Borba s inflacijom
Izvršavanje našeg zadatka propovijedati “ovu dobru vijest o Kraljevstvu” — usprkos ekonomskim krizama.
1 Kad su učenici prvog stoljeća bili poslani da propovijedaju oduševljavajuću vijest — “Nebesko Kraljevstvo se približilo”, dobili su određena uputstva u vezi financiranja njihovog djelovanja. “Ne nosite zlata ni srebra ni mjedi u pojasima svojijem, ni torbe na put, ni dvije haljine ni obuće ni štapa” (Mat. 10:7-10). U centru pažnje je bilo davanje temeljitog svjedočanstva o Božjem Kraljevstvu. Ako bi interese Kraljevstva stavila na prvo mjesto u svom životu, njihovim materijalnim potrebama bilo bi udovoljeno. “Jer poslenik je dostojan svoje plate” (Mat. 6:32, 33; Luka 10:4, 7).
2 Kao što povijest posljednjih 100 godina pokazuje, tako je i s Jehovinim narodom suvremenog doba. Jehovin narod ne osniva fondove i ne uzima pokroviteljstvo nad raznim projektima na kojim bi zarađivao novac za gradnju velikih katedrala i kićenih palača za svećenstvo, nego pridaju veliku pažnju nuđenju utjehe potištenom čovječanstvu i to u vidu veličanstvene vijesti o Božjem Kraljevstvu pod Kristom Isusom — kao jedinu nadu za svijet (Mat. 12.21). Ovo biblijsko gledište važnosti bilo je jasno istaknuto u drugom izdanju (august 1879.) službene publikacije Zajednice. Tada je izjavljeno: “Vjerujemo da iza Sionske Kule stražare stoji Jehova, i dok je tako, časopis neće nikada ni moliti ni tražiti ljudsku potporu. Kad On koji kaže: ‘Sve zlato i srebro sa planina je moje’ bude prestao sa osiguravanjem potrebnih sredstava, smatrat ćemo to kao vrijeme za prestanak izlaženja časopisa.”
3 Takvo gledište se iskazalo dobrim sve do danas. Bilo gdje da se održavaju sastanci, naš poziv je uvijek “Slobodan ulaz — bez sakupljanja priloga”, i Jehova je dodao svoj blagoslov. Kao i u prvom stoljeću tako i u naše vrijeme djelo propovijedanja je financirano u velikoj mjeri neobaveznim i sasvim dobrovoljnim prilozima (Rim. 15:26; 2. Kor. 9:13). Brat Russell se u tom pogledu pokazao kao dobar primjer. Svoje poslovno partnerstvo sa ocem je zaključio i svoju osobnu imovinu od četvrt milijuna dolara potrošio za djelo Kraljevstva. Njegovom primjeru su slijedili mnogi vjerni sa sličnom odanošću Jehovi.
OBJAVLJIVANJE PUTEM ŠTAMPE
4 Prvi kršćani nisu bili zadovoljni time što su drugima usmeno govorili o “dobroj vijesti”. Počeli su praviti kopije Pisma koje su zatim na daleko rasturali. I ne samo da su pravili kopije uobičajenih svitaka, nego čak i više, prvim kršćanima pripada zasluga da su proizveli Pismo u obliku kodeksa, ako hoćete u obliku knjiga, sa stranicama za lakše čitanje, za razliku od starih nezgrapnih svitaka. Da, u simboličnom smislu, ‘kršćanstvo je počelo sa štampanjem’ već u prvom stoljeću.
5 Zato u 1880-im godinama, kad je započelo djelo objavljivanja Kraljevstva, nije bilo iznenađujuće da su braća počela sa rasturanjem “dobre vijesti“ u štampanom obliku. Milijuni kopija s naslovom Svrha i način Gospodinovog povratka i drugih traktata bilo je naširoko rasturano. Do 1884. godine, preko milijun kopija Hrane za razmišljajuće kršćane bilo je bez naknade ostavljeno ljudima. Prva sveska (356 stranica) serije Svanuće milenija (kasnije poznato kao Istraživanje Pisma) bila je izdana 1886. Nakon toga, tokom sljedećih 40 godina, šest milijuna primjeraka ove sveske bilo je izdano u brojnim jezicima.
