“To se mora dogoditi”

“Isus im je, odgovarajući, rekao: ‘(...) To se mora dogoditi, ali još nije kraj’” (MATEJ 24:4-6, NW).

1. Kojoj bismo temi trebali pokloniti pažnju?

SIGURNO si zainteresiran za svoj život i za svoju budućnost. Stoga bi isto tako trebao biti zainteresiran za temu koja je još davne 1877. privukla pažnju C. T. Russella. Russell, koji je kasnije osnovao Društvo Watch Tower, napisao je brošuricu pod naslovom The Object and Manner of Our Lord’s Return (Svrha i način povratka našeg Gospodina). Ova brošurica od 64 stranice govorila je o Isusovom povratku, odnosno budućem dolasku (Ivan 14:3). Apostoli su jednom prilikom, nalazeći se na Maslinskoj gori, o tom povratku upitali sljedeće: “Kada će to biti, i što će biti znak tvoje prisutnosti [ili “dolaska”, DK] i završetka sustava stvari?” (Matej 24:3, NW).

2. Zašto ima mnogo proturječnih gledišta o onome što je Isus prorekao?

² Znaš li što je Isus odgovorio i razumiješ li njegov odgovor? On se može pronaći u tri Evanđelja. Profesor D. A. Carson navodi: “Malo je poglavlja u Bibliji koja su među prevodiocima izazvala veća neslaganja nego 24. poglavlje Mateja i paralelni izvještaji u Marku 13 i Luki 21.” On zatim iznosi svoje mišljenje — tek još jedno od proturječnih ljudskih gledišta. U prošlom su stoljeću mnoga takva gledišta bila odraz nevjerovanja. Ljudi koji su ih iznosili smatrali su da Isus uopće nije rekao ono što čitamo u Evanđeljima, da su njegove izjave kasnije bile izmijenjene ili da se njegova predviđanja nisu ostvarila — što su gledišta nastala pod utjecajem više kritike. Jedan je komentator čak razmatrao Markovo Evanđelje gledajući ga ‘kroz prizmu filozofije mahayana budizma’!

3. Kako Jehovini svjedoci gledaju na Isusovo proročanstvo?

³ Za razliku od toga, Jehovini svjedoci prihvaćaju autentičnost i pouzdanost Biblije, a time i onoga što je Isus rekao četvorici apostola koja su bila s njim na Maslinskoj gori tri dana prije njegove smrti. Od vremena C. T. Russella Božji je narod postepeno stjecao sve jasnije razumijevanje proročanstva koje je Isus tada dao. U proteklih nekoliko godina Kula stražara je još podrobnije razjasnila njihovo gledište o tom proročanstvu. Jesi li usvojio te informacije, shvaćajući kako se one odražavaju na tvoj život?a Razmotrimo ih još jednom.

Potresno ispunjenje na vidiku

4. Iz kojih su možda razloga apostoli Isusu postavljali pitanja o budućnosti?

⁴ Apostoli su znali da je Isus Mesija. Stoga, kad su ga čuli da govori o svojoj smrti, uskrsnuću i povratku, sigurno su se pitali: ‘Ako Isus umre i više ga ne bude, kako će moći ispuniti sve one divne stvari koje se očekuju od Mesije?’ Osim toga, Isus je govorio o razorenju Jeruzalema i njegovog hrama. Možda su se apostoli pitali: ‘Kada i kako će se to dogoditi?’ Pokušavajući razumjeti sve to, apostoli su upitali: “Kaži nam kad će to biti? i kakav će znak biti kad će se to sve svršiti?” (Marko 13:4; Matej 16:21, 27, 28; 23:37–24:2).

5. Kako su se Isusove riječi ispunile u prvom stoljeću?

⁵ Isus je prorekao da će biti ratova, gladi, pošasti, potresa, mržnje i proganjanja kršćana, lažnih mesija te da će se u velikim razmjerima propovijedati dobra vijest o Kraljevstvu. Tada treba doći kraj (Matej 24:4-14; Marko 13:5-13; Luka 21:8-19). Isus je to rekao početkom 33. n. e. Tijekom narednih desetljeća njegovi budni učenici mogli su prepoznati da se prorečeni događaji zapravo na karakterističan način odigravaju. Da, povijest pruža dokaz da se znak ispunio u to vrijeme, vodeći do svršetka židovskog sustava stvari koji su prouzročili Rimljani u periodu od 66-70. n. e. Kako je došlo do toga?

