1-3. (a) U kom nam je pogledu Jošua dobar primjer? (b) Što trebamo imati na umu kad donosimo odluke?

SLOBODA izbora snažno utječe na naš život. Ona nam omogućava da donosimo odluke i pomaže nam da ispravno usmjerimo svoj život. Navest ćemo jedan primjer. Zamislimo čovjeka koji ide putem i odjednom se nađe na raskrižju. Kojim će putem krenuti? Ako na umu ima svoje odredište, sigurno će izabrati put koji vodi prema njegovom cilju, a ne onaj koji vodi u drugom smjeru.

² Biblija govori o mnogim osobama koje su se našle u sličnoj situaciji. Naprimjer, Kajin je morao odlučiti hoće li zatomiti svoj gnjev ili će dopustiti da ga on potpuno obuzme (1. Mojs. 4:6, 7). Jošua je morao izabrati hoće li služiti pravom Bogu ili će štovati lažne bogove (Još. 24:15). Budući da je želio ostati blizak s Jehovom, Jošua je donio odluku koja mu je to omogućila. Kajin nije imao takav cilj, pa je donio odluku koja ga je udaljila od Jehove.

³ I mi se možemo naći pred nekom važnom odlukom. Da bismo znali ispravno odlučiti, trebamo imati na umu da je naš cilj slaviti Jehovu svime što činimo i izbjegavati sve što bi nas moglo navesti da se udaljimo od njega. (Pročitaj Hebrejima 3:12.) U ovom i sljedećem članku razmotrit ćemo sedam područja na kojima trebamo mudro donositi odluke da se ne bismo udaljili od Jehove.

POSAO

4. Zašto kršćani moraju raditi?

⁴ Kršćani su dužni materijalno se brinuti za sebe i svoju obitelj. Biblija pokazuje da je onaj tko se ne želi brinuti za svoje ukućane gori od nevjernika (2. Sol. 3:10; 1. Tim. 5:8). Dakle, posao je važan dio života, no ako nismo na oprezu, on bi nas mogao udaljiti od Jehove. Kako se to može dogoditi?

5. O čemu kršćanin mora razmisliti prije nego što prihvati neki posao?

⁵ Zamisli da tražiš posao. Ako živiš u zemlji u kojoj se teško zaposliti, mogao bi doći u iskušenje da prihvatiš bilo koji posao. No što ako se priroda tog posla kosi s biblijskim načelima? Što ako će ti zbog radnog vremena ili poslovnih putovanja biti teško izvršavati kršćanske aktivnosti ili ćeš morati biti odvojen od obitelji? Trebaš li svejedno prihvatiti ponuđeni posao, misleći kako je bolje imati loš posao nego biti nezaposlen? Ne zaboravi — pogrešna odluka može te udaljiti od Jehove (Hebr. 2:1). Bez obzira na to tražiš li posao ili pak razmišljaš o tome da ga promijeniš, kako možeš donijeti mudru odluku?

6, 7. (a) Što je nekima cilj kad je u pitanju posao? (b) Koji će te cilj približiti Jehovi i zašto to možemo reći?

⁶ Kao što smo već rekli, važno je imati na umu svoj cilj. Stoga se upitaj: Zašto želim raditi neki posao? Ako ti je najvažnije zadovoljiti materijalne potrebe svoje obitelji kako biste nesmetano služili Jehovi, on će blagosloviti tvoj trud (Mat. 6:33). Jehova nije zatečen ni bespomoćan ako ostaneš bez posla ili ako iznenada doživiš probleme zbog ekonomske krize (Iza. 59:1). On “zna kako ljude koji su mu odani izbaviti iz kušnje” (2. Petr. 2:9).

⁷ S druge strane, što ako ti je glavni cilj zaraditi što više novca? Možda čak i uspiješ u tome. No ne zaboravi da takav “uspjeh” ima svoju cijenu, a ta je cijena previsoka. (Pročitaj 1. Timoteju 6:9, 10.) Ako se usredotočiš samo na posao i zarađivanje novca, to će te udaljiti od Jehove.

