VRIJEME Božića, mora se priznati, donosi sa sobom posebno ozračje. Pjesme, filmovi i televizijske emisije odišu veselim blagdanskim raspoloženjem. No što bi, po vašem mišljenju, trebalo biti najvažnije obilježje “božićnog duha”?

• Prisjetiti se Isusa

• Osjetiti radost davanja

• Pomagati ljudima u nevolji

• Provoditi vrijeme s obitelji

• Širiti mir

Kao što pokazuje citat ispod slike, proslava Božića sve više gubi takva obilježja. Blagdansko razdoblje često uzrokuje veliku napetost i umor, a usto se iz godine u godinu sve više komercijalizira. Je li ipak moguće osjetiti radost i ljubav koje bi, po mišljenju mnogih, trebale prožimati taj blagdan?

Sama Biblija potiče nas da razmišljamo o Isusu Kristu, da velikodušno dajemo drugima, pomažemo ljudima u nevolji, provodimo vrijeme s obitelji i budemo miroljubivi. Stoga ćemo u narednim člancima razmotriti sljedeća pitanja:a

• Što bi, po nekima, trebao biti razlog za slavljenje Božića?

• Zašto Božić često ne ispuni njihova očekivanja?

• Koja su biblijska načela pomogla milijunima ljudi da osjete radost kakvu im božićni blagdani nisu mogli pružiti?

Zašto je to za neke najvažnije obilježje Božića?

Mnogi smatraju da je svrha Božića prisjetiti se Isusa Krista. Slave taj blagdan kako bi obilježili njegov rođendan.

Zašto se to obilježje Božića sve više gubi?

Popularne božićne pjesme i mnogi običaji nemaju gotovo nikakve veze s Isusom. Milijuni ljudi koji slave taj blagdan ne pokazuju vjeru u Isusa, a neki čak smatraju da nikad nije ni postojao. U ovom svijetu prožetom materijalizmom Božić je postao blagdan trgovine, a sjećanje na Isusa palo je u drugi plan.

Što o tome kaže Biblija?

“Sin čovječji nije došao da mu služe, nego da služi i da svoj život dade kao otkupninu za mnoge” (Marko 10:45). Riječi iz Luke 22:19, citirane u uvodu, Isus nije izgovorio na svoj rođendan, nego uoči svoje smrti. Te je večeri uveo proslavu kojom se trebala obilježavati njegova smrt. Zašto je želio da njegovi sljedbenici obilježavaju njegovu smrt, a ne rođenje? Zato što je svojom žrtvenom smrću bogobojaznim ljudima omogućio vječni život. “Plaća za grijeh je smrt”, kaže Biblija, “a dar koji Bog daje vječni je život preko Krista Isusa, Gospodina našega” (Rimljanima 6:23). Stoga se Isusovi sljedbenici prisjećaju svog Učitelja na obljetnicu njegove smrti, imajući na umu da on više nije bespomoćno novorođenče u jaslicama, već “spasitelj svijeta” (Ivan 4:42).

“Krist [je] trpio za vas i dao vam primjer da u svemu idete stopama njegovim” (1. Petrova 2:21). Želimo li doista iskazati čast Isusu, moramo proučavati Bibliju i dobro ga upoznati. Osim toga važno je razmišljati o tome kako je on kao savršen čovjek pokazivao suosjećajnost, strpljivost te hrabro činio ono što je ispravno. Pritom se trebamo truditi u svom svakodnevnom životu postupati poput njega.

“Kraljevska vlast nad svijetom sada pripada Gospodinu našemu i Kristu njegovu, i on će kraljevati u svu vječnost” (Otkrivenje 11:15). Kad razmišljate o Isusu Kristu, usredotočite se na ulogu koju on sada ima kao Kralj na nebu. Božja je Riječ o njemu prorekla: “Po pravdi će suditi siromasima, pravedno će ukoravati braneći krotke na zemlji” (Izaija 11:4). Očito je da takva izvanredna postignuća ne mogu biti djelo malenog djeteta, već moćnog Vladara.

