Traži li Jehova previše od nas?

“Šta Gospodin [“Jehova”, “NW”] ište od tebe osim da činiš što je pravo i da ljubiš milost i da hodiš smjerno s Bogom svojim?” (MIHEJ 6:8).

1. Zašto neki ne služe Jehovi?

JEHOVA nešto traži od svog naroda. No nakon čitanja gornjih riječi citiranih iz Mihejevog proročanstva vjerojatno si zaključio da su Božji zahtjevi razumni. Pa ipak, mnogi ne služe našem Veličanstvenom Stvoritelju, a neki koji su mu jednom služili sada su prestali. Zašto? Zato što smatraju da Bog previše traži od nas. Je li to točno? Ili je možda problem u nečijem stavu prema onome što Jehova zahtijeva? Jedan povijesni izvještaj pruža nam uvid u to pitanje.

2. Tko je bio Naman, i što je Jehovin prorok tražio od njega?

² Sirijski vojskovođa Naman bolovao je od gube, no bilo mu je rečeno da u Izraelu postoji Jehovin prorok koji ga može izliječiti. Tako je Naman sa svojom pratnjom otputovao u Izrael i na koncu stigao do doma Božjeg proroka Elizeja. No umjesto da izađe iz svoje kuće i pozdravi uglednog posjetioca, Elizej je poslao slugu da kaže Namanu: “Okupaj se sedam puta u Jordanu, i ozdraviće tijelo tvoje, i očistićeš se” (2. Carevima 5:10).

3. Zašto je Naman u početku odbio učiniti ono što je Jehova tražio?

³ Ako bi udovoljio zahtjevu koji je naveo Božji prorok, Naman bi se izliječio od odvratne bolesti. Da li je onda Jehova previše tražio od njega? Sigurno nije. No Naman ipak nije htio učiniti ono što je Jehova zahtijevao. “Nijesu li Abana i Farfar vode u Damasku bolje od svijeh voda Izraelskih?” negodovao je. “Ne bih li se mogao u njima okupati i očistiti?” Potom je otišao gnjevan (2. Carevima 5:12).

4, 5. (a) Kako je bila nagrađena Namanova poslušnost, i kako je on reagirao nakon toga? (b) Što ćemo sada razmatrati?

⁴ Što je ustvari bio Namanov problem? Nije se radilo o tome da je zahtjev bio pretežak. Namanovi sluge taktično su rekli: “Da ti je kazao prorok što veliko, ne bi li učinio? a za što ne bi kad ti reče: okupaj se, pa ćeš se očistiti?” (2. Carevima 5:13). Problem je bio u Namanovom stavu. Smatrao je da se s njim nije ophodilo s dužnim poštovanjem i da se tražilo da učini nešto što je očito smatrao nedjelotvornim i ponižavajućim. No Naman je ipak reagirao na taktičan savjet svojih slugu i sedam puta zaronio u Jordan. Zamisli samo koliko se radovao kad je ‘njegovo tijelo postalo kao u maloga djeteta, te se očistio’! Osjećao je veliku zahvalnost. Osim toga, Naman je objavio da od sada više neće obožavati nijednog drugog boga osim Jehovu (2. Carevima 5:14-17).

⁵ Jehova je kroz cijelu povijest čovječanstva tražio od ljudi da se drže različitih odredbi. Pozivamo te da razmotriš neke od njih. Dok ih budeš razmatrao, pitaj se kako bi ti reagirao kad bi Jehova tražio da učiniš takvo što. Kasnije ćemo istražiti što Jehova danas traži od nas.

Što je Jehova zahtijevao u prošlosti

6. Što se tražilo od prvog ljudskog para, i kako bi ti reagirao na takve upute?

