Što je potrebno za uspješan brak?

Da li bi skočio u rijeku a da prije toga ne naučiš plivati? Takav bi nerazboriti postupak mogao biti opasan — čak i smrtonosan. Međutim, pomisli samo koliko mnogo ljudi ulijeće u brak, a da pritom ne znaju mnogo o tome kako preuzeti odgovornosti koje su s tim povezane.

ISUS je rekao: “Koji od vas kad hoće da zida kulu ne sjede najprije i ne proračuni šta će ga stati, da vidi ima li da može dovršiti?” (Luka 14:28). Načelo koje vrijedi za gradnju jedne kule isto tako vrijedi i za izgradnju jednog braka. Oni koji žele stupiti u brak trebali bi pažljivo proračunati troškove koje brak donosi kako bi se uvjerili da mogu udovoljiti njegovim zahtjevima.

Pogled na brak

Istinski je blagoslov imati bračnog druga s kojim možeš dijeliti životne radosti i tugu. Brak može popuniti prazninu koja nastaje zbog usamljenosti ili očaja. Može zadovoljiti našu urođenu čežnju za ljubavlju, društvom i intimnošću. Nakon što je stvorio Adama, Bog je s dobrim razlogom rekao: “Nije dobro da je čovjek sam; da mu načinim druga prema njemu” (1. Mojsijeva 2:18; 24:67; 1. Korinćanima 7:9).

Da, brak može riješiti neke probleme. Ali će donijeti i neke nove. Zašto? Zato što je brak spoj dviju osoba s različitim osobnostima koje se možda slažu, ali nipošto nisu identične. Stoga, čak i kod parova koji se dobro slažu javit će se povremene nesuglasice. Kršćanski apostol Pavao pisao je da će oni koji su u braku imati “nevolje tjelesne” — ili, kako to prevodi The New English Bible, “bol i tugu u ovom tjelesnom životu” (1. Korinćanima 7:28).

Je li Pavao bio pesimističan? Nikako ne! On je one koji razmišljaju o braku samo poticao da budu realni. Euforija koju netko osjeća kada ga privlači druga osoba nije pouzdan kriterij pomoću kojeg se može procijeniti kakav će biti bračni život tokom mjeseci i godina poslije vjenčanja. Svaki brak ima svoje specifične izazove i probleme. Pitanje nije hoće li se oni pojaviti, već kako se s njima suočiti kad se pojave.

Problemi pružaju mužu i ženi priliku da pokažu koliko je iskrena ljubav koju osjećaju jedno prema drugome. Za ilustraciju: Jedan brod za krstarenje može veličanstveno izgledati dok miruje usidren u pristaništu. Međutim, kolika je njegova stvarna sposobnost za plovidbu vidjet će se tek na moru — možda čak usred strahovitih valova za vrijeme oluje. Slično tome, snaga jedne bračne veze ne očituje se samo za vrijeme mirnih romantičnih trenutaka. Ponekad se dokazuje pod iskušavajućim okolnostima kada par prolazi burna razdoblja ispunjena problemima.

Da bi u tome uspio, bračnom je paru potrebna međusobna predanost, jer je Bog naumio da čovjek “prione uza svoju ženu” i da njih dvoje budu “jedno tijelo” (1. Mojsijeva 2:24, St). Pomisao na predanost plaši mnoge ljude u današnje vrijeme. Međutim, sasvim je razumno očekivati da će dvoje ljudi koji se istinski vole željeti dati svečano obećanje da će ostati zajedno. Predanost je to što braku daje dostojanstvo. Ona pruža temelj za pouzdanje da će, bez obzira na to što bi se moglo dogoditi, muž i žena podupirati jedno drugo.a Ako nisi spreman na takvu predanost, tada ustvari nisi spreman za brak. (Usporedi Propovjednika 5:4, 5.) Možda će čak i oni koji su već u braku morati više razmišljati o tome koliko je takva predanost važna za jedan postojan brak.

Preispitati samoga sebe

Nema sumnje da možeš nabrojiti svojstva koja bi želio da ima tvoj bračni drug. Međutim, puno je teže preispitati samoga sebe i utvrditi kako bi sam mogao doprinijeti tome da brak uspije. Samoispitivanje je od presudne važnosti, i prije i poslije davanja bračnog zavjeta. Naprimjer, postavi sebi sljedeća pitanja.

