Je li zaista moguće vječno živjeti?
“Učitelju blagi! kakovo ću dobro da učinim da imam život vječni?” (MATEJ 19:16).
1. Što se može reći o životnom vijeku čovjeka?
PERZIJSKI kralj Kserkso I, koji je u Bibliji poznat kao Asver, pregledavao je svoje trupe prije jedne bitke 480. pr. n. e. (Estera 1:1, 2). Prema riječima grčkog povjesničara Herodota, kralj je zaplakao dok je promatrao svoje ljude. Zašto? Kserkso je rekao: “Žalostan sam kad razmišljam o kratkom životnom vijeku čovjeka. Jer niti jedan od ovih ljudi neće biti živ za sto godina.” I ti si vjerojatno zapazio da je život žalosno kratak i da nitko ne želi ostarjeti, razboljeti se i umrijeti. Kad bismo samo mogli živjeti u mladalačkom zdravlju i sreći! (Job 14:1, 2).
2. Kakvu nadu mnogi gaje, i zašto?
2 Vrijedno je zapaziti da je u izdanju The New York Times Magazinea od 28. rujna 1997. objavljen članak “Oni žele živjeti”. U članku su bile citirane riječi jednog istraživača koji je uzviknuo: “Iskreno vjerujem da bismo mogli biti prva generacija koja će zauvijek živjeti”! Možda i ti vjeruješ da je moguće vječno živjeti. Možda tako misliš zbog biblijskog obećanja da možemo vječno živjeti na Zemlji (Psalam 37:29; Otkrivenje 21:3, 4). Pa ipak, neki ljudi smatraju da postoje i drugi razlozi, osim onih koji se nalaze u Bibliji, zbog kojih je moguće vječno živjeti. Razmatranje nekih od tih razloga pomoći će nam uvidjeti da je zaista moguće vječno živjeti.
Stvoreni da vječno žive
3, 4. (a) Zašto neki vjeruju da bismo trebali vječno živjeti? (b) Što je David rekao o tome kako je nastajao?
3 Jedan od razloga zašto mnogi vjeruju da bi ljudi trebali vječno živjeti povezan je s tim kako smo divno stvoreni. Naprimjer, uistinu je zadivljujuće na koji smo se način formirali u majčinoj maternici. Jedan od vodećih stručnjaka na području starenja napisao je: “Nakon što je učinila čuda koja su nas vodila od začeća do rođenja, a zatim do spolne zrelosti i odrasle dobi, priroda je odlučila da ne izumi naizgled jednostavniji mehanizam koji bi naprosto očuvao ta čuda zauvijek.” Da, uzimajući u obzir našu čudesnu građu, ostaje pitanje: Zašto moramo umrijeti?
4 Biblijski je pisac David prije nekoliko tisućljeća razmišljao upravo o tim čudima iako zapravo nije mogao vidjeti što se događa u maternici, kao što to znanstvenici mogu danas. David je duboko razmišljao o tome kako je nastajao dok je, kako je napisao, bio ‘skriven u majčinoj utrobi’. Tada su, kako je rekao, ‘bili stvoreni njegovi bubrezi’. Govorio je i o formiranju svojih ‘kostiju’ kad je, kako je napomenuo, ‘bio stvaran u tajnosti’. David je zatim govorio o ‘svom zametku’ i u vezi s tim zametkom u maternici svoje majke rekao je ovako: ‘Svi su njegovi dijelovi zapisani’ (Psalam 139:13-16, NW).
5. Koja su se čuda događala dok smo se razvijali u maternici?
5 Jasno je da nije postojao neki doslovni, rukom pisani nacrt kako će se David razvijati u maternici svoje majke. Ali kad je razmišljao o tome kako su stvoreni njegovi ‘bubrezi’, “kosti” i drugi dijelovi tijela, Davidu se činilo da se sve to odvijalo prema nekom planu — da je sve bilo takoreći ‘zapisano’. Kao da je oplođena jajna stanica u njegovoj majci sadržavala veliku prostoriju punu knjiga s detaljnim uputama kako stvoriti bebu, a te su komplicirane upute bile prenesene svakoj stanici koja bi nastala. Tako časopis Science World (Svijet znanosti) koristi poredbu da ‘svaka stanica u embriju koji se razvija sadrži cijeli ormar pun nacrta’.