⁶ Jehova je prvom ljudskom paru, Adamu i Evi, rekao da odgajaju djecu i podlože si Zemlju i životinje. Čovjek i njegova žena bili su blagoslovljeni i prostranim domom koji je izgledao poput parka (1. Mojsijeva 1:27, 28; 2:9-15). Ali postojalo je jedno ograničenje. Nisu smjeli jesti s određenog drveta, jednog od mnogih plodnih drveta u edenskom vrtu (1. Mojsijeva 2:16, 17). Nije se previše tražilo, zar ne? Ne bi li i ti rado obavljao takav zadatak s izgledom na vječni život u savršenom zdravlju? Premda bi se u vrtu pojavio kušač, ne bi li odbacio njegove tvrdnje? I ne bi li se složio da Jehova ima pravo postaviti jedno jednostavno ograničenje? (1. Mojsijeva 3:1-5).

7. (a) Kakav je zadatak dobio Noa, i kakvo je protivljenje doživio? (b) Kako gledaš na to što je Jehova tražio od Noe?

⁷ Kasnije je Jehova tražio da Noa sagradi arku koja je poslužila kao sredstvo spasenja za vrijeme općeg potopa. S obzirom na izuzetnu veličinu arke to sigurno nije bio lagan posao, a vjerojatno ga je trebalo obavljati uz mnogo ruganja i neprijateljstva. Ali kakva je samo prednost bila za Nou što može spasiti svoju obitelj, kao i mnoge životinje! (1. Mojsijeva 6:1-8, 14-16; Jevrejima 11:7; 2. Petrova 2:5). Kad bi ti dobio takav zadatak, da li bi naporno radio da ga izvršiš? Ili bi zaključio da Jehova previše traži od tebe?

8. Što se tražilo od Abrahama, i što se pokazalo time što je udovoljio zahtjevu?

⁸ Bog je tražio da Abraham učini nešto vrlo teško, govoreći mu: “Uzmi sada sina svojega, jedinca svojega miloga, Izaka, pa idi u zemlju Moriju, i spali ga na žrtvu” (1. Mojsijeva 22:2). Na ispitu je bila Abrahamova vjera u Božju sposobnost da Izaka ponovno vrati u život, jer Jehova je obećao da će Izak, koji je tada bio bez djece, imati potomstvo. Kad je Abraham pokušao žrtvovati Izaka, Bog je mladića spasio. Ovaj je događaj pokazao da će Bog žrtvovati svog vlastitog Sina za čovječanstvo i kasnije ga uskrsnuti (1. Mojsijeva 17:19; 22:9-18; Ivan 3:16; Djela apostolska 2:23, 24, 29-32; Jevrejima 11:17-19).

9. Zašto Jehova nije previše tražio od Abrahama?

⁹ Neki možda smatraju da je Jehova Bog previše tražio od Abrahama. No da li je tako? Da li je zaista bezosjećajno da naš Stvoritelj, koji može uskrsnuti mrtve, traži od nas da mu budemo poslušni čak i onda kad bismo zbog toga morali privremeno zaspati smrtnim snom? Isus Krist i njegovi rani sljedbenici nisu tako mislili. Oni su bili spremni trpjeti fizičko zlostavljanje, pa čak i smrt, kako bi izvršili Božju volju (Ivan 10:11, 17, 18; Djela apostolska 5:40-42; 21:13). Da li bi i ti bio spreman jednako postupiti ako bi to tražile okolnosti? Razmotrimo neke pojedinosti koje je Jehova zahtijevao od onih koji su pristali da budu njegov narod.

Jehovin Zakon dan Izraelu

10. Tko je obećao da će učiniti sve što Jehova traži, i što im je on dao?

¹⁰ Abrahamovi potomci koje je dobio preko svog sina Izaka i unuka Jakova, odnosno Izraela, postali su nacija Izrael. Jehova je izbavio Izraelce iz egipatskog ropstva (1. Mojsijeva 32:28; 46:1-3; 2. Samuelova 7:23, 24). Ubrzo nakon toga obećali su da će činiti što god Bog bude tražio od njih. Rekli su: “Što je god kazao Gospodin činićemo” (2. Mojsijeva 19:8). U skladu sa željom Izraelaca da ih vodi, Jehova je naciji dao više od 600 zakona, uključujući i Deset zapovijedi. Ti Božji zakoni dobiveni preko Mojsija s vremenom su postali poznati jednostavno kao Zakon (Ezdra 7:6; Luka 10:25-27; Ivan 1:17).