6. Kako se razvijala situacija između Rimljana i Židova 66. n. e.?

⁶ Za vrućeg ljeta u Judeji, 66. n. e., židovski zeloti poveli su napad na rimsku stražu u utvrdi nedaleko od jeruzalemskog hrama, pokrenuvši time val nasilja u drugim dijelovima zemlje. U djelu History of the Jews (Povijest Židova) profesor Heinrich Graetz navodi: “Cestije Gal, čija je dužnost kao namjesnika Sirije bila obraniti čast rimske vojske, (...) nije više mogao gledati kako se oko njega širi ustanak, a da ništa ne poduzme da bi spriječio njegovo napredovanje. Sazvao je svoje legije, a vladari okolnih područja dobrovoljno su mu poslali svoje trupe.” Ova je vojska od 30 000 ljudi opkolila Jeruzalem. Nakon što su se neko vrijeme borili, Židovi su se povukli iza zidina u blizini hrama. “Rimljani su pet dana uzastopce jurišali na zidine, no svaki su put bili prisiljeni povući se pred oružjem Judejaca. Tek su šesti dan uspjeli potkopati dio zida na sjeveru ispred Hrama.”

7. Zašto su Isusovi učenici mogli drugačije gledati na situaciju nego većina Židova?

⁷ Pomisli samo koliko je sve to moralo zbunjivati Židove, budući da su već dugo vremena vjerovali da Bog štiti njih i njihov sveti grad! No, Isusovi su učenici bili unaprijed upozoreni da će katastrofa zadesiti Jeruzalem. Isus je prorekao: “Doći [će] dani na tebe, i okružiće te neprijatelji tvoji opkopima, i opkoliće te, i obuzeće te sa sviju strana; i razbiće tebe i djecu tvoju u tebi, i ne će ostaviti u tebi kamena na kamenu” (Luka 19:43, 44). No je li to značilo da kršćanima unutar Jeruzalema 66. n. e. neminovno slijedi smrt?

8. Kakvu je nevolju Isus prorekao, i tko su bili ‘izabrani’ zbog kojih su dani trebali biti skraćeni?

⁸ Odgovarajući na pitanje apostolâ dok su bili na Maslinskoj gori, Isus je prorekao: “Ti će dani biti dani nevolje kakve nije bilo od početka stvorenja koje je Bog stvorio sve do tada, i više je neće biti. I kad Jehova ne bi skratio te dane, ne bi bilo spašeno nijedno tijelo. Ali zbog izabranih, koje je izabrao, skratio je te dane” (Marko 13:19, 20, NW; Matej 24:21, 22). Prema tome, dani su trebali biti skraćeni, a ‘izabrani’ spašeni. Tko su bili ti izabrani? Posve sigurno ne buntovnički Židovi koji su tvrdili da obožavaju Jehovu, a odbacili su njegovog Sina (Ivan 19:1-7; Djela apostolska 2:22, 23, 36). Oni koji su doista bili izabrani u to vrijeme bili su oni Židovi i ne-Židovi koji su iskazivali vjeru u Isusa kao Mesiju i Spasitelja. Njih je Bog izabrao i na Pentekost 33. n. e. formirao u novu duhovnu naciju, ‘Izrael Božji’ (Galaćanima 6:16; Luka 18:7; Djela apostolska 10:34-45; 1. Petrova 2:9).

9, 10. Na koji su način dani napada Rimljana bili ‘skraćeni’, i s kakvim rezultatom?