8, 9. O čemu trebaju razmisliti roditelji? Objasni.

⁸ Ako si roditelj, razmisli kakav primjer daješ svojoj djeci. Vide li da ti je u životu najvažniji posao ili pak prijateljstvo s Jehovom? Ako vide da ti je najviše stalo do visokog položaja, ugleda ili novca, hoće li se povesti za tvojim primjerom i krenuti putem koji vodi u propast? Hoće li te manje poštovati kao roditelja? Jedna mlada kršćanka kaže: “Otkad znam za sebe mom je ocu posao sve na svijetu. U početku se činilo da puno radi zato što našoj obitelji želi pružiti najbolje. Želio je da budemo zbrinuti. No zadnjih godina nešto se promijenilo. Stalno radi i kući donosi skupe stvari koje nam nisu neophodne za život. Zbog toga nas svi znaju kao obitelj koja ima puno novca, a ne kao obitelj koja potiče druge da se posvete duhovnim stvarima. Istog bih časa mijenjala očev novac za njegovu duhovnu podršku.”

⁹ Roditelji, nemojte dozvoliti da vas posao udalji od Jehove! Svojim primjerom pokažite djeci da doista vjerujete kako duhovno blago vrijedi puno više od materijalnog bogatstva (Mat. 5:3).

10. O čemu bi trebala razmišljati mlada osoba koja tek treba izabrati čime će se baviti u životu?

¹⁰ Ako si mlada osoba i tek trebaš izabrati čime ćeš se baviti u životu, kako možeš donijeti mudru odluku? Kao što smo već vidjeli, da bi mogao ispravno odlučiti, moraš znati što ti je glavni cilj u životu. Hoće li ti škola i posao kojim bi se volio baviti omogućiti da više služiš Jehovi ili će te udaljiti od njega? (2. Tim. 4:10). Želiš li živjeti poput ljudi čija sreća ovisi o tome koliko novca imaju ili ćeš se uzdati u Jehovu poput Davida, koji je napisao: “Bio sam mlad i ostario sam, ali nikad nisam vidio pravednika ostavljena, niti djecu njegovu da prose kruha”? (Psal. 37:25). Ne zaboravi — jedna će te odluka udaljiti od Jehove, a druga će ti omogućiti da imaš istinski sretan život. (Pročitaj Mudre izreke 10:22; Malahiju 3:10.) Koju ćeš odluku donijeti?a

ZABAVA I RAZONODA

11. Što Biblija priznaje o zabavi i rekreaciji, no što trebamo imati na umu?

¹¹ Biblija ne osuđuje zabavu i rekreaciju niti ih prikazuje kao gubitak vremena. Pavao je napisao Timoteju da je tjelovježba u određenoj mjeri korisna (1. Tim. 4:8). Biblija čak kaže da ima “vrijeme kad se smije” i “vrijeme kad se pleše” te nas potiče da se dovoljno odmaramo (Prop. 3:4; 4:6). No ako nisi oprezan, zabava i razonoda mogu te udaljiti od Jehove. Na koji način? One ti mogu postati zamka ako ne vodiš računa o dvije stvari — o tome kakvu vrstu zabave biraš i koliko vremena trošiš na nju.

12. O čemu trebaš razmisliti kad odlučuješ koji oblik zabave izabrati?

¹² Razmotrimo najprije na što trebamo paziti kad je riječ o vrsti zabave koju biramo. Nema sumnje da je moguće pronaći dobru i primjerenu razonodu. No mnogi oblici zabave veličaju postupke koje Bog mrzi, naprimjer nasilje, spiritizam ili nedozvoljene spolne odnose. Stoga trebaš dobro razmisliti o svom izboru zabave. Kako zabava koju si izabrao utječe na tebe? Potiče li te da budeš nasilan ili da pokazuješ snažan natjecateljski duh ili nacionalizam? (Izr. 3:31). Trošiš li mnogo novca na zabavu? Može li tvoj izbor zabave navesti nekoga na spoticanje? (Rim. 14:21). S kakvim se ljudima družiš dok se zabavljaš? (Izr. 13:20). Da li zabava koju si izabrao potiče u tebi želju za neispravnim postupanjem? (Jak. 1:14, 15).