6. Što dokazuje da smo, kako je napisao David, ‘divno stvoreni’?
6 Jesi li ikada razmišljao o tome kako naše tijelo čudesno funkcionira? Biolog Jared Diamond je zapisao: “Stanice koje čine unutarnju stijenku crijeva mijenjaju se svakih nekoliko dana, one koje čine unutarnju stijenku mokraćnog mjehura svaka dva mjeseca, a crvene krvne stanice svaka četiri mjeseca.” On je zaključio: “Priroda nas svaki dan rastavlja i ponovno sastavlja.” Što to zapravo znači? To znači da bez obzira na to koliko godina živjeli — da li 8, 80 ili čak 800 — naše tijelo ostaje vrlo mlado. Jedan je znanstvenik jednom iznio sljedeću procjenu: “Devedeset i osam posto atoma koji su sada u nama nadomjestit će se u toku godine dana drugim atomima, koje unosimo u tijelo putem zraka, hrane i pića.” David je zaista s pravom hvalio da smo ‘divno stvoreni’ (Psalam 139:14, NW).
7. Što su neki zaključili na temelju građe našeg tijela?
7 Jedan od stručnjaka na području starenja rekao je na temelju građe našeg tijela: “Ne zna se koji je uzrok starenju.” Stvarno se čini da bismo trebali vječno živjeti. I to je razlog zašto ljudi pomoću tehnologije pokušavaju postići taj cilj. Dr. Alvin Silverstein je ne tako davno u svojoj knjizi Conquest of Death (Pobjeda nad smrti) uvjereno napisao: “Otkrit ćemo bit života. Razumjet ćemo (...) kako čovjek stari.” Kakve će to imati posljedice? On je predvidio: “Više neće biti ‘starih’ ljudi, jer će znanje kojim će se ostvariti pobjeda nad smrću ujedno omogućiti i vječnu mladost.” Da li ideja o vječnom životu zvuči tako nerealno uzmemo li u obzir suvremena znanstvena istraživanja čovjekove građe? No postoji i drugi, još snažniji razlog za vjerovanje da je vječni život moguć.
Želja za vječnim životom
8, 9. Koju su prirodnu želju ljudi gajili kroz cijelu povijest?
8 Jesi li ikada primijetio da je u prirodi čovjeka želja da vječno živi? Jedan je liječnik u nekom njemačkom časopisu napisao: “San o vječnom životu vjerojatno je star koliko i čovječanstvo.” Opisujući vjerovanja nekih drevnih evropskih naroda, The New Encyclopædia Britannica kaže: “Zaslužni će ljudi vječno živjeti u sjajnom dvorcu pokrivenom zlatom.” Kako su samo daleko otišli ljudi u nastojanju da zadovolje tu osnovnu želju za vječnim životom!
9 U djelu The Encyclopedia Americana stoji da su u Kini prije više od 2 000 godina “carevi, a isto tako i [običan] narod, pod vodstvom taoističkih svećenika, zanemarivali rad kako bi se dali u potragu za eliksirom života” — takozvanim eliksirom mladosti. Doista, ljudi su kroz cijelu povijest vjerovali da mogu ostati mladi ako uzimaju različite napitke ili čak ako piju posebnu vodu.
