Budi djelotvoran u svojoj službi

¹ Nebo se smračuje, a jezoviti se zvuk sve više pojačava dok se na koncu ne pretvori u zaglušujuću tutnjavu. Pojavljuje se oblak nalik dimu. Što je to? To je vojska milijuna skakavaca koji donose potpuno opustošenje zemlje! Ta se scena, koju je opisao prorok Joel, ispunjava u današnjem propovjedničkom djelu Božjih pomazanih slugu i njihovih suradnika, velikog mnoštva.

² U Kuli stražari od 1. maja 1998, na 11. stranici, 19. odlomku, stajalo je: “Božja suvremena vojska skakavaca daje temeljito svjedočanstvo u ‘gradu’ nazovikršćanstva (Joel 2:9). (...) Još se uvijek penju preko svih prepreka, ulaze u milijune domova, pristupaju ljudima na ulici, govore im putem telefona i kontaktiraju s njima na svaki mogući način dok objavljuju Jehovinu poruku.” Nije li veličanstvena prednost sudjelovati u tom od Boga povjerenom djelu?

³ Za razliku od doslovnih skakavaca, kojima je jedini smisao vlastito prehranjivanje, mi smo kao Jehovini sluge vrlo zainteresirani za živote osoba kojima propovijedamo. Želimo pomoći drugima da upoznaju veličanstvene istine koje se nalaze u Božjoj Riječi i da se osjete potaknutima poduzeti korake koji će dovesti do njihovog vječnog spasenja (Ivan 17:3; 1. Tim. 4:16). Zato svoju službu želimo izvršavati na djelotvoran način. Koju god metodu propovijedanja koristimo, trebali bismo razmisliti činimo li to na način i u vrijeme koji će uroditi najboljim plodom. Budući da se “mijenja scena ovoga svijeta”, trebali bismo analizirati svoje metode i pristup kako bismo bili sigurni da udovoljavamo izazovu maksimalne produktivnosti (1. Kor. 7:31, NW).

⁴ Dok nastojimo na mnoge načine stupiti u kontakt s ljudima, rad od kuće do kuće još je uvijek glavna metoda naše službe. Uviđaš li da ljudi često nisu kod kuće ili spavaju kad ih posjetiš? Kako li frustrirajuće djeluje to što im ne možeš prenijeti poruku dobre vijesti! Kako se možeš nositi s tim izazovom?

⁵ Budi fleksibilan i razuman: U Izraelu su ribari u prvom stoljeću ribarili noću. Zašto noću? Iako to njima nije bilo najprikladnije vrijeme, bilo je to najbolje vrijeme kada se moglo uloviti najviše ribe. Bilo je to najplodnije vrijeme. Komentirajući taj običaj, Kula stražara od 15. juna 1992. objasnila je: “I mi bismo trebali analizirati svoje područje kako bismo išli ribariti, da tako kažemo, kad je većina ljudi kod kuće i kad su prijemljivi.” Pažljivo promatranje životnih navika pokazuje da su u mnogim predgrađima i stambenim područjima ljudi možda kod kuće kad ih posjetimo subotom i nedjeljom rano ujutro, ali uglavnom nisu prijemljivi za naše posjete u to vrijeme. Ako je to slučaj na tvom području, možeš li odgoditi vrijeme svojih posjeta za kasnije ujutro ili čak za poslijepodne? To je dobar način da povećaš djelotvornost svoje službe i da pokažeš obzirnost prema svojim bližnjima, a to je dokaz prave kršćanske ljubavi (Mat. 7:12).

⁶ Apostol Pavao nas u Filipljanima 4:5 (NW) podsjeća da bi ‘naša razumnost trebala postati poznata svim ljudima’. U skladu s tom nadahnutom uputom, želimo biti uravnoteženi i razumni u svojim metodama dok svoj propovjednički zadatak izvršavamo s revnošću i oduševljenjem. Ne želimo ‘izostaviti učenje pred narodom i po kućama’, ali želimo biti sigurni da svoju službu od kuće do kuće vršimo u razumnom vremenu i vremenu koje donosi najviše rezultata (Dj. ap. 20:20). Poput onih ribara iz Izraela u prvom stoljeću, mi ‘ribarimo’ u vremenu kad možemo biti najproduktivniji, a ne u vremenu koje je nama najprikladnije.

⁷ Koje se promjene mogu učiniti? Sastanci za službu propovijedanja najčešće se održavaju subotom i nedjeljom u 9.00 ili u 9.30, nakon čega grupa odmah odlazi na područje da bi propovijedali od vrata do vrata. Međutim, neka su starješinstva učinila pripreme da grupa sudjeluje u drugim oblicima službe, kao što je služba na ulici, poslovnom području ili vršenje ponovnih posjeta, prije nego što se ode od vrata do vrata na stambenim područjima. Druge su skupštine vrijeme sastanaka za službu propovijedanja organizirale kasnije poslijepodne — u 15.00 ili 16.00. Nakon njih grupa odmah ide svjedočiti od vrata do vrata i ostaje u službi do predvečer. U nekim područjima poslijepodne, a ne prijepodne, može biti najbolje vrijeme za održavanje sastanaka za službu propovijedanja. Takve promjene mogu doprinijeti povećanju produktivnosti u propovijedanju od vrata do vrata.