11. Koja je bila jedna od svrha Zakona, i koje su neke od odredbi koje su služile ispunjavanju te svrhe?

¹¹ Jedna od svrha Zakona bila je da štiti Izraelce pružajući im korisne odredbe u vezi sa spolnim moralom, trgovačkim poslovima i brigom oko djece (2. Mojsijeva 20:14; 3. Mojsijeva 18:6-18, 22-24; 19:35, 36; 5. Mojsijeva 6:6-9). Dobili su propise kako postupati sa svojim bližnjima, kao i sa životinjama (3. Mojsijeva 19:18; 5. Mojsijeva 22:4, 10). Zahtjevi koji su se odnosili na godišnje praznike i zajedničko sastajanje radi obožavanja pomogli su da narod bude duhovno zaštićen (3. Mojsijeva 23:1-43; 5. Mojsijeva 31:10-13).

12. Koja je bila glavna svrha Zakona?

¹² Apostol Pavao naveo je glavnu svrhu Zakona, napisavši: “Radi grijeha dodade se, dokle dodje sjeme [Krist] kojemu se obeća” (Galaćanima 3:19). Zakon je podsjećao Izraelce da su nesavršeni. Stoga je logično da su trebali savršenu žrtvu koja bi mogla u potpunosti otkloniti njihove grijehe (Jevrejima 10:1-4). Tako je Zakon trebao pripremiti narod da prihvati Isusa, koji je bio Mesija, odnosno Krist. Pavao je napisao: “Zakon [nam] bi čuvar do Kr[i]sta, da se vjerom opravdamo” (Galaćanima 3:24).

Da li je Jehovin Zakon predstavljao teret?

13. (a) Kako su nesavršeni ljudi gledali na Zakon, i zašto? (b) Da li je Zakon zaista predstavljao teret?

¹³ Premda je Zakon bio ‘svet i pravedan i dobar’, mnogi su ga smatrali teretom (Rimljanima 7:12). Budući da je Zakon bio savršen, Izraelci nisu mogli udovoljiti njegovim visokim mjerilima (Psalam 19:7). Zato ga je apostol Petar nazvao ‘jarmom koji ni naši oci ni mi nismo mogli ponijeti’ (Djela apostolska 15:10). Naravno, sam Zakon nije bio teret, i narod je imao koristi kad ga je slušao.

14. Koji su neki od primjera koji pokazuju da je Zakon bio vrlo koristan Izraelcima?

¹⁴ Naprimjer, pod Zakonom lopov nije bio stavljen u zatvor, nego je morao raditi kako bi platio dvostruki ili još viši iznos i tako podmirio ono što je ukrao. Tako žrtva nije doživjela gubitak, a narod, koji je naporno radio, nije bio opterećen izdržavanjem zatvorskog sustava (2. Mojsijeva 22:1, 3, 4, 7). Hrana opasna po zdravlje bila je zabranjena. Svinjetina koja nije dobro pečena može prenijeti trihinozu, a zečje meso tularemiju (3. Mojsijeva 11:4-12). Slično tome, Zakon je pružao zaštitu jer je zabranjivao dodir sa strvinama. Ako bi netko dodirnuo leš, trebao je oprati i sebe i svoju odjeću (3. Mojsijeva 11:31-36; 4. Mojsijeva 19:11-22). Izmet je trebalo zakopati i tako zaštititi narod od širenja klica, koje su znanstvenici otkrili tek u zadnjih nekoliko stoljeća (5. Mojsijeva 23:13).

15. Što je ustvari bio teret Izraelcima?