13, 14. Što trebaš imati na umu kad razmišljaš o tome koliko vremena trošiš na zabavu?

¹³ Razmisli i o tome koliko vremena trošiš na zabavu i razonodu. Upitaj se: Trošim li na razonodu toliko vremena da na kraju nemam dovoljno vremena za duhovne aktivnosti? Ako na zabavu trošiš previše vremena, ona ti neće biti toliko ugodna koliko bi mogla biti kad bi za nju odvajao razumnu količinu vremena. Ustvari, oni koji imaju ispravan stav prema zabavi, više uživaju u njoj. Zašto? Zato što znaju da su najvažnije stvari već obavili, pa onda mogu bez grižnje savjesti uživati u zabavi i razonodi. (Pročitaj Filipljanima 1:10, 11.)

¹⁴ Iako može izgledati da je život ugodniji ako se puno vremena odvaja za zabavu i razonodu, to bi nas razmišljanje moglo udaljiti od Jehove. U to se uvjerila i sestra Kim, koja ima 20 godina. “Nijedna zabava nije mogla proći bez mene”, kaže ona. “Svaki se vikend događalo nešto što nisam smjela propustiti — i petkom i subotom i nedjeljom. No sada shvaćam da u životu postoje puno važnije stvari. Naprimjer, budući da sam pionir, dižem se u 6 ujutro i spremam se za službu, pa ne mogu ostajati na druženjima do jedan ili dva u noći. Znam da nisu sva društvena okupljanja loša, ali zabava može postati velika zamka. Kao i u svemu drugome, i u njoj treba biti uravnotežen.”

15. Kako roditelji mogu pomoći djeci da uživaju u primjerenoj zabavi i razonodi?

¹⁵ Roditelji su dužni brinuti se za materijalne, duhovne i emocionalne potrebe svoje djece. To znači da trebaju zadovoljiti i njihovu potrebu za zabavom i razonodom. Ako si roditelj, nemoj stalno braniti djeci da se zabavljaju i misliti da su svi oblici zabave loši. S druge strane, čuvaj se nezdrave zabave (1. Kor. 5:6). Ako vodiš računa o tome, moći ćeš izabrati zabavu koja će tvoju obitelj osvježiti i dati joj snage za druge važne aktivnosti.b Budeš li donosio mudre odluke u pogledu zabave i razonode, to će tebe i tvoju djecu približiti Jehovi.

OBITELJ

16, 17. U kojoj se bolnoj situaciji nalaze mnogi roditelji i kako znamo da Jehova razumije njihovu bol?

¹⁶ Veza između roditelja i djeteta toliko je snažna da je Jehova koristio taj odnos kako bi opisao koliku ljubav osjeća prema svom narodu (Iza. 49:15). Stoga je sasvim prirodno osjećati veliku tugu kad voljeni član obitelji napusti Jehovu. “Bila sam potpuno shrvana”, kaže jedna sestra čija je kći isključena. “Pitala sam se zašto je ostavila Jehovu. Imala sam osjećaj da sam zakazala i mučio me osjećaj krivnje.”

¹⁷ Jehova razumije tvoju bol jer je doživio nešto slično. Kad se pobunio prvi član njegove obitelji na Zemlji, a kasnije i većina ljudi koja je živjela prije potopa, “zaboljelo ga je u srcu” (1. Mojs. 6:5, 6). Oni koji nikada nisu pretrpjeli takav težak udarac možda ne razumiju koliko to može biti bolno. Pa ipak, ne bi bilo mudro dozvoliti da se zbog neispravnog postupanja isključenog člana obitelji udaljimo od Jehove. Kako se možeš nositi s velikom tugom koju osjećaš jer je neki član tvoje obitelji napustio Jehovu?