10. Kojim se suvremenim postupkom nastoji produžiti život?
10 Suvremena nastojanja kojima se pokušava zadovoljiti čovjekovu urođenu želju za vječnim životom isto su tako vrijedna spomena. Istaknuti je primjer takvih nastojanja postupak zamrzavanja čovjeka koji umre uslijed neke bolesti. Taj se postupak provodi u nadi da će se osobu jednom u budućnosti vratiti u život kad se otkrije lijek za tu bolest. Jedan zagovornik tog postupka, nazvanog krionizacija, napisao je sljedeće: “Ako se naš optimizam pokaže opravdanim i ako otkrijemo kako izliječiti ili otkloniti sva oštećenja — uključujući i staračke tegobe — tada će onima koji sada ‘umiru’ život u budućnosti biti produžen na neograničeno vrijeme.”
11. Zašto ljudi žele vječno živjeti?
11 Možda se pitaš zašto je ta želja za vječnim životom tako snažno usađena u naše misli? Da li zato što je “[Bog] stavio vječnost u čovjekov um”? (Propovjednik 3:11, Revised Standard Version). O tome trebamo ozbiljno promisliti! Razmisli: Zašto imamo urođenu želju da živimo vječno — da, zauvijek — ako naš Stvoritelj nije naumio da ta želja bude i zadovoljena? Zar bi se za njega moglo reći da je pun ljubavi ako nas je stvorio sa željom za vječnim životom, a zatim nas izigrao ne dozvoljavajući nam da tu želju ostvarimo? (Psalam 145:16).
U koga da se pouzdamo?
12. U što se neki pouzdaju, no smatraš li da je to čvrsto utemeljeno?
12 U koga, odnosno u što, da se pouzdamo da bismo dobili vječni život? U ljudsku tehnologiju 20. i 21. stoljeća? Članak “Oni žele živjeti” u The New York Times Magazineu govorio je o “božanstvu: tehnologiji” i o “entuzijazmu zbog mogućnosti današnje tehnologije”. Za jednog se istraživača čak kaže da “optimistično vjeruje (...) da će napredne genetičke tehnike s vremenom postati primjenjive kako bi [nas] spasile zaustavljanjem starenja, a možda čak i pomlađivanjem”. No ljudski napori da se zaustavi starenje ili pobijedi smrt pokazali su se ustvari potpuno nedjelotvornima.
13. Kako građa našeg mozga pokazuje da je predviđeno da vječno živimo?
13 Znači li to da nije moguće dobiti vječni život? Nikako ne! To je moguće! U to bi nas trebala uvjeriti građa našeg čudesnog mozga, s praktički neograničenom sposobnosti učenja. Molekularni biolog James Watson nazvao je naš mozak “najkompleksnijom stvari koju smo dosad otkrili u svemiru”. A neurolog Richard Restak je rekao: “Nigdje u poznatom svemiru ne postoji ništa što barem izdaleka sliči mozgu.” Što će nam mozak s kapacitetom za pohranjivanje i obrađivanje praktički neograničene količine informacija i tijelo koje je konstruirano da funkcionira zauvijek ako nije predviđeno da vječno živimo?
14. (a) Na koji zaključak o čovjekovom životu ukazuju pisci Biblije? (b) Zašto se trebamo uzdati u Boga, a ne u čovjeka?
14 Dakle, koji je jedini razuman zaključak, temeljen na činjenicama, do kojeg moramo doći? Nije li taj da nas je konstruirao i stvorio svemoćni, inteligentni Tvorac da bismo mogli vječno živjeti? (Job 10:8; Psalam 36:9; 100:3; Malahija 2:10; Djela apostolska 17:24, 25). Zar ne bi stoga bilo mudro slijediti nadahnutu zapovijed biblijskog psalmista: “Ne uzdajte se u knezove, u sina čovječijega, u kojega nema pomoći”? Zašto da se ne uzdamo u čovjeka? Zato što, kako je psalmist napisao: “Izidje iz njega duh, i vrati se u zemlju svoju: taj dan propadnu sve pomisli njegove.” Da, zaista, iako imaju potencijal da vječno žive, ljudi su bespomoćni kad se suoče sa smrću. Psalmist zaključuje: “Blago onome (...) kojemu je nadanje u Gospodinu, Bogu njegovu” (Psalam 146:3-5).