⁸ Budi razborit i taktičan: Dok kontaktiramo s ljudima od vrata do vrata, nailazimo na različite reakcije na našu poruku. Neki su stanari prijemljivi, drugi su ravnodušni, a neki mogu biti svadljivi ili ratoborni. S obzirom na ovaj posljednji slučaj, knjiga Raspravljanje na temelju Pisma na 7. stranici podsjeća nas da naš cilj nije “‘pobijediti u raspravi’ s ljudima koji ne pokazuju cijenjenje za istinu”. Ako je domaćin neprijateljski raspoložen, bilo bi najbolje da odemo. Nikada ne bismo trebali izazivati neprijateljstvo kod ljudi inzistirajući na tome da razgovaraju s nama ili da prihvate naše gledište. Mi ne namećemo našu poruku ljudima. To ne bi bilo razumno te bi moglo stvoriti probleme drugim Svjedocima i cjelokupnom djelu.

⁹ Prije nego što počnemo svjedočiti na području, mudro je provjeriti da li na karti područja, postoje zabilježene adrese na kojima su nam stanari rekli da ne dolazimo. Ako postoje, svakom bi objavitelju koji obrađuje tu ulicu trebalo reći gdje ne treba ići. Nitko ne bi trebao samoinicijativno posjetiti te domove, već tek kad mu nadglednik službe to predloži. (Vidi Pitanja u Našoj službi za Kraljevstvo od januara 1994.)

¹⁰ Svoju djelotvornost možemo povećati tako da budemo razboriti dok propovijedamo od kuće do kuće. Koristi moć zapažanja dok prilaziš nekom domu. Jesu li svi zastori ili rolete spušteni? Vlada li tišina? To može značiti da stanari spavaju. Vjerojatno ćemo voditi produktivniji razgovor sa stanarem ako ponovno navratimo kasnije. Možda bi bilo najbolje zaobići takvu kuću u tom trenutku i zabilježiti taj kućni broj. Možeš opet doći do nje prije nego što napustiš područje ili možeš zabilježiti da ponovno dođeš u neki kasniji sat.

¹¹ Unatoč tome, može se pojaviti situacija kada nehotice probudimo nekoga ili ga ometamo na neki drugi način. Osoba čak može izgledati iziritirano ili ljutito. Kako bismo trebali reagirati? Priče Salamunove 17:27 savjetuju: “Tiha je duha čovjek razuman [“razborit”, NW].” Iako se nećemo ispričavati zbog naše službe, možemo reći da nam je žao što smo došli u neprikladno vrijeme. Možemo uljudno upitati da li bi neko drugo vrijeme bilo prikladnije i predložiti da ponovno dođemo. Iskreni izraz osobne brige izrečen u blagom tonu često djeluje smirujuće na takvu osobu (Pr. Sal. 15:1). Ako nam stanar kaže da stalno radi noćnu smjenu, to možemo zabilježiti na kartu područja tako da se naredni posjeti mogu izvršiti u neko odgovarajuće vrijeme.

¹² Razbor je također potreban dok nastojimo temeljito obraditi svoje područje. Budući da mnogi ljudi nisu kod kuće kad dođemo prvi put, trebamo poduzeti dodatne napore da bismo stupili u kontakt s njima i prenijeli im poruku spasenja (Rim. 10:13). Izvještaji pokazuju da objavitelji, pokušavajući pronaći ljude kod kuće, isti dom ponekad posjete nekoliko puta dnevno. To privlači pažnju susjeda. A time se može stvoriti loš dojam da Jehovini svjedoci ‘stalno dolaze’ u njihovu ulicu. Kako se to može izbjeći?

¹³ Koristi razbor. Kad ponovno posjećuješ one koje nisi našao kod kuće, pogledaj ima li naznaka da je sada netko u kući? Ako iz poštanskog sandučića viri pošta ili reklamni leci, osoba vjerojatno još nije kod kuće pa bi u tom momentu novi posjet bio besplodan. Ako s osobom ne možeš stupiti u kontakt nakon što si to pokušao učiniti nekoliko puta u različito vrijeme tokom dana, kao i navečer, možda je moguće nazvati telefonom. Ako ni to nije moguće, u vratima možeš diskretno ostaviti neki traktat ili pozivnicu, naročito ako se područje obrađuje prilično često. Lako je moguće da će se s tom osobom stupiti u kontakt prilikom sljedećeg obrađivanja područja.

¹⁴ Ne bismo trebali dugo razgovarati na vratima sa stanarem ako je izložen lošem vremenu. Kad si pozvan u kuću, pazi da ne uprljaš pod. Koristi razbor kad naiđeš na psa koji laje. Kad svjedočiš u stambenim zgradama, govori tiho i nemoj stvarati buku koja ometa stanare i po kojoj se zna da si stigao.

