Pronaći sigurnost u opasnom svijetu

HODANJE minskim poljem može biti smrtonosno. No, zar ti ne bi bilo od koristi kada bi imao kartu koja pokazuje gdje se nalaze kopnene mine? Pretpostavimo da si se k tome i obučavao za prepoznavanje različitih mina. Takvim bi znanjem nesumnjivo uvelike smanjio rizik da budeš osakaćen ili da stradaš.

Bibliju se može usporediti s kartom minskog polja te s obukom za prepoznavanje mina. Mudrost koju sadrži Biblija od nenadmašne je pomoći kada treba izbjeći opasnosti i izaći na kraj s problemima koje donosi život.

Zapazi ohrabrujuće obećanje koje nalazimo u Pričama Salamunovim 2:10, 11: “Kad dođe mudrost u srce tvoje, i znanje omili duši tvojoj, pomnjivost će paziti na te, razum će te čuvati.” Mudrost i razum o kojima se ovdje govori ne potječu od čovjeka, nego od Boga. “Ali tko sluša [Božju mudrost], boraviće bezbrižno, i biće na miru ne bojeći se zla” (Priče Salamunove 1:33). Pogledajmo kako Biblija može doprinijeti tome da živimo sigurnije i pomoći nam da izbjegnemo brojne probleme.

Izbjegavati smrtonosne nesreće

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je objavila da u svijetu u prometnim nesrećama smrtno strada otprilike 1 171 000 osoba godišnje. Gotovo 40 milijuna drugih biva ozlijeđeno, a nešto više od 8 milijuna ostane trajno invalidno.

Iako je nemoguće postići potpunu sigurnost u prometu, svoju osobnu sigurnost znatno ćemo povećati poštivanjem prometnih pravila. Govoreći o državnim vlastima koje donose i sprovode prometne zakone, Biblija kaže: “Neka svaka duša bude podložna višim vlastima” (Rimljanima 13:1). Vozači koji uvažavaju ovaj savjet smanjuju rizik od nastanka prometne nesreće i njenih posljedica, koje su obično kobne.

Poštovanje života još je jedan razlog zašto bismo trebali oprezno voziti. Biblija za Jehovu Boga kaže: “Jer je u tebe izvor životu” (Psalam 36:9). Dakle, život je dar od Boga. Stoga nikome nemamo pravo oduzeti taj dar niti imamo pravo omalovažavati tuđi život, pa tako ni svoj vlastiti (1. Mojsijeva 9:5, 6).

Naravno, poštovati ljudski život uključuje i to da vodimo brigu da su naš automobil i dom sigurni koliko je u razumnoj mjeri moguće. Sigurnost u svim aspektima života u drevnom je Izraelu bila veoma važna. Naprimjer, Božji je zakon zahtijevao da krov sagrađene kuće — mjesto na kojem je obitelj provodila mnogo vremena — ima ogradu. “Načini ogradu oko strehe svoje, da ne bi navukao krvi na dom svoj, kad bi tko pao s njega” (5. Mojsijeva 22:8). Ako bi zbog nepoštivanja ovog zakona o sigurnosti netko pao s krova, Bog bi za to smatrao odgovornim vlasnika kuće. Ako budemo primjenjivali načelo puno ljubavi na kojem se temeljio ovaj zakon, sigurno ćemo opasnosti od nesreća na radnom mjestu ili čak u rekreaciji svesti na minimum.

Boriti se protiv smrtonosnih ovisnosti

Prema izvještaju WHO-a u svijetu trenutno ima preko milijardu pušača, a zbog uživanja duhana godišnje umre nekih četiri milijuna osoba. Očekuje se da će u narednih 20 do 30 godina ta brojka narasti na otprilike 10 milijuna. Milijuni drugih koji puše, kao i oni koji uzimaju drogu “iz razonode”, svojom će ovisnošću narušiti zdravlje i kvalitetu života.

Iako Božja Riječ izravno ne spominje uživanje duhana i zloupotrebu droge, njena nas načela mogu zaštititi od takvih postupaka. Naprimjer, ona u 2. Korinćanima 7:1 savjetuje: “Očistimo se od svake prljavštine tijela i duha.” Duhan ili droga sasvim sigurno prljaju, ili onečišćuju, tijelo mnogim štetnim kemijskim supstancama. No, Bog želi da su naša tijela ‘sveta’, što znači čista i neokaljana (Rimljanima 12:1). Zar se ne slažeš s time da se primjenjivanjem ovih načela znatno smanjuje broj opasnosti kojima smo izloženi u životu?

Svladati štetne navike

Mnogi su ljudi neuravnoteženi u jelu i piću. U posljedice koje donosi prekomjerno jedenje može se uvrstiti dijabetes, rak i srčane bolesti. Zloupotreba alkohola uzrokuje daljnje probleme, kao što su alkoholizam, ciroza jetre, razorene obitelji i prometne nesreće. Druga pak krajnost, pretjerano izgladnjivanje, također može biti štetna i otvoriti vrata po život opasnim poremećajima u hranjenju poput anorexie nervose.

Premda Biblija nije medicinski priručnik, otvoreno nam savjetuje da trebamo biti umjereni u jelu i piću. “Slušaj, sine moj, i budi mudar i upravi putem srce svoje. Ne budi među pijanicama ni među izjelicama. Jer pijanica i izjelica osiromašiće” (Priče Salamunove 23:19-21). No Biblija kaže i da trebamo uživati u jelu i piću. “Kad svaki čovjek jede i pije i uživa dobra od svakoga truda svojega, to je dar Božji” (Propovjednik 3:13).