18. Zašto roditelji ne bi trebali kriviti sebe ako njihovo dijete napusti Jehovu?

¹⁸ Nemoj kriviti sebe za ono što se dogodilo. Svaki predani i kršteni član obitelji mora “nositi svoj teret” odgovornosti i odlučiti hoće li služiti Jehovi (Gal. 6:5). Uostalom, Jehova smatra grešnika — a ne tebe — odgovornim za odluku koju je on donio (Ezek. 18:20). Isto tako, nemoj kriviti druge. Poštuj način na koji Jehova ukorava grešnike. Odupiri se Đavlu, a ne pastirima koji se trude zaštititi skupštinu (1. Petr. 5:8, 9).

19, 20. (a) Kako roditelji čije je dijete isključeno mogu lakše podnijeti svoju bol? (b) Čemu se s pravom nadaju ti roditelji?

¹⁹ Ako postaneš ogorčen na Jehovu, udaljit ćeš se od njega. Važno je da voljeni član tvoje obitelji vidi da si čvrsto odlučio staviti Jehovu ispred svega — pa i ispred obitelji. Da bi lakše podnio svoju bol, jačaj svoju duhovnost. Nemoj se izolirati od vjerne braće i sestara (Izr. 18:1). U molitvi otvoreno reci Jehovi kako se osjećaš (Psal. 62:7, 8). Ne traži izgovore kako bi se družio s isključenim članom obitelji, naprimjer putem SMS poruka ili e-maila (1. Kor. 5:11). Ostani zaokupljen duhovnim aktivnostima (1. Kor. 15:58). Sestra koju smo ranije citirali kaže: “Znam da moram ostati duhovno jaka i revno služiti Jehovi, tako da mogu pomoći svojoj kćeri kad se vrati Jehovi.”

²⁰ Biblija kaže za ljubav: “Svemu se nada” (1. Kor. 13:4, 7). Nije neispravno nadati se da će se voljeni član obitelji vratiti Jehovi. Svake se godine mnogi prijestupnici pokaju i vrate u Jehovinu organizaciju. Budući da su se pokajali, Jehova im više ništa ne zamjera. Umjesto toga, spremno im je oprostio (Psal. 86:5).

DONOSI MUDRE ODLUKE!

21, 22. Što si odlučan činiti?

²¹ Jehova je ljudima dao slobodnu volju. (Pročitaj 5. Mojsijevu 30:19, 20.) No to povlači za sobom i veliku odgovornost. Svaki bi se kršćanin trebao upitati: Donosim li odluke koje mi pomažu da ostanem na pravom putu? Jesam li dozvolio da me posao, zabava ili obitelj udalje od Jehove?

²² Jehova nikada neće prestati ljubiti svoj narod. Samo nas naše loše odluke mogu udaljiti od njega (Rim. 8:38, 39). No to se ne mora dogoditi ako čvrsto odlučimo da nećemo dozvoliti da nas išta udalji od Jehove! Sljedeći članak govori o još četiri područja na kojima možemo pokazati da smo odlučni donositi mudre odluke.

1, 2. (a) Kako Sotona nastoji prevariti ljude? (b) Što će nam pomoći da se približimo Bogu?

JEHOVA BOG stvorio je ljude s potrebom da mu se približe. Međutim, Sotona želi da razmišljamo kao i on — da mislimo kako nam Jehova ne treba. To je laž u koju uvjerava ljude još otkako je Eva povjerovala u nju (1. Mojs. 3:4-6). Tijekom povijesti mnogi su ljudi učinili istu pogrešku.

² No mi ne trebamo upasti u Sotoninu zamku. “Njegove [nam] namjere nisu nepoznate” (2. Kor. 2:11). Sotona nas nastoji udaljiti od Jehove tako što nas navodi na to da donosimo krive odluke. No kao što smo vidjeli u prethodnom članku, mi možemo donositi mudre odluke u vezi s poslom, zabavom i obitelji. Ovaj će nam članak pokazati kako nam ispravan stav prema tehnologiji, zdravlju, novcu i ponosu pomaže da se približimo Bogu (Jak. 4:8).