¹⁵ Zakon nije previše tražio od naroda. No to se ne može reći za ljude koji su preuzeli ulogu tumačâ Zakona. U djelu A Dictionary of the Bible (Rječnik Biblije), koje je izdao James Hastings, govori se o pravilima koja su postavljali: “Svaka biblijska zapovijed bila je obavijena mrežom bezvrijednih propisa. (...) Tako se nastojalo sve moguće slučajeve dovesti pod utjecaj Zakona te nemilosrdnom logikom regulirati cjelokupno ljudsko ponašanje uz pomoć striktnih općih pravila. (...) Glas savjesti bio je ugušen; živa snaga Božanske riječi bila je neutralizirana i ugušena pod masom nebitnih pravila.”

16. Što je Isus rekao o pravilima i predajama koje su predstavljale teret a postavili su ih religiozni vođe?

¹⁶ Isus Krist je osudio religiozne vođe koji su postavili mnoštvo pravila, govoreći: “Vežu bremena teška i nezgodna za nošenje, i tovare na pleća ljudska; a prstom svojijem ne će da ih prihvate” (Matej 23:2, 4). Ukazao je na to da su ‘obezvrijedili Božju riječ’ svojim ljudskim pravilima i predajama koje su predstavljale teret, uključujući i komplicirane ceremonije čišćenja (Marko 7:1-13, NW; Matej 23:13, 24-26). Religiozni su učitelji u Izraelu još i prije nego što je Isus bio na Zemlji pogrešno prikazivali što ustvari Jehova zahtijeva.

Što ustvari Jehova traži

17. Zašto Jehova nije bio zadovoljan žrtvama paljenicama nevjernih Izraelaca?

¹⁷ Jehova je preko proroka Izaije rekao: “Sit sam žrtava paljenica od ovnova i pretiline od gojene stoke, i ne marim za krv junčiju i jagnjeću i jareću” (Izaija 1:10, 11). Zašto je Bog bio nezadovoljan žrtvama koje je sam tražio u Zakonu? (3. Mojsijeva 1:1–4:35). Zato što se narod prema njemu odnosio s nepoštovanjem. Stoga ih je opomenuo: “Umijte se, očistite se, uklonite zloću djela svojih ispred očiju mojih, prestanite zlo činiti. Učite se dobro činiti, tražite pravdu, ispravljajte potlačenoga, dajte pravicu siroti, branite udovicu” (Izaija 1:16, 17). Ne pomaže li nam to shvatiti što Jehova želi od svojih slugu?

18. Što je Jehova ustvari tražio od Izraelaca?

¹⁸ Isus je pokazao što ustvari Bog želi. Pokazao je to kad mu je bilo postavljeno pitanje: “Koja je zapovijest najveća u zakonu?” Isus je odgovorio: “Ljubi Gospodina Boga svojega svijem srcem svojijem, i svom dušom svojom, i svom misli svojom. Ovo je prva i najveća zapovijest. A druga je kao i ova: ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe. O ovima dvjema zapovijestima visi sav zakon i proroci” (Matej 22:36-40; 3. Mojsijeva 19:18; 5. Mojsijeva 6:4-6). Prorok Mojsije istaknuo je istu stvar kad je rekao: “Šta ište od tebe Gospodin Bog tvoj, osim da se bojiš Gospodina Boga svojega, da hodiš po svijem putovima njegovijem i da ga ljubiš i služiš Gospodinu Bogu svojemu iz svega srca svojega i iz sve duše svoje, držeći zapovijesti Gospodinove i uredbe njegove?” (5. Mojsijeva 10:12, 13; 15:7, 8).

19. Kako su se Izraelci pokušavali predstaviti svetima, no što im je Jehova rekao?

¹⁹ Izraelci su se htjeli predstaviti svetima usprkos svojem neispravnom postupanju. Počeli su često postiti iako je Zakon zahtijevao post samo na godišnji Dan pomirenja (3. Mojsijeva 16:30, 31). No Jehova ih je prekorio rekavši: “A nije li ovo post što izabrah: da razvežeš sveze bezbožnosti, da razdriješiš remenje od bremena, da otpustiš potlačene, i da izlomite svaki jaram? Nije li da prelamaš hljeb svoj gladnome, i siromahe prognane da uvedeš u kuću? kad vidiš gola da ga odjeneš, i da se ne kriješ od svojega tijela?” (Izaija 58:3-7).