6 Kako se obim rada povećao, postalo je neophodno naći veće prostorije u Pitsburgu u Pennsylvania (u 1889.). Ova zgrada je bila poznata kao “Biblijska kuća” i sljedećih 20 godina je služila kao centrala Zajednice.
7 Bitna karakteristika tadašnjeg djelovanja, koja je pridonijela širenju objavljivanja Kraljevstva, bila je slanje velikog broja kolportera i evanđelista koji su dobivali financijsku pomoć. Oni su danas poznati kao “pioniri”. Putujući predstavnici su redovito posjećivali stalno rastući broj skupština, da bi braću duhovno izgrađivali i jačali. Danas taj isti posao obavlja skoro tri tisuće pokrajinskih i oblasnih nadglednika, koje Zajednica financijski djelomično podupire.
8 Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, počele su se osnivati podružnice u zemljama kao što su: Velika Britanija, Njemačka, Australija itd. Zbog proširenja djela na drugim kontinentima, pokazala se potreba da se centrala Zajednice preseli u neki lučki grad. Tako je 1909. kupljen kompleks u Brooklynu, New York, gdje se preselila centrala iz Pitsburga.
9 1912. godine ušlo se u povijesni poduhvat zvučnim filmom. Od siječnja 1914., dvorane su bile prepune i množice ljudi su morale biti odbijene kada se završena Foto-drama stvaranja počela besplatno prikazivati po svijetu i to u mnogim jezicima.
10 Nekoliko mjeseci nakon početka prikazivanja, 28. srpnja 1914. u Evropi je izbio Prvi svjetski rat. Što je to značilo za djelo Jehovinog naroda? Već 40 godina vijest o Kraljevstvu se propovijedala uz ogromne troškove vremena i novca od strane Jehovinog predanog naroda. Rastureno je bilo oko 10 000 000 knjiga i brošura i mnogo milijuna traktata. Zato se nametnulo pitanje: Hoće li se sada ovo djelo usporiti i prestati? Odgovor je bio NE. U stvari, odmah 1915. godine, brat Russell je na jednoj sjednici u Vancouver, Kanada, odgovarajući na pitanje rekao: “Čeka nas još uvijek puno posla, a za to su potrebne tisuće braće i milijuni u novcu. Gdje da se to nađe, ja ne znam — Gospodin zna svoj posao.”
11 Kako su se pokazale proročanske njegove riječi ‘još puno posla za koji su potrebni tisuće braće i milijuni dolara!’ – I kako su istinite njegove riječi “Gospodin zna svoj posao!” Jer Jehova je dao oboje, na tisuće braće i novac — naravno, sve u svoje vrijeme.
12 Ali, najprije, Prvi svjetski rat se trebao završiti. A dok je još trajao, započelo je fanatično suprotstavljanje Jehovinom narodu (Otkr. 12:12-14). Rezultat toga je bio skoro potpuni prestanak djela propovijedanja Kraljevstva kad su službenici Zajednice 1918. bili pod lažnim optužbama zatvoreni u saveznom zatvoru. (Mat. 24:9-12).
OBNOVA DJELA POSLIJE PRVOG SVJETSKOG RATA
13 Nakon otpuštanja i oslobođenja od optužbi službenika Zajednice 1919., djelo propovijedanja se brzo obnovilo. Ponovno je prihvaćena metoda financiranja koja je više od 40 godina Jehovinom narodu služila kao vodilja, a ona je glasila: ‘Pošto nas Jehova podupire, i On će osigurati sredstva za ono što treba uraditi.’