⁹ Jesu li dani bili ‘skraćeni’ i pomazani ‘izabranici’ u Jeruzalemu spašeni? Profesor Graetz navodi: “[Cestije Gal] smatrao je da nije pametno nastaviti borbu protiv smionih entuzijasta i upuštati su u dugotrajan vojni pohod u to doba godine, budući da su uskoro trebale otpočeti jesenske kiše (...) koje bi mogle omesti stizanje hrane za vojsku. Vjerojatno je iz tih razloga držao da je mudrije vratiti se istim putem kojim je i došao.” Što god da je Cestije Gal imao u mislima, rimska se vojska povukla iz grada, pretrpjevši velike gubitke od Židova koji su pošli u potjeru za njom.

¹⁰ Ovo neočekivano povlačenje Rimljana omogućilo je ‘tijelu’ — Isusovim učenicima kojima je prijetila opasnost unutar Jeruzalema — da bude spašeno. Povijesni zapisi pokazuju da su kršćani, kada im se pružila ova prilika, pobjegli iz tog područja. Kakvog li očitovanja Božje sposobnosti da predvidi budućnost i osigura preživljavanje svojih obožavatelja! No, što se dogodilo s nevjerujućim Židovima koji su ostali u Jeruzalemu i Judeji?

Suvremenici će je doživjeti

11. Što je Isus rekao o ‘ovom naraštaju’?

¹¹ Mnogi su Židovi vjerovali da će njihov sustav obožavanja, čije je središte bio hram, trajati unedogled. No Isus je rekao: “Od smokve naučite se priči: kad se već njezine grane pomlade i ulistaju, znate da je blizu ljeto. Tako i vi kad vidite sve ovo, znajte da je blizu kod vrata. Zaista vam kažem: ovaj naraštaj ne će proći dok se ovo sve ne zbude. Nebo i zemlja proći će, ali riječi moje ne će proći” (Matej 24:32-35, naglašeno od nas).

12, 13. Kako su učenici shvatili ono što je Isus govorio o ‘ovom naraštaju’?

¹² Kroz godine koje su prethodile 66. n. e. kršćani su mogli vidjeti ispunjavanje mnogih uvodnih elemenata složenog znaka — ratove, glad, pa čak i opsežno propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu (Djela apostolska 11:28; Kološanima 1:23). No, kada je trebao doći kraj? Na što je Isus mislio kada je rekao: “Ovaj naraštaj [grčki: geneá] ne će proći”? Isus je često mnoštva protivnički nastrojenih Židova, među ostalim i vjerske vođe, koji su bili njegovi suvremenici nazivao ‘pokvarenim i preljubničkim naraštajem’ (Matej 11:16; 12:39, 45, St; 16:4; 17:17; 23:36). Prema tome, kada je na Maslinskoj gori ponovno govorio o ‘ovom naraštaju’, onda očito nije mislio na sav židovski rod kroz čitavu povijest; niti je mislio na svoje sljedbenike, premda su oni bili ‘izabrani rod’ (1. Petrova 2:9). Jednako tako, Isus nije želio reći da “ovaj naraštaj” predstavlja neki vremenski period.

¹³ Umjesto toga, Isus je mislio na protivnički nastrojene Židove onog vremena koji su trebali doživjeti ispunjenje znaka koji je naveo. Govoreći o izrazu “ovaj naraštaj” iz Luke 21:32, profesor Joel B. Green zapaža: “U Trećem Evanđelju ‘ovaj naraštaj’ (i srodni izrazi) redovito označava kategoriju ljudi koji se odupiru Božjem naumu. (...) [Ukazuje] na ljude koji tvrdoglavo okreću leđa božanskom naumu.”b

14. Što je onaj “naraštaj” doživio, no kakav su drugačiji ishod doživjeli kršćani?