Zašto je to za neke najvažnije obilježje Božića?

Kao što je Isus rekao, davanje usrećuje kako onoga tko prima tako i onoga tko daje. Zbog toga mnogi na darivanje gledaju kao na jedno od najvažnijih obilježja Božića. Na darove se puno troši čak i u ovo vrijeme ekonomske krize. Naprimjer jedno je istraživanje pokazalo da je 2011. svako kućanstvo u Irskoj na božićne darove u prosjeku planiralo potrošiti preko 500 eura.

Zašto se to obilježje Božića sve više gubi?

Mnogi su zaključili da im božićno darivanje donosi više stresa nego zadovoljstva. Zašto? Zato što se često osjećaju dužnima kupovati darove koje si zapravo ne mogu priuštiti. Osim toga obično svi kupuju u isto vrijeme, pa se u trgovinama stvaraju dugi redovi i gužve, zbog čega kupnja darova lako može postati izvor frustracija.

Što o tome kaže Biblija?

“Dajte,a i dat će vam se”, savjetovao je Isus (Luka 6:38). On nije rekao da darivanje mora biti povezano s određenim razdobljem u godini, kad drugi to očekuju. Svoje sljedbenike potaknuo je da steknu naviku darivati spontano, od srca — da to bude sastavni dio njihovog života.

“Neka svatko učini kako je odlučio u srcu, ne nevoljko ili na silu, jer Bog ljubi vesela darovatelja” (2. Korinćanima 9:7). Prema jednom biblijskom priručniku, apostol Pavao time je želio reći da kršćani “nikad ne bi trebali darivati druge zato što se osjećaju prisiljenima da to čine”. Već sam izraz “veseo darovatelj” isključuje bilo kakvu prisilu, osjećaj da smo dužni dati poseban dar točno određenoj osobi u točno određeno vrijeme — a božićno darivanje često se svodi upravo na to.

“Davanje je osobito dobrodošlo ako tko daje spremno. Od svakoga se očekuje da daje ono što ima, a ne ono što nema” (2. Korinćanima 8:12). Bog ne traži od kršćana da ulaze u dugove kako bi kupili skupe darove. Kad osoba spremno “daje ono što ima”, njeni darovi nisu manje vrijedni, već su, kako ističe citirani redak, osobito dobrodošli. Nije li puno bolje živjeti po tom načelu nego povoditi se za reklamnim porukama koje u vrijeme blagdana mame ljude da “kupe sada, a plate kasnije”?

Zašto je to za neke najvažnije obilježje Božića?

Po uzoru na Isusa neki žele pomagati onima koji pate zbog oskudice, bolesti ili kakve druge nevolje. Vjeruju da je upravo Božić najbolje vrijeme za takva dobra djela. Osim toga humanitarne organizacije često u tom razdoblju ulažu poseban trud da bi prikupile donacije.

Zašto se to obilježje Božića sve više gubi?

U vrijeme blagdana mnogi su zaokupljeni kupovinom, zabavom te posjećivanjem rodbine i prijatelja. Zato nije nikakvo čudo što im ne ostane puno vremena, snage ni novca kako bi osobno pružili pomoć nekome tko je siromašan ili u nevolji, pa eventualno doniraju novac u dobrotvorne svrhe.

Što o tome kaže Biblija?

“Nemoj uskratiti dobra onima kojima je potrebno, kad ga ruka tvoja može učiniti” (Mudre izreke 3:27). Siromašni, gladni i bolesni suočavaju se s problemima svaki dan, a ne samo u vrijeme Božića. Ako vidite da je nekome potrebna pomoć, a možete nešto učiniti za njega, zašto biste čekali blagdan? Vaša dobrota i suosjećanje sigurno će biti nagrađeni!

“Svakog prvog dana u tjednu neka svatko od vas u svom domu stavlja na stranu i skuplja koliko može” (1. Korinćanima 16:2). Apostol Pavao taj je savjet dao kršćanima koji su željeli pomoći siromašnima. Možete li i vi stavljati na stranu nešto novca kako biste redovito pomagali pojedincima ili davali prilog nekoj organizaciji koja pošteno i razborito koristi sakupljena sredstva? Tako ćete uvijek moći u okviru svojih mogućnosti pomagati onima u nevolji.