TEHNOLOGIJA

3. Objasni kako se tehnologija može koristiti i u dobre i u loše svrhe.

³ Ljudi diljem svijeta sve više koriste razne suvremene elektroničke uređaje. Ako se koriste u ispravne svrhe, ti nam uređaji mogu biti od velike pomoći. No ako se koriste u pogrešne svrhe, mogu nas udaljiti od našeg nebeskog Oca. Uzmimo za primjer kompjutere. Časopis koji čitaš napisan je i izdan uz pomoć kompjuterske tehnologije. Kompjuter može biti korisno sredstvo za istraživanje i komuniciranje, a može poslužiti i za zabavu i opuštanje. Međutim, može se dogoditi da postanemo opsjednuti kompjuterskom tehnologijom. Trgovci lukavo uvjeravaju ljude da moraju imati najnovije proizvode. Jedan je tinejdžer toliko želio tablet računalo jedne poznate tvrtke da je potajno prodao jedan bubreg kako bi ga kupio. Kakva besmislena žrtva!

4. Što je učinio jedan kršćanin koji je previše vremena provodio za kompjuterom?

⁴ Još je gore zbog neispravnog ili prekomjernog korištenja tehnologije žrtvovati blizak odnos s Jehovom. “Znam da Biblija savjetuje da ‘iskupljujemo vrijeme’ za duhovne stvari”, kaže Jon, kršćanin koji ima oko 30 godina.a “No kad je riječ o kompjuterima, sam sebi najgori sam neprijatelj.” Jon je često sjedio za kompjuterom do kasno u noć. “Što sam bio umorniji, to mi je bilo teže prestati dopisivati se s prijateljima ili gledati kratke videosnimke, koje nisu baš uvijek bile primjerenog sadržaja”, kaže on. Da bi se oslobodio te štetne navike, Jon je podesio kompjuter da se sam ugasi kad dođe vrijeme za spavanje. (Pročitaj Efežanima 5:15, 16.)

5, 6. (a) Koje su dužnosti roditelja? (b) Kako se roditelji mogu pobrinuti da njihova djeca imaju dobro društvo?

⁵ Roditelji, ne trebate kontrolirati svaki korak svoje djece, ali trebate voditi računa o tome kako koriste kompjuter. Nemojte im dopustiti da posjećuju stranice s nemoralnim ili spiritističkim sadržajem, da igraju nasilne kompjuterske igre ili da budu u lošem društvu samo zato da se nečim bave i da vas ostave na miru. Ako biste im to dopustili, djeca bi mogla pomisliti da ono što rade na kompjuteru sigurno nije loše kad ih ne opominjete. Roditelji, vaš je zadatak da štitite svoju djecu, pa i onu tinejdžerske dobi, od svega što ih može udaljiti od Jehove. Čak i životinje štite svoju mladunčad od opasnosti. Zamisli samo što bi učinila medvjedica kad bi netko pokušao ozlijediti njene mladunce! (Usporedi Hošeu 13:8.)

⁶ Pomozite djeci da pronađu dobro društvo među primjernim kršćanima — kako mladima tako i starijima. Osim toga, upamtite da vi trebate provoditi vrijeme s njima. Zato pronađite vremena za svoju djecu. Zajedno se veselite i igrajte, zajedno obavljajte neke poslove i zajedno se približite Bogu.b

ZDRAVLJE

7. Zašto svi želimo biti zdravi?

⁷ “Kako si?” To je pitanje koje često čujemo, no ono nažalost otkriva gorku istinu. Budući da su naši praroditelji dozvolili Sotoni da ih udalji od Jehove, svi obolijevamo. Sotona je sretan kad smo bolesni jer nam je tada teže služiti Jehovi. Ako umremo, više mu uopće ne možemo služiti (Psal. 115:17). Stoga je sasvim prirodno da želimo učiniti sve što možemo da budemo zdravi.c Isto tako, treba nas zanimati zdravlje i dobrobit naše braće.