Je li to zaista Božji naum?
15. Što pokazuje da je Božji naum da vječno živimo?
15 No mogao bi pitati: Je li zaista Jehovin naum da vječno živimo? Da, to je njegov naum. Njegova Riječ to obećava na desetke puta. Biblija nam jamči: “Dar Božij je život vječni.” Božji sluga Ivan je napisao: “Ovo je obećanje koje nam [Bog] obeća, život vječni.” Ne čudi što je jedan mladi čovjek upitao Isusa: “Učitelju blagi! kakovo ću dobro da učinim da imam život vječni?” (Rimljanima 6:23; 1. Ivanova 2:25; Matej 19:16). Ustvari, apostol Pavao je pisao o ‘nadi u vječni život, koji obeća nelažni Bog, prije vremena vječnih’ (Titu 1:2).
16. U kom je smislu Bog obećao vječni život ‘prije vremena vječnih’?
16 Što znači da je Bog obećao vječni život ‘prije vremena vječnih’? Neki smatraju da je apostol Pavao mislio kako je Bog naumio da ljudi žive vječno još prije nego što je stvorio prvi par, Adama i Evu. A ako je Pavao govorio o vremenu nakon stvaranja ljudi, kad je Jehova izrekao svoj naum, još je uvijek jasno da Božja volja uključuje vječni život za ljude.
17. Zašto su Adam i Eva bili istjerani iz edenskog vrta, i zašto su na ulazu bili postavljeni kerubi?
17 Biblija kaže da je u edenskom vrtu ‘Gospodin Bog učinio da iz zemlje nikne drvo života’. Adam je bio istjeran iz vrta zbog toga “da ne pruži ruke svoje i uzbere i s drveta od života, i okusi, te (...) živi” — da, živi zauvijek! Nakon što je Adama i Evu istjerao iz edenskog vrta, Jehova je postavio “herubima s plamenijem mačem, koji se vijaše i tamo i amo, da čuva put ka drvetu od života” (1. Mojsijeva 2:9; 3:22-24).
18. (a) Što bi za Adama i Evu značilo da su mogli jesti s drveta života? (b) Što je predstavljala mogućnost da se jedu plodovi s tog drveta?
18 Što bi za Adama i Evu značilo da im je bilo dopušteno jesti s tog drveta života? Pa dobili bi prednost da vječno žive u Raju! Jedan je bibličar teoretizirao: “Drvo života sigurno je imalo neku moć kojom se ljudsko tijelo moglo uščuvati od starenja ili od propadanja koje završava smrću.” Čak je tvrdio da je “u raju postojala neka biljka koja je mogla suzbiti posljedice” starenja. Međutim, Biblija ne kaže da je drvo života imalo životodajna svojstva. Umjesto toga, to je drvo samo predstavljalo Božje jamstvo vječnog života onome kome bi bilo dopušteno jesti njegove plodove (Otkrivenje 2:7).
Božji se naum nije promijenio
19. Zašto je Adam umro, i zašto mi, njegovo potomstvo, isto tako umiremo?
19 Kad je Adam sagriješio, izgubio je pravo na vječni život, kako on tako i cijelo njegovo još nerođeno potomstvo (1. Mojsijeva 2:17). Kad je zbog svoje neposlušnosti postao grešnik, postao je manjkav, nesavršen. Adamovo je tijelo otada bilo, takoreći, programirano za smrt. Kao što Biblija kaže: “Jer je plata za grijeh smrt” (Rimljanima 6:23). Osim toga, Adamovo nesavršeno potomstvo bilo je isto tako programirano za smrt, a ne za vječni život. Biblija objašnjava: “Kroz jednog čovjeka [Adama] dodje na svijet grijeh, i kroz grijeh smrt, i tako smrt udje u sve ljude, jer svi sagriješiše” (Rimljanima 5:12).