“Ne zaboravljajte činiti dobro i dijeliti s drugima, jer se takvim žrtvama ugađa Bogu” (Hebrejima 13:16). Zapazite da osim što trebamo “dijeliti s drugima”, trebamo i “činiti dobro”, odnosno pomagati svojim bližnjima. Naprimjer razboriti roditelji uče svoju djecu da pomažu starijim osobama u obavljanju svakodnevnih poslova, da pisamcem, posjetom ili telefonskim pozivom razvesele nekoga tko je bolestan te da poklanjaju pažnju djeci koja su siromašna ili hendikepirana. Na taj način ona uče činiti dobro i biti darežljiva tijekom cijele godine.

Zašto je to za neke najvažnije obilježje Božića?

Budući da su stari Izraelci bili potomci jednog čovjeka, Jakova, koji se zvao i Izrael, zapravo su svi bili “braća”, članovi iste porodice. Kao što pokazuje citirani biblijski stih, kad bi se povodom blagdana okupili u Jeruzalemu, zajedno bi proveli vrijeme u veseloj, ugodnoj atmosferi. Slično tome danas se mnoge obitelji raduju Božiću, jer je to prilika da se okupe i provedu radosne trenutke u društvu svojih najmilijih.

Zašto se to obilježje Božića sve više gubi?

U jednom djelu koje opisuje božićne običaje i proslave stoji sljedeće: “Obiteljske razmirice koje tinjaju tijekom godine često buknu kad se obitelj okupi da bi proslavila blagdan” (Encyclopedia of Christmas and New Year’s Celebrations).

Što o tome kaže Biblija?

“Neka oni najprije nauče (...) uzvraćati svojim roditeljima te djedovima i bakama za ono što su im pružili” (1. Timoteju 5:4). Koliko god vam je to moguće, redovito posjećujte svoju obitelj i rodbinu. Čak i ako žive daleko od vas, nije nemoguće s njima ostati u kontaktu. Zašto im ne biste napisali pismo ili e-mail, nazvali ih telefonom ili razgovarali s njima putem interneta? Redovita komunikacija pomoći će vam da nesporazume svedete na minimum.

“Širom otvorite svoje srce” (2. Korinćanima 6:12, 13). Ako rođake viđamo samo jednom godišnje, vrlo je lako otuđiti se od njih, naročito djeci. Ona ponekad misle da nemaju puno zajedničkih interesa sa svojom bakom i djedom ili pak daljom rodbinom. Zato ih potičite da širom otvore svoje srce i posvete pažnju čak i starijim članovima obitelji.a Djeca koja su često u društvu starijih uče biti suosjećajna i cijeniti ljude koji su stariji od njih.

“Riječ u pravo vrijeme — kako je dobra!” (Mudre izreke 15:23). Što možete učiniti kako nesporazumi ili razmirice ne bi izazvali napetost u vašoj obitelji? Važno je odabrati “pravo vrijeme” za razgovor o onome što vas zabrinjava. Budete li redovitom komunikacijom njegovali dobre odnose, bit će vam lakše razgovarati o problemima koji se pojave među vama i riješiti ih. Tada ćete prilikom obiteljskih okupljanja uživati u prisnoj i opuštenoj atmosferi.

Zašto je to za neke najvažnije obilježje Božića?

Svake godine papa i drugi vjerski vođe upućuju vjernicima poruke mira u nadi da će proslava Božića proteći u duhu gore citirane anđeoske objave koja je mnogima dobro poznata. Neki u to vrijeme čak odlaze na posebna hodočašća.

Zašto se to obilježje Božića sve više gubi?