20. Zbog čega je Isus prekorio religiozne licemjere?

²⁰ Ti samopravedni Izraelci imali su sličan problem kao i religiozni licemjeri kojima je Isus rekao: “Dajete desetak od metvice i od kopra i od kima, a ostaviste što je najpretežnije u zakonu: pravdu i milost i vjeru; a ovo je trebalo činiti i ono ne ostavljati” (Matej 23:23; 3. Mojsijeva 27:30). Zar nam Isusove riječi ne pomažu shvatiti što ustvari Jehova traži od nas?

21. Kako je prorok Mihej sažeo što Jehova zahtijeva od nas, a što ne?

²¹ Kako bi razjasnio što Jehova zahtijeva od nas, a što ne, Božji je prorok Mihej pitao: “S[a] čim ću doći pred Gospodina da se poklonim Bogu višnjemu? hoću li doći preda nj sa žrtvama paljenicama? s teocima od godine? Hoće li Gospodinu biti mile tisuće ovnova? desetine tisuća potoka ulja? hoću li dati prvenca svojega za prijestup svoj? plod utrobe svoje za grijeh duše svoje? Pokazao ti je, čovječe, što je dobro; i šta Gospodin ište od tebe osim da činiš što je pravo i da ljubiš milost i da hodiš smjerno s Bogom svojim?” (Mihej 6:6-8).

22. Što je Jehova posebno tražio od onih koji su bili pod Zakonom?

²² Dakle, što je Jehova posebno zahtijevao od onih koji su živjeli pod Zakonom? Oni su svakako trebali ljubiti Jehovu Boga. Osim toga, apostol Pavao je rekao: “Jer se sav zakon izvršuje u jednoj riječi, to jest: ljubi bližnjega svojega kao sebe” (Galaćanima 5:14). Pavao je nešto slično rekao i kršćanima u Rimu: “Koji ljubi drugoga zakon ispuni. (...) Ljubav [je] izvršenje zakona” (Rimljanima 13:8-10).

To nije previše

23, 24. (a) Zašto ne bismo nikada trebali smatrati da je previše učiniti što Jehova traži? (b) Što ćemo dalje razmatrati?

²³ Nije li nas se duboko dojmila spoznaja da je Jehova Bog pun ljubavi, obziran i milostiv? Njegov jedinorođeni Sin, Isus Krist, došao je na Zemlju da veliča Božju ljubav — da ljudima javi koliko su dragocjeni Jehovi. Da bi prikazao Božju ljubav, Isus je rekao o neznatnim vrapcima: “Ni jedan od njih ne može pasti na zemlju bez oca vašega.” Zatim je zaključio: “Ne bojte se dakle; vi ste bolji od mnogo vrabaca” (Matej 10:29-31). Sigurno nikada ne bismo trebali smatrati da je učiniti bilo što od onoga što traži takav Bog pun ljubavi previše!

²⁴ Međutim, što Jehova danas traži od nas? I zašto neki izgleda smatraju da Bog previše traži od nas? Razmatranje ovih pitanja trebalo bi nam pomoći uvidjeti zašto je divna prednost činiti sve što Jehova traži.

Možeš li odgovoriti?

◻ Zašto su neki prestali služiti Jehovi?

◻ Kako su se Jehovini zahtjevi mijenjali tokom godina?

◻ Koje je svrhe ispunio Zakon?

◻ Zašto Jehova ne traži previše od nas?

[Slika na stranici 18]

Ljudska pravila, poput onih o kompliciranoj ceremoniji čišćenja, dovela su do toga da je obožavanje postalo teret