• Želim li se doživotno predati svom bračnom drugu? (Matej 19:6).

U danima biblijskog proroka Malahije mnogi su muževi napuštali svoje žene, možda zato da bi se ženili mlađim ženama. Jehova je rekao da je njegov žrtvenik zaliven suzama napuštenih žena i osudio je muževe koji su na taj način ‘činili nevjeru’ svojim ženama (Malahija 2:13-16).

• Ako razmišljam o tome da stupim u brak, jesam li prošao mladalačko doba kad su spolni osjećaji izrazito jaki i mogu iskriviti ispravno prosuđivanje? (1. Korinćanima 7:36, NW).

“Vrlo je riskantno premlad stupiti u brak”, kaže Nikki, koja je imala 22 godine kad se udala. Ona upozorava: “U razdoblju od kasne tinejdžerske dobi pa sve dok ne dođeš u dob od oko 25 do 30 godina tvoji će se osjećaji, ciljevi i ukusi stalno mijenjati.” Naravno, dob nije jedino mjerilo toga koliko je netko spreman za brak. Pa ipak, ako netko stupi u brak dok još nije prošao mladalačko razdoblje kad se spolni osjećaji tek počinju javljati i kad su posebno snažni, to može iskriviti njegov način razmišljanja i zaslijepiti ga da ne uoči potencijalne probleme.

• Koje karakterne osobine imam koje će mi pomoći da pridonesem tome da brak bude uspješan? (Galaćanima 5:22, 23).

Apostol Pavao napisao je Kološanima: “Obucite se u nježne naklonosti samilosti, dobrohotnost, skromnost uma, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12, NW). Ovaj je savjet prikladan za one koji razmišljaju o braku, a i za one koji su već u braku.

• Posjedujem li zrelost koja je potrebna za pružanje podrške bračnom drugu tokom teških razdoblja? (Galaćanima 6:2).

“Kad nastupe problemi”, kaže jedan liječnik, “obično se okrivi bračnog druga. Međutim, tko je kriv, nije najvažnija stvar. Važnije je to kako i muž i žena mogu surađivati da bi poboljšali svoj odnos u braku.” Riječi mudrog kralja Salamuna mogu se odnositi i na bračne parove. “Bolje je dvojici nego jednomu”, napisao je on, “jer ako jedan padne, drugi će podignuti druga svojega; a teško jednomu! ako padne, nema drugoga da ga podigne” (Propovjednik 4:9, 10).

• Jesam li općenito vesela i optimistična osoba ili sam uglavnom potišten i negativnih misli? (Priče Salamunove 15:15).

Za osobu koja je sklona negativno razmišljati svaki dan je loš dan. U braku se takav stav neće nekim čudom promijeniti! Kad nevjenčana osoba — muškarac ili žena — koja je najčešće kritična ili pesimistična stupi u brak, ostat će i dalje jednako kritična ili pesimistična. Takav negativan stav može dovesti do vrlo velikih napetosti u braku. (Usporedi Priče Salamunove 21:9.)

• Da li pod pritiskom zadržavam smirenost ili se predajem nekontroliranim izljevima gnjeva? (Galaćanima 5:19, 20).

Kršćanima je zapovjeđeno da budu ‘spori srditi se’ (Jakov 1:19). Prije braka kao i u braku muškarac ili žena trebali bi raditi na tome da u svom životu primjenjuju ovaj savjet: “Gnjevite se i ne griješite; sunce da ne zadje u gnjevu vašemu” (Efežanima 4:26).

Promotriti svog budućeg partnera

“Pametan pazi na svoje korake”, kaže jedna biblijska poslovica (Priče Salamunove 14:15). To je sasvim sigurno istina kada se bira bračni drug. Odabrati bračnog druga jedna je od najvažnijih odluka koje će neki muškarac ili žena ikada donijeti. Ipak, primjećuje se da mnogi ljudi troše puno više vremena kada odlučuju koji će automobil kupiti ili koju će školu pohađati nego kada odlučuju s kojom će se osobom vjenčati.