¹⁵ Budi organiziran i dostojanstven: Uz dobru organizaciju možemo izbjeći stvaranje velikih, upadljivih grupa koje se sakupljaju na području. Neki se stanari mogu osjećati ugroženo kad se pred njihovom kućom zaustavi nekoliko automobila i kombija s velikom grupom objavitelja. Ne želimo ostaviti dojam da “napadamo” stambena područja. Dogovori vezani uz obrađivanje područja najbolje se obavljaju na sastanku za službu propovijedanja. Male grupe objavitelja, poput jedne obitelji, nisu toliko zastrašujuće stanarima i trebaju manje reorganizacije prilikom obrađivanja područja.

¹⁶ Red zahtijeva da roditelji pažljivo nadgledaju vladanje svoje djece dok obrađuju područje. Djeca bi se trebala ponašati pristojno kad su s odraslima na vratima. Malu djecu ne treba pustiti da se igraju ili slobodno lutaju, čime bi prekomjerno privlačila pažnju stanara ili prolaznika.

¹⁷ Uravnoteženost je također potrebna kad se radi o pauzama za kavu. Na 3. stranici Naše službe za Kraljevstvo od juna 1995. stajalo je: “Kad smo u službi propovijedanja, možemo izgubiti dragocjeno vrijeme u pauzama za kavu. Ipak, kad su loše vremenske prilike, pauza će nas osvježiti i pomoći nam da nastavimo. No, mnogi radije ostaju zaposleni svjedočenjem ljudima i odriču se druženja s braćom na pauzama za kavu u vremenu koje su namijenili za službu.” Iako o svakom pojedincu ovisi hoće li praviti takve pauze, primijećeno je da se ponekad velike grupe braće i sestara sastaju u nekoj kafeteriji ili restoranu. Osim što gube dosta vremena dok ih se ne posluži, prisutnost takvog mnoštva može zastrašiti druge goste. Ponekad se glasno prepričavaju prijepodnevna iskustva iz službe propovijedanja, što može umanjiti dostojanstvo i djelotvornost naše službe. Vodeći se razborom, objavitelji mogu izbjeći prenatrpavanje nekog objekta i gubljenje vremena planiranog za službu.

¹⁸ Mnogi su doživjeli lijepe rezultate pristupajući ljudima gdje god ih se moglo naći — na ulicama, na parkiralištima i na drugim javnim mjestima. I na takvim mjestima želimo dati dobro svjedočanstvo ne samo svojim riječima već i svojom razumnošću. Objavitelji svake skupštine trebaju paziti na to da poštuju granice svog područja kako ne bi salijetali pješake u trgovačkim područjima i ulazima u podzemnoj željeznici ili osoblje ugostiteljskih i trgovačkih radnji, kao što su benzinske stanice, koje su otvorene non-stop. Ako doista želimo svoju službu obavljati na organiziran, dostojanstven način, propovijedat ćemo samo unutar svog područja, ukoliko ne postoje posebne pripreme koje je organizirao Službeni odbor neke druge skupštine kako bi joj se pružila pomoć. (Usporedi 2. Korinćanima 10:13-15.)

¹⁹ Neke su skupštine koje imaju puno mjesta na kojima je moguće svjedočiti u javnosti od njih načinile područja. U tom slučaju kartu područja daju jednom objavitelju ili grupi objavitelja. Na taj se način područja djelotvornije obrađuju, a da previše objavitelja ne obrađuje isto područje u isto vrijeme, u skladu s načelom iz 1. Korinćanima 14:40: “Sve neka biva pošteno i uredno.”

²⁰ Naš bi osobni izgled uvijek trebao biti dostojanstven i vrijedan slugu koji nose Jehovino ime. Isto je i sa stvarima koje koristimo u službi. Izlizane torbe i savijeni listovi knjiga ili zamrljane Biblije odvraćaju pažnju od poruke Kraljevstva. Rečeno je da su odjeća i dotjerivanje čovjeka “društveni pokazatelj, koji ljudima u njegovoj okolini već na prvi pogled posreduje zaključak tko je i što je i kuda da ga svrstaju”. Stoga naš izgled ne bi trebao biti ni neuredan ni zapušten, a niti upadljiv i ekstravagantan, već uvijek ‘dostojan dobre vijesti’ (Fil. 1:27, NW; usporedi 1. Tim. 2:9, 10).

²¹ Apostol Pavao u 1. Korinćanima 9:26 kaže: “Ja dakle tako trčim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj koji bije vjetar.” Oponašajući Pavla, odlučni smo vršiti djelotvornu, produktivnu službu. Koristimo kršćansku razumnost i razbor noseći poruku spasenja svima na našem području dok revno sudjelujemo u djelu svjedočenja kao dio Jehovine današnje “vojske skakavaca”.