¹⁴ Zao naraštaj protivnički raspoloženih Židova koji su mogli vidjeti ispunjavanje znaka trebao je ujedno doživjeti i kraj (Matej 24:6, 13, 14). I stvarno ga je doživio! Rimska se vojska 70. n. e. vratila pod zapovjedništvom Tita, sina cara Vespazijana. Gotovo je nevjerojatno što su sve prošli Židovi koji su se ponovno našli zatočeni u gradu.c Josip Flavije je kao očevidac izvijestio da je, do vremena kad su Rimljani razorili grad, poginulo oko 1 100 000 Židova, a nekih 100 000 bilo je odvedeno u zarobljeništvo, od čega je ubrzo nakon toga većinu snašla strahovita smrt od gladi ili u rimskim arenama. Doista, nevolja koja je trajala od 66-70. n. e. bila je najveća nevolja koju je Jeruzalem i židovski sustav ikad dotada i otada doživio. Koliko su samo drugačiji ishod doživjeli kršćani koji su poslušali Isusovo proročansko upozorenje i napustili Jeruzalem nakon što je rimska vojska otišla 66. n. e.! Pomazani kršćanski ‘izabrani’ bili su 70. n. e. ‘spašeni’, odnosno sačuvani na sigurnom (Matej 24:16, 22, NW).

Slijedi još jedno ispunjenje

15. Kako možemo biti sigurni da je Isusovo proročanstvo trebalo imati veće ispunjenje nakon 70. n. e.?

¹⁵ Međutim, to nije bio definitivni kraj. Isus je ranije ukazao na to da će on doći u Jehovino ime nakon što grad bude razoren (Matej 23:38, 39; 24:2). Zatim je na to još jasnije ukazao u svom proročanstvu na Maslinskoj gori. Spomenuvši dolazak ‘velike nevolje’, rekao je da će se nakon toga pojavljivati lažni Kristi i da će tijekom dužeg perioda nacije gaziti Jeruzalem (Matej 24:21, 23-28; Luka 21:24). Je li trebalo uslijediti još jedno, veće ispunjenje? Činjenice daju potvrdan odgovor. Uspoređujući Otkrivenje 6:2-8 (koje je napisano nakon nevolje u Jeruzalemu 70. n. e.) s Matejom 24:6-8 i Lukom 21:10, 11, vidimo da su ratovi, nestašice hrane i pošasti u većem razmjeru tek trebali uslijediti. Ovo veće ispunjenje Isusovih riječi odigrava se otkako je 1914. izbio prvi svjetski rat.

16-18. Što još očekujemo da se treba dogoditi?

¹⁶ Jehovini svjedoci već niz desetljeća naučavaju da suvremeno ispunjavanje znaka predstavlja dokaz da ‘velika nevolja’ tek treba doći. Sadašnji zao “naraštaj” doživjet će tu nevolju. Izgleda da će ona ponovno imati uvodnu fazu (napad na sve krive religije), jednako kao što je Galov napad 66. n. e. bio uvod u nevolju koja je zadesila Jeruzalem.d Zatim će, nakon perioda čije se trajanje konkretno ne navodi, doći kraj — uništenje u svjetskim razmjerima, odgovarajuće onom koje se zbilo 70. n. e.

¹⁷ Govoreći o nevolji koja je neposredno pred nama, Isus je rekao: “Odmah će po nevolji dana tijeh [uništenja krive religije] sunce pomrčati, i mjesec svoju svjetlost izgubiti, i zvijezde s neba spasti, i sile nebeske pokrenuti se. I tada će se pokazati znak sina čovječijega na nebu; i tada će proplakati [“udarat će se jadikujući”, NW] sva plemena na zemlji; i ugledaće sina čovječijega gdje ide na oblacima nebeskima sa silom i slavom velikom” (Matej 24:29, 30).

¹⁸ Dakle, sam Isus kaže da će se ‘nakon nevolje tih dana’ pojaviti neka vrsta nebeskih fenomena. (Usporedi Joela 2:28-32; 3:15.) To će toliko zaprepastiti i šokirati neposlušne ljude da će se “udarati jadikujući”. Mnogi će “gubiti svijest od straha i očekivanja onoga što dolazi na nastanjenu zemlju”. Ali ne i pravi kršćani! Oni će ‘podignuti svoje glave, jer se približava njihovo izbavljenje’ (Luka 21:25, 26, 28, NW).

Predstoji sud!