8, 9. (a) Što moramo izbjegavati da ne bismo otišli u krajnost kad je riječ o zdravlju? (b) Kako nam pomaže radost?

⁸ Međutim, moramo paziti da ne odemo u krajnost. Neki gorljivo zagovaraju određenu ishranu, načine liječenja ili proizvode — čak gorljivije nego dobru vijest o Božjem Kraljevstvu. Možda iskreno misle da time pomažu drugima. Pa ipak, nije primjereno reklamirati medicinske ili kozmetičke preparate i tretmane prije ili nakon skupštinskih sastanaka ili pak na pokrajinskim sastancima i oblasnim kongresima. Zašto?

⁹ Mi se sastajemo da bismo razmatrali duhovne misli i osjetili radost, koja je plod Božjeg svetog duha (Gal. 5:22). Ako bi u takvim prilikama neki brat ili sestra davali zdravstvene savjete ili reklamirali medicinske proizvode, bilo samoinicijativno bilo da ih o tome netko ispituje, mogli bi drugima odvratiti pažnju od glavne svrhe naših sastanaka i oduzeti im radost (Rim. 14:17). Svatko mora sam odlučiti kako će rješavati svoje zdravstvene probleme. Osim toga, nitko ne može izliječiti sve bolesti. Čak i najbolji liječnici ostare, razbole se i na koncu umru. Pretjeranom zabrinutošću za zdravlje ne možemo produžiti svoj život (Luka 12:25). S druge strane, “veselo srce djeluje dobro kao lijek” (Izr. 17:22).

10. (a) Koje osobine Jehova smatra prekrasnima? (b) Kada ćemo imati savršeno zdravlje?

¹⁰ Slično tome, dobro je da vodimo računa o svom izgledu. No moramo paziti da ne bismo postali previše zaokupljeni time da izbrišemo svaki znak starenja. Ti znakovi mogu biti dokaz zrelosti, dostojanstva i unutarnje ljepote. Naprimjer, Biblija kaže: “Sijeda je kosa prekrasna kruna kad se nalazi na putu pravednosti” (Izr. 16:31). Tako na nas gleda Jehova, a mi bismo o sebi trebali imati isto mišljenje kao on. (Pročitaj 1. Petrovu 3:3, 4.) Je li onda mudro podvrgavati se nepotrebnim, a možda i opasnim kirurškim zahvatima ili medicinskim postupcima samo zato da izgledamo ljepše i privlačnije? “Radost Jehovina” izvor je istinske ljepote koja dolazi iznutra, bez obzira na to koliko imamo godina i kakvog smo zdravlja (Neh. 8:10). Samo u novom svijetu možemo dobiti savršeno zdravlje i mladenačku ljepotu (Job 33:25; Iza. 33:24). Dok to ne dobijemo, budimo mudri i vjerni jer će nam to pomoći da ostanemo bliski s Jehovom i uživamo u životu onoliko koliko nam je to sada moguće (1. Tim. 4:8).

NOVAC

11. Kako novac može postati zamka?

¹¹ Nije neispravno imati novac ili pokrenuti neki pošteni posao (Prop. 7:12; Luka 19:12, 13). Međutim, “ljubav prema novcu” sigurno će nas udaljiti od Jehove (1. Tim. 6:9, 10). “Brige ovoga svijeta”, odnosno prekomjerna zabrinutost za osnovne životne potrebe, mogu ugušiti našu duhovnost. Na nas jednako može djelovati i “zavodljivo bogatstvo”, odnosno pogrešno razmišljanje da bogatstvo donosi pravu sreću i sigurnost (Mat. 13:22). Isus je jasno rekao da nitko ne može služiti Bogu i bogatstvu (Mat. 6:24).