14 Sve do tada Zajednica je posjedovala samo male štamparske strojeve za manje poslove. Časopisi i knjige su se štampale u svjetskim štamparijama. Izgleda da je sada bila Jehovina volja da se nabavi rotaciona mašina za tiskanje časopisa, tako da smo sami mogli štampati Kulu stražaru. Sa nabavkom te prve rotacione mašine za štampanje, počelo se sa izdavanjem pratećeg časopisa Kuli stražari Zlatni vijek, danas poznat kao Probudi se! Prvi broj je izašao 1. X. 1919. Nakon što se štamparija preselila u Brooklyn, ulica Konkard br.18, 1. III. 1922., nabavljena je druga rotaciona mašina M.A.N. za tiskanje vezanih knjiga. Tokom sljedećih godina, zbog sve veće potražnje za knjigama i brošurama, Zajednica je kupila još mnogo, mnogo rotacionih strojeva za štampanje. To je opet značilo izgradnju većih štamparija. Također je trebalo izgraditi više stambenih zgrada za smještaj proširenih betelskih obitelji, jer se pojavila sve veća potreba za radnom snagom koja bi udovoljila sve većoj potražnji literature.
15 Gledajući unazad, očito je parola: ‘Objavite! Objavite! Objavite Kralja i Kraljevstvo!’ 1922. na kongresu u Sedar Pointu (Ohio), predstavljala znak da djelo propovijedanja Kraljevstva dobiva nove pobude. Uskoro je rad po kućama bio bolje organiziran.
16 Nekako u isto vrijeme, u znatnoj mjeri se počeo upotrebljavati radio za objavljivanje vijesti o Kraljevstvu. 1927. godine Jehovin narod se dogovorio sa nacionalnom radio stanicom (NBC) da 53 lokalnih stanica emitira predavanje pod naslovom: “Sloboda za narode”. To je bilo do tada najveće istovremeno povezivanje radio stanica. Ove, kao i mnoge druge troškove pokrila je Zajednica od dobrovoljnih priloga predanih svjedoka. Sljedeće godine uslijedio je jedan drugi povijesni događaj kad je Jehovin narod povezao 107 radio stanica za istovremeno emitiranje neovisno od bilo koje radio mreže. Naslov predavanja je bio: “Vladar za narod”.
17 U to vrijeme sa pobuđivalo na pionirsku službu a da bi se omogućilo služiti u punovremenoj službi, bila je za to na raspolaganju literatura po nižoj cijeni. Zar nismo radosni da je sada u toj službi više od 125 000 osoba?
18 Druga prekretnica u proširenju objavljivanja “dobre vijesti“ uslijedila je 1937, kada se počelo sa specijalnom pionirskom službom. Ova braća i sestre dobivaju pomoć u vidu malog džeparca. Počevši sa nekoliko stotina, broj specijalnih pionira po cijelom svijetu je danas narastao na preko 14 000 (Psalam 110:3). Pomoć za njih osigurava Zajednica. Međutim, uzmemo li u obzir rezultat njihovog napora kao i živote tisuća ljudi kojima su pomogli doći do predanja, vidimo da je to vrijedno svakog dinara prispjelog od priloga, kojim se omogućuje da bi specijalni pioniri ostali na terenu.
19 Zatim usred Drugog svjetskog rata, 1943, Jehova je svojim slugama dao misao da otvore biblijsku školu Galad. Otada se osposobilo više od 5 800 misionara, koji su poslani na sve strane svijeta. Ti misionari su otišli u mnoge zemlje gdje je bilo malo ili uopće nije bilo svjedoka. Sada je tamo na tisuće braće i sestara. Ovi vjerni misionari su igrali veliku ulogu u sakupljanju “velikog mnoštva” od preko 2 000 000 osoba koje govore oko 170 jezika i žive u više od 200 država svijeta. To je daljnji dokaz da je Jehova blagoslovio priloge koje su naša braća dala. Na taj način je Zajednici omogućeno da ovoj vjernoj braći i sestrama pruži potporu.
