Je li to previše informacija za nas?
Dvoje misionara, bračni par, sjedilo je na plaži u zapadnoj Africi i promatralo srebrnasti Mjesec iznad sebe. “Čovjek tako puno zna o Mjesecu, a ipak još mnogo toga tek treba saznati”, rekao je suprug.
Supruga je nato rekla: “Zamisli da možemo promatrati Zemlju kao što sada gledamo Mjesec. Ljudi su stvarno puno saznali, a ipak ima još toliko toga što možemo naučiti. A kada tek pomislim da se ne okreće samo Zemlja oko Sunca već i da se cijeli naš Sunčev sustav giba. To znači da vjerojatno više nikada nećemo biti baš na ovom istom mjestu u svemiru. Ustvari, svoj sadašnji položaj možemo odrediti jedino prema drugim poznatim nebeskim tijelima. Toliko toga znamo o nekim stvarima, a ustvari ne znamo čak ni gdje smo!”
RAZGOVOR ovog bračnog para dotiče se nekih temeljnih istina. Čini se da ima toliko toga što bismo mogli naučiti. Dakako, svi mi svakoga dana učimo nove stvari. Međutim, koliko god učili, čini se da nikako ne uspijevamo saznati sve što nas zanima.
No osim što je moguće doći do novih informacija, uvelike se povećala mogućnost pohranjivanja znanja. Kolektivna memorija čovječanstva postala je neizmjerno velika zahvaljujući tehnologiji. Tvrdi diskovi u računalima sada imaju tako velike kapacitete da se moralo kovati nove matematičke izraze kojima bi ih se opisalo. Na obični CD-ROM, čiji kapacitet iznosi 680 i više megabajta, može stati obilje informacija. Standardni DVD ima skoro sedam puta veći kapacitet, a i oni s većim kapacitetom postaju dostupni.
Suvremeni načini prenošenja informacija gotovo prelaze našu sposobnost shvaćanja. Rotacijski tiskarski strojevi nevjerojatno brzo tiskaju novine, časopise i knjige. One koji se služe Internetom samo jedan “klik” dijeli od beskrajne količine informacija. Na taj i još mnoge druge načine informacije se šire brže nego što ih bilo tko može usvojiti. Takva količina informacija ponekad se uspoređuje s ogromnim morem u kojem moramo naučiti plivati, ali pritom paziti da ga se ne napijemo previše. Sama količina znanja prisiljava nas da budemo izbirljivi.
Drugi razlog zašto moramo biti izbirljivi je to što mnoge dostupne informacije nisu naročito korisne. Ustvari, neke su čak nepoželjne i bezvrijedne. Imaj na umu da se znanje sastoji od informacija — kako onih dobrih tako i onih loših, kako pozitivnih tako i negativnih. Informacijska zbrka postaje još veća jer mnogi smatraju činjenicama ono što ustvari nije točno. Često se čak i izjave priznatih autoriteta kasnije pokažu pogrešnima! Primjera radi, razmisli o gradskom tajniku iz drevnog Efeza, kojeg su ljudi sigurno smatrali obrazovanim službenikom. On je rekao: “Tko to od ljudi ne zna da je grad Efežana čuvar hrama velike Artemide i lika koji je pao s neba?” (Djela apostolska 19:35, 36). Iako je to očito bilo općepoznato — čak nepobitno, rekli bi mnogi — nije bilo istina da je lik pao s neba. Prema tome, Sveto pismo s dobrim razlogom upozorava kršćane da se čuvaju onoga što je ‘lažno nazvana “spoznaja”’ (1. Timoteju 6:20).
Budući da je naš život tako kratak, imamo veliki razlog da budemo izbirljivi u pogledu toga koja ćemo znanja stjecati. Neovisno o tome koliko godina imaš, sigurno postoji mnogo toga što bi volio saznati ili upoznati, ali si svjestan da jednostavno nećeš živjeti dovoljno dugo da bi sve to postigao.
Hoće li taj osnovni problem ikada biti uklonjen? Možemo li steći takvo znanje koje će nam pomoći da si znatno produžimo život, a možda čak i da vječno živimo? Je li moguće da takva spoznaja već postoji? A ako postoji, hoće li biti dostupna svakome? Hoće li doći dan kada će se sve znanje temeljiti na istini? Bračni par spomenut na početku pronašao je zadovoljavajuće odgovore na ta pitanja, a i ti ih možeš pronaći. Sljedeći članak pokazat će ti kako možeš vječno usvajati znanje.