Mir koji u vrijeme Božića zavlada među ljudima u najboljem je slučaju samo privremen. Naprimjer u prosincu 1914, dok je Europu razdirao Prvi svjetski rat, britanski i njemački vojnici izašli su iz rovova i zajedno proslavili Božić. Dijelili su hranu, piće i cigarete. Čak su zajedno igrali nogomet. No to primirje nije bilo duga vijeka. Jedan je britanski vojnik koji se borio na prvoj liniji fronte ispričao kako mu je neki njemački vojnik rekao: “Danas među nama vlada mir. Ali već sutra ti ćeš se boriti za svoju zemlju, a ja za svoju.”

Što o tome kaže Biblija?

“Rodilo nam se dijete (...). Ime će mu biti (...) Knez Mira. Nadaleko će se prostirati kneževska vlast njegova i miru neće biti kraja” (Izaija 9:6, 7). Nije li to proročanstvo o Isusu Kristu doista utješno? On nije došao na Zemlju zato da bi mir među ljudima vladao samo jedan dan u godini. Kao nebeski Vladar uspostavit će istinski mir kojemu neće biti kraja.

“Po meni imate mir. U svijetu imate nevolju, ali budite hrabri, ja sam pobijedio svijet!” rekao je Isus (Ivan 16:33). On čak i danas pomaže svojim sljedbenicima da žive u miru. Istina, kršćani se suočavaju s raznim nevoljama. No zahvaljujući Bibliji oni razumiju zašto na Zemlji ima toliko patnji i znaju kako će Isus uspostaviti trajni mir. Ta im spoznaja pruža duboko unutarnje spokojstvo.

Budući da se Jehovini svjedoci drže Isusovih učenja, među njima vlada mir koji nadilazi rasne, nacionalne i jezične barijere. Dođete li na jedan od njihovih sastanaka, moći ćete se i sami u to uvjeriti. Možda ćete i vi, poput mnogih drugih ljudi, zaključiti da je takav mir daleko bolji od onog koji na Božić tek nakratko zabljesne, a potom se brzo ugasi.

MILIJUNI kršćana ne slave Božić. Kako oni gledaju na tu odluku? Je li im žao zbog toga? Imaju li njihova djeca osjećaj da im je uskraćeno nešto vrijedno? Pogledajte što su o tome rekli Jehovini svjedoci iz različitih krajeva svijeta.

Sjećanje na Isusa Krista: “Prije nego što sam postala Jehovin svjedok, rijetko sam odlazila u crkvu, najčešće samo na Božić ili Uskrs. No čak ni tada nisam puno razmišljala o Isusu. Sada više ne slavim Božić, ali dvaput tjedno idem na kršćanske sastanke i čak druge poučavam o onome što Biblija govori o Isusu!” (EVE, AUSTRALIJA).

Radost davanja: “Najdraže mi je kad mi netko da poklon koji ne očekujem. Jako volim iznenađenja! Također volim izrađivati čestitke i nacrtati nešto za druge jer znam da će ih to razveseliti, a onda sam i ja sretan!” (REUBEN, SJEVERNA IRSKA).

Pomaganje ljudima u nevolji: “Drago nam je kad možemo pripremiti obrok za nekoga tko je bolestan. Ponekad takvim osobama odnesemo cvijeće, kolač ili im poklonimo neku sitnicu da ih razveselimo. To nas raduje jer ne činimo to samo na neki poseban dan, nego tijekom cijele godine” (EMILY, AUSTRALIJA).

Vrijeme za obitelj: “Kad se naša obitelj okupi, djeca imaju priliku u opuštenoj atmosferi upoznati svoje stričeve, ujake, tetke, bratiće, sestrične te djedove i bake. Budući da ne osjećamo obavezu činiti to na određene datume, nitko nije pod pritiskom, a članovi naše obitelji znaju da ih posjećujemo zato što ih volimo” (WENDY, KAJMANSKI OTOCI).

Mir: “Ljudi su na Božić toliko zaokupljeni silnim obavezama da malotko stigne razmišljati o miru. Otkako sam saznala što Biblija obećava ljudima, osjećam unutarnji mir i nisam više zabrinuta. Znam da će moja djeca imati sretnu budućnost” (SANDRA, ŠPANJOLSKA).