ODAKLE DOLAZI NOVAC
20 To je pitanje koje često postavljaju ljudi ovog materijalističkog svijeta. To nije nikakva tajna. Troškovi tiskanja i prijevoza se djelomično pokrivaju sredstvima dobivenim od priloga za odstupanu literaturu na terenu. Međutim, novac iz tog izvora ne može ni približno pokriti troškove Zajednice u vrijeme inflacije. Ovi troškovi ne obuhvaćaju samo štampanje i materijal za literaturu (papir, boje, povez, prijevoz itd.) nego i džeparac za specijalne pionire, misionare, članove betelskih obitelji i pokrajinske i oblasne nadglednike. U to su uključeni i visoki troškovi, jer su novi objekti, nova oprema i suvremena tehnologija, potrebni za proširenje Jehovinog djela. Ako ne bi bilo dodatnih dobrovoljnih priloga Jehovinih predanih svjedoka i drugih pojedinaca, bilo bi nemoguće financirati napredak svog snažnog svjedočenja na Zemlji u ovim “posljednjim danima” (Mat. 24:14).
21 Vratimo se u prošlost kad su Jehovine predane sluge u pustinji sagradili šator od sastanka koji je bio središte obožavanja Jehove. Jehovinom narodu je bilo potrebno samo ukazati na potrebu i oni su darovali više nego što je bilo potrebno u zlatu, srebru, bakru, dragom kamenju i drugim vrijednostima, tako da je projekt mogao biti završen. Nije bilo prisile, lutrije, tombole i ne dobrotvornih priredbi ili drugih takvih načina za stjecanje novca. Kao što 2. Mojs. 35. poglavlje pokazuje, snaga Jehovinog duha je natjerala razum i srce njegovog naroda. Poslan je bio poziv: “Tko je god plemenita srca, neka Jehovi doprinese prinos” (5. stavak). Kakav je bio odaziv? Izvještaj nas obavještava: “A onda svatko koga je srce vuklo i svakoga koga je duh poticao, dođe noseći svoj prinos u čast Jehovi za gradnju šatora od sastanka, za svaku službu u njemu i za posvećena odijela“ (21. stavak). “Svi ljudi i sve žene koje je srce poticalo da pridonesu bilo što poslu koji je Jehova po Mojsiju naredio da se izvrši” (29. stavak, NS).
22 Preko 475 godina kasnije Jehova je stavio u Davidovo srce da sagradi na gori Moriji veličanstveni hram Jehovi na čast. Ponovo je bio poziv: “Bi li danas još tko htio dragovoljno što priložiti svojom rukom Jehovi?” U odgovoru stoji: “Narod se veselio što su dragovoljno prilagali, jer su prilagali iskrena srca Jehovi”. Samo zlato koje su dali David i narod bi danas vrijedilo nešto oko 7 000 000 000 američkih dolara! (1. Dnev. 29:5-9, ST).
23 Da li su davaoci tolikih dobrovoljnih priloga dali sebi priznanje za to? Niti najmanje! Pogledajmo pohvalno Davidovo stanovište. Rekao je: “Tko sam ja, i što je moj narod, da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dobrovoljno? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivši, dali smo tebi! ... Jahve, bože naš, sve ovo blago koje smo pripravili za gradnju doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje! Ali znam, o Bože moj, da ti iskušavaš srca ... ja sam iskrena srca dobrovoljno prenio sve ovo, i s radošću sam gledao tvoj narod koji je ovdje kako ti dragovoljno prinosi“ (1. Dnev. 29:14-17, ST).
INFLACIJA — EKONOMSKA KUGA U SVIJETU
24 Kakva je ekonomska situacija posljednjih godina? U kratko vrijeme, cijene svih vrsta usluga poskočile su daleko iznad najmračnijih predviđanja pronicljivih ekonomista. Cijena zlatu je skočila od samo 35 dolara prije nekoliko godina na preko 800 dolara za uncu. U SAD, benzin je poskupio od 30 centi na 1,30 dolara po galonu, dok u nekim zemljama stoji 2 ili 3 dolara. Cijene u zračnom saobraćaju su se podvostručile i učetverostručile. Cijena vožnje njujorškom podzemnom željeznicom stoji 12 puta više nego prije 32 godine, a uskoro može stajati i više.
