Što da učinim ako me netko od vršnjaka maltretira?

Nasilje među djecom može imati strašne posljedice. Jedno istraživanje koje je provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da se u toj zemlji više od 40 posto djece i mladih o čijem su samoubojstvu izvijestili mediji odlučilo na taj očajnički korak ponajprije zato što su ih zlostavljali njihovi vršnjaci.

Što sve podrazumijeva nasilje među djecom?

“O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti”, stoji u priručniku Nasilje među djecom, koji je izdala Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. No zlostavljanje vršnjaka ne svodi se samo na fizičko nasilje. Ono može uključivati i neke druge vrste krajnje ružnog ponašanja.

• Verbalno zlostavljanje: “Cure znaju biti jako okrutne”, kaže 20-godišnja Celine. “Nikad neću zaboraviti kako su mi se rugale i svašta mi govorile. Zbog toga sam imala osjećaj da ništa ne vrijedim i da nikome nije stalo do mene. Bilo bi mi lakše da su me tukle nego da su me tako vrijeđale.”

• Ignoriranje i izbjegavanje: “Cure i dečki s kojima sam išla u školu počeli su me izbjegavati”, kaže 18-​godišnja Helena. “U kantini bi se pretvarali da za njihovim stolom nema mjesta samo da ne bih mogla sjediti s njima. Cijelu sam školsku godinu plakala i sama jela užinu.”

• Zlostavljanje putem interneta i mobitela: “Dovoljno je samo pritisnuti nekoliko tipki i napisati par riječi, pa da nekoga dovedeš na loš glas ili mu čak uništiš život”, kaže 14-godišnji Danijel. “Možda zvuči kao pretjerivanje, ali to se stvarno može dogoditi!” Zlostavljači mogu maltretirati svoje vršnjake putem interneta, a mogu to činiti i putem mobitela, primjerice tako da drugima ili njima samima šalju neugodne ili ponižavajuće fotografije i SMS poruke.

Zašto djeca i mladi zlostavljaju svoje vršnjake?

Navest ćemo nekoliko uobičajenih razloga.

• I sami su bili žrtve zlostavljanja. “Bilo mi je muka od toga što su me vršnjaci stalno maltretirali, pa sam i ja počeo maltretirati druge samo da se uklopim u društvo i da me ti gnjavatori puste na miru”, priznaje 21-godišnji Antonio. “No kasnije sam shvatio da je to bilo jako ružno i da se nisam smio tako ponašati.”

• Okruženi su osobama koje im pružaju loš primjer. Djeca i mladi koji maltretiraju svoje vršnjake često “oponašaju stariju braću, roditelje, rodbinu”, stoji u priručniku Nasilje među djecom.

• Prave se važni, no zapravo su nesigurni u sebe. “Djeca koja maltretiraju svoje vršnjake djeluju nadmoćno, no to je često samo maska kojom prikrivaju duboku bol i osjećaj manje vrijednosti”, kaže sociologinja Barbara Coloroso u svojoj knjizi Nasilnik, žrtva i promatrač.

Na koga se nasilnici najčešće okome?

• 

  Na samotnjake. Neki se mladi jednostavno ne mogu uklopiti u društvo. Nasilnici često uzmu na zub upravo takve osobe koje se uvijek drže po strani.

• Na vršnjake koji su drugačiji od njih. Nasilnici se znaju okomiti na nekog svog vršnjaka zbog njegovog izgleda, boje kože, nacionalnosti, vjerske pripadnosti, pa čak i zbog toga što ima neku tjelesnu manu.

• Na mlade kojima nedostaje samopouzdanja. Nasilnici lako primijete kad je netko nesiguran u sebe i misli da ništa ne vrijedi. Oni obično napadaju upravo takve osobe jer se one vjerojatno neće braniti.

Što možeš učiniti ako te netko zlostavlja?

• 

  Nemoj reagirati na provokacije. “Nasilnicima je drago kad vide da su te uspjeli povrijediti i da se osjećaš jadno”, kaže Sara. “No ako ne budeš reagirao na njihove provokacije, prestat će te maltretirati jer im to više neće biti zanimljivo.” Biblija kaže: “Tko je mudar, ostaje miran do kraja” (Mudre izreke 29:11).

• Nemoj se osvećivati. Ako nasilniku vratiš milo za drago, time nećeš riješiti problem, nego ćeš ga samo pogoršati. Biblija kaže: “Nikome ne vraćajte zlo za zlo!” (Rimljanima 12:17; Mudre izreke 24:19).

• Izbjegavaj opasne situacije. Koliko god možeš, kloni se nasilnih osoba i situacija u kojima bi mogao postati žrtva zlostavljanja (Mudre izreke 22:3).

• Iznenadi nasilnika svojom reakcijom. Biblija kaže: “Blag odgovor utišava gnjev” (Mudre izreke 15:1).

• Okreni situaciju na šalu. Naprimjer, ako ti se nasilnik ruga zbog toga što imaš koji kilogram previše, mogao bi se našaliti i reći: “Pa što, od viška glava ne boli!” ili “Nisam ja debeo. Samo mi se košulja stisnula u pranju!”

• Udalji se. Ponekad je najpametnije ušutjeti i otići. “Ako ne reagiraš na uvrede i provokacije, to je znak da si pametniji i zreliji od onoga tko te gnjavi”, kaže 19-godišnja Nora. “Time pokazuješ da se znaš svladavati — za razliku od nasilnika, koji to ne zna.”

• Steci više samopouzdanja. “Nasilnici primjećuju kad si napet i mogu te zbog toga gnjaviti sve dok te potpuno ne ubiju u pojam”, kaže Rita.

• Reci nekome što ti se događa. Jedna je anketa pokazala da više od polovine mladih koje vršnjaci maltretiraju putem interneta nikome ne kaže što im se događa. Neki od njih, a naročito dječaci, ne žele ništa reći zato što se srame, a neki zato što se boje da bi im se nasilnici mogli osvetiti. No imaj na umu da nasilnici obično dobiju krila kad njihove žrtve šute o onome što im se događa. Ako nekome kažeš kroz što prolaziš, tvojim bi mukama ubrzo mogao doći kraj.