Biblija nas potiče da imamo i uravnotežen stav prema vježbanju, navodeći da je ‘tjelesno vježbanje korisno za malo’. No ona dodaje: “Odanost Bogu korisna je za sve, jer ima obećanje sadašnjeg života i onog koji treba doći” (1. Timoteju 4:8). ‘Kako je’, mogao bi pitati, ‘odanost Bogu korisna već danas?’ Na mnogo načina. Osim što životu daje važnu duhovnu dimenziju, odanost Bogu potiče osobu da razvija korisne osobine kao što su ljubav, radost, mir i samosvladavanje — a to sve doprinosi pozitivnom stavu i zdravlju (Galaćanima 5:22, 23).

Gorke posljedice nemorala

Danas milijuni ljudi prelaze sva moralna ograničenja. Jedna od posljedica toga je epidemija AIDS-a. Prema podacima WHO-a od pojave epidemije AIDS-a pa dosad umrlo je više od 16 milijuna osoba, a trenutno je oko 34 milijuna zaraženo HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS. Mnogi koji boluju od AIDS-a ovu su bolest dobili zbog promiskuitetnog vladanja, putem transfuzije zaražene krvi ili kao narkomani zbog upotrebe zaraženih igala.

U ostale posljedice slobodnog morala spadaju herpes genitalis, gonoreja, hepatitis B i C te sifilis. Iako se ove medicinske izraze nije koristilo u biblijska vremena, organi koje su napadale spolno prenosive bolesti uobičajene u to vrijeme bili su poznati. Naprimjer, Priče Salamunove 7:23 opisuju strašnu posljedicu bluda riječima ‘strijela mu probije jetru’. Sifilis i hepatitis obično napadaju jetru. Doista, kako je samo prikladan i pun ljubavi biblijski savjet dan kršćanima da se ‘uzdržavaju od krvi i od bluda’! (Djela apostolska 15:28,29).

Zamka koju postavlja ljubav prema novcu

U želji da se brzo obogate mnogi su ljudi spremni na vrlo riskantna novčana ulaganja. Nažalost, ulaženje u takve rizike često vodi do financijskog gubitka ili sloma. No, Biblija Božjem sluzi daje zapovijed koja glasi: “Neka naporno radi, čineći svojim rukama ono što je dobro, da ima što dati onome tko je u potrebi” (Efežanima 4:28). Istina je da marljiv čovjek nije uvijek bogat. No on ima duševni mir, samopoštovanje, a možda čak i sredstva koja može dati u plemenite svrhe.

Biblija upozorava: “Oni koji su odlučili obogatiti se padaju u iskušenje i zamku i mnoge bezumne i štetne želje, koje guraju ljude u uništenje i propast. Jer je ljubav prema novcu korijen svih vrsta štetnih stvari, i težeći za tom ljubavi neki su [se] (...) isprobadali (...) mnogim bolima” (1. Timoteju 6:9, 10). Ne može se poreći da su mnogi “koji su odlučili obogatiti se” doista i postali bogati. No pod koju cijenu? Nije li istina da se posljedice toga odražavaju na njihovom zdravlju, obitelji, duhovnosti, pa čak i kvaliteti sna? (Propovjednik 5:12).

Mudra osoba uviđa da njen “život ne proizlazi iz onoga što posjeduje” (Luka 12:15). Novac i određena imovina neophodni su za život u većini društava. Ustvari, Biblija kaže da su ‘novci zaklon’, no dodaje da je “pretežnije znanje mudrosti tim što daje život onome tko je ima” (Propovjednik 7:12). Za razliku od novca, točna spoznaja i mudrost mogu nam pomoći u svim situacijama, a naročito kada su u pitanju stvari koje utječu na sam naš život (Priče Salamunove 4:5-9).

Kad nam mudrost bude jedina zaštita

Prava će mudrost uskoro ‘dati život onome tko je ima’ na dosad neviđen način — pružajući zaštitu tokom ‘velike nevolje’ koja se brzo približava, a u kojoj će Bog uništiti zle (Matej 24:21). Biblija govori da će ljudi tada svoj novac rasipati po ulicama kao da je “nečistoća”. Zašto? Zato što će kroz gorko iskustvo shvatiti da zlatom i srebrom ne mogu kupiti život u “dan gnjeva Jehovina” (Ezehijel 7:19). S druge strane, “veliko mnoštvo”, koje je mudro ‘sakupljalo sebi blago na nebu’ tako što je stavljalo duhovne interese na prvo mjesto u svom životu, imat će koristi od svog sigurnog ulaganja i dobit će vječni život na rajskoj Zemlji (Otkrivenje 7:9, 14; 21:3, 4; Matej 6:19, 20).

Kako možemo doživjeti tu sigurnu budućnost? Isus odgovara: “A ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu” (Ivan 17:3). Milijuni osoba ovu su spoznaju već pronašli u Božjoj Riječi, Bibliji. Ti pojedinci ne samo da imaju izvanrednu nadu u budućnost nego već sada uživaju određenu mjeru mira i sigurnosti. To je u skladu s onim što je psalmist izjavio: “Ja mirno liježem i spavam; jer ti, Jehova, sam daješ mi te sam bez straha” (Psalam 4:8).

Znaš li za bilo koji drugi izvor informacija koji smanjuje opasnosti po tvoje zdravlje i život u tolikoj mjeri kao Biblija? Nijedna druga knjiga nema autoritet kakav ima Biblija i nijedna ti druga knjiga ne može pomoći da pronađeš pravu sigurnost u današnjem opasnom svijetu. Zašto je ne bi pomnije istražio?