on kaže preko svog proroka Izaije: “Pamtite što je bilo od starine; jer sam ja Bog, i nema drugoga Boga, i niko nije kao ja, koji od početka javljam kraj i iz daleka što još nije bilo; koji kažem: namjera moja stoji i učiniću sve što mi je volja.” Drugi dio 11. retka kaže: “Rekoh i dovešću to, naumih i učiniću” (Izaija 46:9-11). Da, Jehovi i njegovim obećanjima možemo vjerovati s takvom sigurnošću kao da su se ta obećanja već ispunila. Biblija o tome govori: “Vjera je pak tvrdo čekanje onoga čemu se nadamo, i dokazivanje onoga što ne vidimo” (Jevrejima 11:1).
22. Zašto možemo biti uvjereni da će Jehova ispuniti svoja obećanja?
22 Ponizni ljudi pokazuju takvu vjeru jer znaju da će Bog ispuniti svoja obećanja. Naprimjer, u Psalmu 37:29 čitamo: “Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj do vijeka.” Možemo li tome vjerovati? Da, jer u Jevrejima 6:18 (NW) stoji: “Nemoguće [je] da Bog laže.” Posjeduje li Bog Zemlju, tako da je može dati poniznima? U Otkrivenju 4:11 stoji: “Ti [si] sazdao sve, i po volji tvojoj jest i stvoreno je.” Tako se u Psalmu 24:1 kaže: “Gospodinova je zemlja i što je god u njoj.” Jehova je stvorio Zemlju, on je posjeduje i daje ju onima koji imaju vjeru u njega. Da bi nam pomogao izgraditi povjerenje u to, sljedeći će članak pokazati kako je Jehova održao obećanja dana svom narodu u prošlim vremenima kao i u naše vrijeme te zašto možemo imati apsolutno povjerenje da će to isto učiniti i u budućnosti.
Točke za ponavljanje
◻ Što se kroz povijest događalo s ljudskim nadanjima?
◻ Zašto ne bismo trebali očekivati bolju budućnost od ljudi?
◻ Kakva je Božja volja s obzirom na budućnost?
◻ Zašto možemo biti uvjereni da će Bog ispuniti svoja obećanja?
[Slika na stranici 10]
Bomba: fotografija U.S. National Archivesa; izgladnjela djeca: WHO/OXFAM; izbjeglice: UN-ova FOTOGRAFIJA 186763/J. Isaac; Mussolini i Hitler: fotografija U.S. National Archivesa
[Zahvala]
Biblija točno kaže: “[Nije] čovjeku (...) u vlasti da upravlja koracima svojim” (Jeremija 10:23).