Kako ratovi utječu na sve nas
“Od završetka Drugog svjetskog rata nije bilo toliko oružanih sukoba koliko ih ima danas. Četvrtina čovječanstva, odnosno dvije milijarde ljudi, živi u područjima koja su pogođena takvim sukobima.”
Amina Mohammed, zamjenica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, 26. siječnja 2023.
Rat može izbiti svugdje, pa i u područjima u kojima trenutno vlada mir. Čak i ljudi koji nisu izravno pogođeni ratom, osjećaju njegove posljedice zato što je danas svijet povezaniji nego ikad prije. A posljedice rata traju dugo nakon što on završi. Razmotrimo neke primjere:
Nestašica hrane. Prema podacima Svjetskog programa za hranu, “70 posto gladnih živi u područjima koja su pogođena ratom i nasiljem, što pokazuje da su ratovi još uvijek najveći uzrok gladi”.
Utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje. Prijetnja ratom i osjećaj nesigurnosti koji uslijed toga nastaje mogu izazvati stres i anksioznost. Ljudi koji žive u ratnim zonama u većoj su opasnosti od fizičkih ozljeda, a podložniji su i problemima s mentalnim zdravljem. Nažalost, mnogi od njih ne mogu doći do liječničke pomoći koja im je potrebna.
Izbjeglička kriza. Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) izvještava da je do rujna 2023. više od 114 milijuna ljudi širom svijeta bilo prisiljeno napustiti svoj dom. Ratovi i drugi oružani sukobi glavni su uzrok te krize.
Ekonomski problemi. Rat često izaziva ekonomske probleme. Jedan od njih je inflacija, do koje može doći kad vlasti usmjere državna sredstva u financiranje vojnih operacija nauštrb zdravstva i obrazovanja. A budući da rat uzrokuje velika razaranja, potrebno je puno novca za obnovu.
Zagađivanje okoliša. Ljudi pate kad se namjerno uništavaju prirodni resursi o kojima oni ovise. Zagađenje vode, zraka i tla može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme. Osim toga, zaostale mine predstavljaju veliku opasnost dugo vremena nakon završetka rata.
Bez sumnje, rat je razoran i skup.