12. U koje zamke upadaju mnogi i kako ih možemo izbjeći?

¹² Neispravan stav prema novcu može dovesti do neispravnih postupaka (Izr. 28:20). Obećanja o brzoj i lakoj zaradi navela su neke kršćane da igraju lutriju ili da se upuste u poslove koji se temelje na piramidalnoj shemi te da čak u to uvuku i druge članove skupštine. Neka su braća povjerovala obećanjima o nerealno visokoj stopi povrata novca uloženog u neki posao. Nemoj dozvoliti da zbog pohlepe postaneš žrtva prijevare. Budi razborit. Ako neka ponuda zvuči predobro da bi bila istinita, onda sigurno i nije istinita.

13. Kako na novac gleda ovaj svijet, a kako Jehova?

¹³ Ako nam je Kraljevstvo na prvom mjestu, Jehova će blagosloviti trud koji ulažemo u to da imamo ono što nam je potrebno za život (Mat. 6:33; Efež. 4:28). On ne želi da na sastancima spavamo jer smo previše umorni od posla niti da razmišljamo o novčanim brigama. Međutim, mnogi ljudi u svijetu smatraju da moraju učiniti sve što mogu kako bi zaradili što više novca jer samo tako mogu sebi osigurati sigurnu budućnost i kasnije voditi lagodan život. Često i svojoj djeci nameću takve materijalističke ciljeve. Isus je pokazao da je takvo razmišljanje nerazumno. (Pročitaj Luku 12:15-21.) To nas podsjeća na Gehazija, koji je mislio da može zadovoljiti svoju pohlepu i ostati u dobrom odnosu s Jehovom (2. Kralj. 5:20-27).

14, 15. Zašto ne smijemo misliti da novac pruža sigurnost? Navedi primjer.

¹⁴ Poznato je da se neki orlovi utope zato što ne puštaju iz kandži ribu koja im je preteška. Može li se nešto slično dogoditi kršćanima? “Po prirodi sam jako štedljiv”, kaže Alex, koji služi kao starješina. “Ako izlijem previše šampona, višak vratim u bočicu.” No Alex se upustio u trgovanje dionicama u nadi da će uskoro moći dati otkaz i započeti s pionirskom službom. Sve je više bio zaokupljen proučavanjem različitih ponuda i izvještaja o stanju na burzi. Svu ušteđevinu i novac koji je posudio od brokera uložio je u kupovinu dionica kojima je po mišljenju stručnjaka brzo trebala porasti vrijednost. Međutim, cijena tih dionica strašno je pala. “Odlučio sam pod svaku cijenu vratiti uloženi novac”, kaže Alex. “Mislio sam da se samo trebam malo strpjeti i da će vrijednost dionica opet narasti.”

¹⁵ Alex mjesecima nije mislio ni na što drugo. Nije se mogao usredotočiti na duhovne stvari i nije mogao spavati. No dionice se nisu oporavile. Alex je izgubio ušteđevinu i morao je prodati kuću. On priznaje: “Nanio sam veliku bol svojoj obitelji.” No iz svega toga naučio je nešto važno. “Sada znam da će se svatko tko se uzda u Sotonin svijet gorko razočarati” (Izr. 11:28). Doista, ako se uzdamo u ušteđevinu, ulaganja ili svoju sposobnost zarađivanja novca u ovom svijetu, to je kao da se uzdamo u boga ovoga svijeta, Sotonu (2. Kor. 4:4; 1. Tim. 6:17). Alex sada vodi jednostavan život “radi dobre vijesti”. On kaže da je to njega i njegovu obitelj usrećilo i približilo Jehovi. (Pročitaj Marka 10:29, 30.)

PONOS

16. Na što je dobro biti ponosan, a koje se vrste ponosa moramo čuvati?

¹⁶ Nema ništa loše u tome da se ponosimo ispravnim stvarima. Naprimjer, uvijek trebamo biti ponosni što smo Jehovini svjedoci (Jer. 9:24). Određena mjera samopouzdanja korisna je jer nam pomaže da donosimo dobre odluke i da ne spuštamo svoja moralna mjerila. No ako bismo imali previsoko mišljenje o svojim gledištima ili o svom položaju, to nas može udaljiti od Jehove (Psal. 138:6; Rim. 12:3).