Pojedinci kojima je u kršćanskoj skupštini povjerena odgovornost moraju biti ‘najprije ispitani da li su prikladni’ (1. Timoteju 3:10, NW). Ako razmišljaš o tome da stupiš u brak, trebao bi biti siguran da je druga osoba ‘prikladna’. Razmotri, naprimjer, sljedeća pitanja. Iako su pitanja iznesena sa ženskog stajališta, mnoga načela također se odnose i na muškarce. A korisno je da čak i oni koji su već u braku razmotre ove misli.

• Na kakvom je glasu ta osoba? (Filipljanima 2:19-22).

U Pričama Salamunovim 31:23 (Šarić) govori se o mužu koji je ‘ugledan na vratima, kad sjedi sa starješinama zemaljskim’. Starješine grada sjedili su kod gradskih vrata kako bi sudili. Stoga je on očito uživao povjerenje građana. Način na koji drugi ljudi gledaju na nekog muškarca govori nešto o tome na kakvom je glasu. Ako to vrijedi u njegovom slučaju, također razmotri kako na njega gledaju oni koji su u njegovoj nadležnosti. To može biti pokazatelj kako ćeš ti, kao njegov bračni drug, s vremenom gledati na njega. (Usporedi 1. Samuelovu 25:3, 23-25.)

• Kakve su njegove moralne vrijednosti?

Božanska je mudrost “najprije čista” (Jakov 3:17). Da li je tvoj budući bračni drug više zainteresiran za vlastiti spolni užitak nego za svoj i tvoj položaj pred Bogom? Ako se sada ne trudi živjeti po Božjim moralnim mjerilima, na temelju čega vjeruješ da će to činiti nakon vjenčanja? (1. Mojsijeva 39:7-12).

• Kako postupa sa mnom? (Efežanima 5:28, 29).

Biblijska knjiga Priče Salamunove govori o jednom mužu koji se “oslanja” na svoju ženu. Štoviše, “hvali je” (Priče Salamunove 31:11, 28). On nije opsesivno ljubomoran niti je nerazuman u svojim očekivanjima. Jakov je napisao da je mudrost odozgo “miroljubiva, razumna, (...) puna milosrđa i dobrih plodova” (Jakov 3:17, NW).

• Kako postupa s članovima svoje obitelji? (2. Mojsijeva 20:12).

Poštovati roditelje nije zahtjev koji vrijedi samo za djecu. Biblija kaže: “Slušaj oca svojega koji te je rodio, i ne preziri matere svoje kad ostari” (Priče Salamunove 23:22). Zanimljivo je ono što je napisao dr. W. Hugh Missildine: “Mnogi bi se bračni problemi i neslaganja mogli izbjeći — ili barem predvidjeti — ako bi buduća nevjesta i mladoženja povremeno posjetili jedno drugo u njihovom domu i pažljivo promotrili kakav odnos ima njihov budući bračni partner sa svojim roditeljima. Stav koji ima prema svojim roditeljima utjecat će na stav koji će imati prema svojem supružniku. Osoba se mora pitati: ‘Da li želim da se prema meni ponaša onako kako se ponaša prema svojim roditeljima?’ A i način na koji se njegovi roditelji ophode s njim bit će dobar pokazatelj toga kako će on sam postupati i kako će očekivati da se ti ophodiš s njim — nakon medenog mjeseca.”

• Da li je sklon izljevima gnjeva ili pogrdnom govoru?

Biblija daje savjet: “Svaka gorčina, i gnjev, i ljutina, i vika i hula [“pogrdan govor”, NW], da se uzme od vas” (Efežanima 4:31). Pavao je upozorio Timoteja na neke kršćane koji ‘boluju od zapitkivanja i ispraznih prepiranja’ i koji se prepuštaju ‘zavisti, svađi, huljenjima, zlim mislima, uzaludnim prepiranjima’ (1. Timoteju 6:4, 5).

Pored toga, Pavao je napisao da onaj koji ispunjava preduvjete za posebne prednosti u skupštini ne smije biti “udarač” — ili, prema prijevodu izvorne grčke riječi, “onaj koji zadaje udarce” (1. Timoteju 3:3; fusnota; NW). On ne smije biti osoba koja fizički napada ljude ili ih verbalno maltretira. Osoba koja je sklona tome da u trenucima gnjeva postaje nasilna nije prikladna za bračnog partnera.