25 Ova galopirajuća inflacija je utjecala na sve što je u materijalnom pogledu potrebno za propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu. Na primjer: Tona papira koja je prije Drugog svjetskog rata koštala 35 dolara, danas je skoro 500 dolara. Poštarina za časopise i prijevoz knjiga su sve skuplji i skuplji. Zato u mnogim državama po svijetu Zajednica sada osigurava vlastiti prijevoz do skupština da bi cijena časopisa bila dostupna svim slojevima ljudi, kojima je literatura o Kraljevstvu prijeko potrebna.
26 Zbog takve inflacije mora se povećati džeparac specijalnim pionirima i misionarima da bi im se pomoglo u njihovoj službi. Slično je sa džeparcima za tisuće članova betelskih obitelji širom svijeta, i posljednjih 30 godina bili su nekoliko puta povećani, da bi bili dovoljni za pokriće putnih troškova na sastanke i u službu propovijedanja.
KAKO INFLACIJA UTJEČE NA NAŠ RAD?
27 Na koji način održavamo aktivnim propovijedanje “dobre vijesti” svim narodima? Odakle pristiže novac za pokriće rastućih troškova štampanja i rasturanja literature? Pa, Jehova je mnogostruko umnožio broj svojih svjedoka posljednjih godina, i mnogi među nama su kod povećanja svojih dohodaka za uzvrat povećali ne zahtijevane i dobrovoljne priloge. Jehovin narod danas ima istu odanost i predanost kao što su imali prilikom gradnje šatora od sastanka u pustinji i hrama na gori Moriji. Naravno, svi ne možemo dati jednako priloge, niti se daje nekakav desetak. Kao kod prvih kršćana, njihovi prilozi su prije “po onome što tko ima, a ne po onome što nema”. Da, “dobra volja” je, ukoliko postoji, ugodna “razmjerno tome kako Jehova Blagoslivlja svakog pojedinca“ (2. Kor. 8:12, ST).
28 Zbog ovog biblijskog načela utvrđujemo da veći dio financijske pomoći za djelo svjedočenja dolazi od braće iz imućnijih dijelova svijeta. Ipak, u većini slučajeva, najveći porast u objaviteljima nije kod financijski bogatijih naroda, nego kod siromašnih koji raspolažu sa malo materijalnih sredstava (1. Kor. 1:26-29).
29 Ne iznenađuje da je postalo sve teže pokrivati povećane troškove papira i prijevoza i drugih ogromnih troškova inflacije samo dobrovoljnim prilozima. Zato moraju braća i javnost više ulagati za pokrivanje troškova literature. Nije više moguće ostavljati naše knjige za čitanje uz prilog iz prijašnjih godina. Postalo je neophodno povisiti sve cijene kako bi bar donekle nadoknadili smanjenu kupovnu moć novca.
30 Zajednica je poduzela i druge ekonomske mjere u borbi protiv inflacije. Iako ne volimo upotrebljavati papir i drugi materijal lošije kvalitete, to je pod ovakvim okolnostima bilo donekle neophodno. Zajednica je također nedavno kupila ofset mašine za štampanje koje zbog djelotvornije konstrukcije smanjuju postotak otpadnog papira. Kompjuterizacijom izrade omogućeno nam je da smanjimo troškove kako klišeja tako i radne snage. U početku je trebalo uložiti dosta sredstava, ali dugoročno gledano, to treba da se pokaže ekonomski opravdanom investicijom.