17, 18. (a) Navedi neke ponizne i ponosne osobe o kojima govori Biblija. (b) Što je učinio jedan brat da ga ponos ne bi udaljio od Jehove?

¹⁷ Biblija govori i o ponosnim i o poniznim ljudima. Naprimjer, kralj David ponizno je tražio vodstvo od Jehove, i on ga je blagoslovio (Psal. 131:1-3). S druge strane, Jehova je ponizio ponosne kraljeve Nebukadnezara i Belšasara (Dan. 4:30-37; 5:22-30). Ponekad i naša poniznost može doći na ispit. Osvrnimo se na ono što se dogodilo Ryanu, koji ima 32 godine. On je služio kao sluga pomoćnik i nakon nekog vremena preselio se u novu skupštinu. “Očekivao sam da će me brzo predložiti za starješinu, no prošla je godina dana, a ništa se nije promijenilo”, kaže on. Je li postao ljut ili ogorčen, smatrajući da starješine ne cijene dovoljno ono što on radi? Je li prestao ići na sastanke, dopuštajući tako da ga ponos udalji od Jehove i njegovog naroda? Što bi ti učinio u takvoj situaciji?

¹⁸ “Pročitao sam sve što sam našao u našoj literaturi o tome što trebamo poduzeti kad nešto predugo čekamo”, kaže Ryan (Izr. 13:12). “Shvatio sam da moram naučiti biti strpljiv i ponizan. Morao sam dopustiti Jehovi da me školuje.” Ryan je prestao razmišljati samo o sebi i usredotočio se na to da služi braći u skupštini i ljudima na području. Ubrzo je vodio nekoliko naprednih biblijskih tečajeva. “Kad sam nakon godinu i pol bio imenovan za starješinu, jako sam se iznenadio”, kaže on. “Bio sam se prestao zamarati time jer sam jako uživao u svojoj službi.” (Pročitaj Psalam 37:3, 4.)

OSTANI BLIZAK S JEHOVOM!

19, 20. (a) Što trebamo činiti da nas stvari koje same po sebi nisu loše ne bi udaljile od Jehove? (b) Koje primjere možemo oponašati da bismo ostali bliski s Jehovom?

¹⁹ Sedam stvari koje smo naveli u ovom i prošlom članku same po sebi nisu loše. Vidjeli smo da trebamo biti ponosni što smo Jehovini sluge. Sretna obitelj i dobro zdravlje jedni su od najvećih Jehovinih darova. Svjesni smo da nam posao i novac pomažu zadovoljiti svoje potrebe. Znamo da nas zabava i razonoda mogu okrijepiti te da nam tehnologija može biti korisna u životu. No ako se bilo kojoj od tih stvari posvetimo u krivo vrijeme, na krivi način ili u prevelikoj mjeri, to nas može udaljiti od Jehove.

²⁰ Naravno, Sotona bi to jako želio. No ti i tvoja obitelj ne morate upasti u njegovu zamku! (Izr. 22:3). Približite se Jehovi i ostanite bliski s njim. U Bibliji nalazimo mnogo primjera koji nam u tome mogu pomoći. Henok i Noa hodili su “s pravim Bogom” (1. Mojs. 5:22; 6:9). Mojsije je “ostao postojan kao da vidi Nevidljivoga” (Hebr. 11:27). Isus je stalno imao Božju podršku jer je uvijek činio ono što je bilo ugodno njegovom nebeskom Ocu (Ivan 8:29). Oponašaj te dobre primjere. “Uvijek se radujte! Neprestano se molite! Za sve zahvaljujte!” (1. Sol. 5:16-18). I nemoj dozvoliti da te išta udalji od Jehove!