20. Što pokazuje da su ljudi trebali vječno živjeti na Zemlji?
20 No što bi bilo da Adam nije sagriješio? Što bi se dogodilo da nije bio neposlušan Bogu i da je dobio dozvolu da jede s drveta života? Gdje bi uživao u Božjem daru vječnog života? Na nebu? Ne! Bog nije rekao ništa o tome da Adam ide na nebo. Njegov radni zadatak bio je na Zemlji. Biblija objašnjava da je ‘Gospodin Bog učinio da iz zemlje niknu svakojaka drveta lijepa za gledanje i dobra za jelo’, i zatim kaže: “Uzevši Gospodin Bog čovjeka namjesti ga u vrtu Edenskom, da ga radi i da ga čuva” (1. Mojsijeva 2:9, 15). Nakon što je Eva bila stvorena kao družica Adamu, njih dvoje dobili su dodatne radne zadatke na Zemlji. Bog im je rekao: “Radjajte se i množite se, i napunite zemlju, i vladajte njom, i budite gospodari od riba morskih i od ptica nebeskih i od svega zvjerinja što se miče po zemlji” (1. Mojsijeva 1:28).
21. Kakvim su se divnim mogućnostima radovali prvi ljudi?
21 Zamisli samo kakve su se divne mogućnosti otvorile Adamu i Evi na Zemlji kad im je Bog dao te upute! Trebali su odgajati savršeno zdrave sinove i kćeri u zemaljskom Raju. Kako bi njihova voljena djeca odrastala tako bi i ona sudjelovala u rađanju i u ugodnom vrtlarskom poslu održavanja tog Raja. I dok bi im sve životinje bile podložne, ljudi bi bili vrlo zadovoljni. Zamisli samo kakva bi radost vladala kad bi se širile granice edenskog vrta dok na kraju cijela Zemlja ne bi bila raj! Da li bi ti bilo ugodno živjeti sa savršenom djecom u takvom divnom zemaljskom domu a da pritom nisi nimalo zabrinut zbog starenja i umiranja? Neka ti na to pitanje odgovori prirodna reakcija srca.
22. Zašto možemo biti sigurni da Bog nije promijenio svoj naum sa Zemljom?
22 Dakle, da li je Bog promijenio svoj naum da ljudi vječno žive u Raju na Zemlji nakon što su Adam i Eva postali neposlušni te su bili istjerani iz edenskog vrta? Nipošto! Ukoliko bi Bog to učinio, kao da bi priznao da nije u stanju izvršiti svoj prvobitni naum. Možemo biti sigurni da Bog ispunjava ono što obeća, kako je i sam objavio: “Tako će biti riječ moja kad izide iz mojih usta: ne će se vratiti k meni prazna, nego će učiniti što mi je drago, i srećno će svršiti na što je pošljem” (Izaija 55:11).
23. (a) Što ponovno potvrđuje da je Božji naum da pravednici vječno žive na Zemlji? (b) Što ćemo dalje razmatrati?
23 Iz Biblije je jasno da se Božji naum sa Zemljom nije promijenio, jer u njoj stoji Božje obećanje: “Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj do vijeka.” I Isus Krist je u svojoj Propovijedi na gori rekao da će blagi pojedinci naslijediti Zemlju (Psalam 37:29; Matej 5:5). No kako možemo dobiti vječni život i što moramo činiti da bismo se mogli radovati takvom životu? To ćemo razmatrati u sljedećem članku.
Kako bi odgovorio?
◻ Zašto mnogi vjeruju da je moguće vječno živjeti?
◻ Što bi nas trebalo uvjeriti da je bilo predviđeno da vječno živimo?
◻ Kakav je bio Božji prvobitni naum s čovječanstvom i Zemljom?
◻ Zašto možemo biti sigurni da će Bog ispuniti svoj prvobitni naum?