31 Neke podružnice i štamparije po svijetu su prenatrpane i neophodno ih je potrebno proširiti. Neki radovi su napredovali, dok je neke zbog rastućih građevinskih troškova, bilo potrebno odložiti za kasnije. Isto tako Zajednica nije više osiguravala novčana sredstva za izgradnju Kraljevskih dvorana kao prije, međutim, nadamo se da je to samo privremeno.
DA LI ĆE INFLACIJA ZAUSTAVITI DJELO SVJEDOČENJA?
32 Da li bi trebalo dugogodišnju metodu financiranja Zajednice mijenjati ili napustiti zbog ekonomske krize u svijetu? Mislimo da ne. Smatramo da je ta taktika isto tako ispravna kao što je bila ispravna pred više od 100 godina kada je prvi put primijenjena, naime: “Kad On koji kaže: “Sve zlato i srebro sa planina moje je” bude prestao sa osiguranjem potrebnih sredstava, smatramo da je to vrijeme za prestanak izlaženja naših knjiga i časopisa. Potpuno smo uvjereni da ovo nije djelo čovjeka ili grupe ljudi. To je Jehovino djelo pod vodstvom njegovog voljenog sina Gospodina Isusa Krista.”
33 Zbog inflacije možda treba napraviti neke promjene, ali one neće spriječiti Jehovino djelo tako dugo, dok je njegova volja da se “dobra vijest o Kraljevstvu” propovijeda. S druge strane, dok na nedostatak novca gledano kao na izazov, pokušavamo biti realni i upotrebljavajmo praktičnu mudrost kod rješavanja problema (Pr. Sal. 3:21-23). Vjerujemo da Božji narod treba slično gledati na probleme inflacije i u svom osobnom životu. Ne smiju biti prekomjerno uznemireni kao ljudi iz svijeta, koji kažu: ‘Što ćemo jesti? Ili u što ćemo se obući? Ili gdje ćemo živjeti?’ Jehovinom narodu neće nikada trebati prositi kruha, ako budu najprije tražili Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost (Psal. 37:25; Mat. 6:31-34; Luka 21:28). Istovremeno moraju biti štedljivi. Moraju gledati gdje mogu smanjiti izdatke na nevažnim stvarima, uvijek izbjegavati duh materijalističkog svijeta, da bi im ostao novac za stvari neophodne za život, i za podupiranje interesa Kraljevstva.
34 Iako su ekonomski uvjeti po svijetu sve gori i gori, Jehovin narod širom svijeta treba zaista pohvaliti zbog njihove darežljivosti i podupiranja djela Kraljevstva, kako u vidu zajmova tako i u vidu priloga. Oni daju priloge ne samo za izgradnju i održavanje njihovih mjesnih Kraljevskih dvorana (a u nekim područjima i dvorana za pokrajinske sastanke), nego i za izgradnju novih podružnica i nabavku strojeva i druge opreme. Čak i više, oni često solidarno pomažu u slučaju kad elementarne nepogode, kao što su potresi i orkani zadese našu braću u različitim dijelovima svijeta. Takav divan primjer bio je kada se pomoglo kod smještaja 3 000 braće koji su iz Kube došli u SAD.
35 Iako su neki prilozi vrlo niski, kao “dva mala novčića vrlo niske vrijednosti” siromašne udovice, ipak su oni u Jehovinim očima od velike vrijednosti. Oni su kao mnoge kapljice koje padaju u vedro da ga napune do vrha, Jehovi na čast (Luka 21:1-4).
36 Dok su ekonomski uvjeti u svijetu ovih “posljednjih dana” sve lošiji i lošiji, naše oči su i dalje uperene k Jehovi za daljnje vodstvo u djelu propovijedanja koje se treba obaviti. Neka nas On i dalje osigurava sa svim potrebnim i neka daje svojim vjernim slugama mudrost odozgo koju bi oni razumno upotrijebili. Neka to bude na čast i slavu Jehove koji može više nego obilno osigurati sve što je potrebno za dovršenje njegovog djela u određeno vrijeme! (Efežanima 3:20, 21).