• Koji su njegovi ciljevi?

Neki teže za bogatstvom i zbog toga žanju neizbježne posljedice (1. Timoteju 6:9, 10). Drugi besmisleno lutaju kroz život, bez ikakvih ciljeva koje bi nastojali postići (Priče Salamunove 6:6-11). Međutim, boguodan bi čovjek trebao pokazati istu odlučnost koju je pokazao i Jozua, koji je rekao: “Ja i dom moj služićemo Gospodinu [“Jehovi”, NW]” (Jozua 24:15).

Nagrade i odgovornosti

Brak je božanska institucija. Nju je ozakonio i osnovao Jehova Bog (1. Mojsijeva 2:22-24). On je oblikovao bračno uređenje s namjerom da stvori jednu trajnu vezu između muškarca i žene, tako da bi jedno drugome mogli pomagati. Kada primjenjuju biblijska načela, muž i žena mogu očekivati da će pronaći radost u svom životu (Propovjednik 9:7-9).

Međutim, trebamo biti svjesni da živimo u ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’. U Bibliji je prorečeno da će ljudi u ovom vremenu biti “ljubitelji sebe samih, ljubitelji novca, umišljeni, oholi, (...) nelojalni, bez prirodne naklonosti, nepristupačni bilo kakvom dogovoru, (...) izdajnici, svojeglavi, napuhani ponosom” (2. Timoteju 3:1-4, NW). Ovakve osobine mogu snažno utjecati na nečiji brak. Stoga bi oni koji razmišljaju o tome da stupe u brak trebali ozbiljno proračunati trošak. A oni koji su već u braku trebali bi nastaviti poboljšavati svoju bračnu zajednicu tako da se poučavaju o božanskom vodstvu koje se nalazi u Bibliji i primjenjuju ga.

Da, oni koji razmišljaju o stupanju u brak trebali bi gledati dalje od same svadbe. Osim toga, trebali bi razmišljati ne samo o vjenčanju već i o životu u braku. Traži Jehovino vodstvo kako bi mogao razmišljati na realan, a ne samo na romantičan način. Ako to budeš činio, puno je vjerojatnije da ćeš imati uspješan brak.

[Bilješke]

[Okvir na stranici 5]

“Najbolji opis ljubavi koji sam ikada pročitao”

“Kako možeš znati da li nekoga uistinu voliš?” piše dr. Kevin Leman. “Postoji jedna drevna knjiga koja sadrži jedan opis ljubavi. Iako je ta knjiga stara blizu dvije tisuće godina, to je još uvijek najbolji opis ljubavi koji sam ikada pročitao.”

Dr. Leman se osvrnuo na riječi kršćanskog apostola Pavla koje se nalaze u Bibliji u 1. Korinćanima 13:4-8:

“Ljubav dugo trpi, milokrvna je; ljubav ne zavidi; ljubav se ne veliča, ne nadima se, ne čini što ne valja, ne traži svoje, ne srdi se, ne misli o zlu, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini, sve snosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. Ljubav nikad ne prestaje.”

[Okvir na stranici 8]

Osjećaji mogu biti prijevarni

Sulamka, djevojka iz biblijskih vremena, očito je bila svjesna prijevarne moći romantičnih osjećaja. Kad joj se udvarao moćni kralj Salamun, svojim je prijateljicama rekla da ‘ne bude ljubav njenu dok joj samoj ne bude volja’ (Pjesma nad pjesmama 2:7). Ova mudra mlada žena nije željela da njene prijateljice vrše pritisak na nju nastojeći je navesti da se prepusti svojim osjećajima. Takav je stav jednako tako i danas koristan za sve one koji razmišljaju o braku. Zadrži snažnu kontrolu nad svojim osjećajima. Ako se namjeravaš vjenčati, to bi trebao učiniti zato što si zaljubljen u tu osobu, a ne u samu pomisao da ćeš se vjenčati.

[Slika na stranici 6]

Čak i oni koji su već dugo u braku mogu ojačati svoju bračnu vezu

[Slika na stranici 7]

Kako postupa sa svojim roditeljima?