19. Kako možemo utvrditi kada će se ispuniti parabola o ovcama i jarcima?

¹⁹ Zapazi da je u Mateju 24:29-31 prorečeno (1) da Sin čovječji dolazi, (2) da će taj dolazak biti s velikom slavom, (3) da će s njim biti anđeli i (4) da će ga vidjeti sva plemena na Zemlji. Isus u paraboli o ovcama i jarcima ponavlja te elemente (Matej 25:31-46). Stoga možemo zaključiti da ta parabola govori o vremenu kada će Isus, nakon početnog izbijanja nevolje, doći sa svojim anđelima i sjesti na prijestolje kako bi sudio (Ivan 5:22; Djela apostolska 17:31; usporedi 1. Carevima 7:7; Danijela 7:10, 13, 14, 22, 26; Mateja 19:28). Kome će se suditi i s kakvim ishodom? Iz parabole je vidljivo da će Isus pokloniti pažnju svim nacijama, kao da su sakupljene ispred njegovog nebeskog prijestolja.

20, 21. (a) Što će se dogoditi s ovcama iz Isusove parabole? (b) Što jarce čeka u budućnosti?

²⁰ Muškarci i žene koji su nalik ovcama bit će smješteni Isusu zdesna kao znak njegove naklonosti. Zašto? Zato što su koristili prilike da čine dobro njegovoj braći — pomazanim kršćanima koji će biti sudionici u Kristovom nebeskom Kraljevstvu (Danijel 7:27; Jevrejima 2:9–3:1). U skladu s tom parabolom, milijuni ovcama nalik kršćana prepoznali su Isusovu duhovnu braću te im svojom suradnjom pružaju podršku. Zbog toga ovo “veliko mnoštvo” gaji biblijsku nadu da će preživjeti ‘veliku nevolju’ i potom zauvijek živjeti u Raju, zemaljskom području Božjeg Kraljevstva (Otkrivenje 7:9, 14, NW; 21:3, 4; Ivan 10:16).

²¹ Koliko samo drugačiji ishod očekuje jarce! Matej 24:30 (NW) opisuje ih kako se ‘udaraju jadikujući’ kada Isus dolazi. A imaju itekakvog razloga za to, jer su si izgradili reputaciju kao oni koji su odbijali dobru vijest o Kraljevstvu, protivili se Isusovim učenicima i više voljeli svijet koji prolazi (Matej 10:16-18; 1. Ivanova 2:15-17). Isus — a ne netko od njegovih učenika na Zemlji — odlučuje tko su jarci. On o njima kaže: “Ovi će otići u muku vječnu [“vječno odrezanje”, NW]” (Matej 25:46).

22. Koji dio Isusovog proročanstva zaslužuje našu daljnju pažnju?

²² Naš napredak u razumijevanju proročanstva iz 24. i 25. poglavlja Mateja zaista je uzbudljiv. No, jedan dio Isusovog proročanstva zaslužuje da mu poklonimo daljnju pažnju — ‘odvratna stvar koja uzrokuje opustošenje i stoji na svetom mjestu’. Isus je svoje sljedbenike poticao da u vezi s tim upotrijebe razbor i da budu spremni poduzeti određene korake (Matej 24:15, 16, NW). Što predstavlja tu “odvratnu stvar”? Kada ona stoji na svetom mjestu? I kakve to veze ima s našim životnim izgledima sada i u budućnosti? Sljedeći će članak razmotriti ta pitanja.

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Kako su se riječi iz Mateja 24:4-14 ispunile u prvom stoljeću?

◻ Kako su u vrijeme apostola dani bili skraćeni i tijelo spašeno, kao što je i prorečeno u Mateju 24:21, 22?

◻ Što je obilježavalo “naraštaj” spomenut u Mateju 24:34?

◻ Kako znamo da proročanstvo dano na Maslinskoj gori treba imati još jedno, veće ispunjenje?

◻ Kada i kako će se ispuniti parabola o ovcama i jarcima?

[Slika na stranici 12]

Detalj s Titovog slavoluka u Rimu koji prikazuje plijen odnesen nakon razorenja Jeruzalema

[Zahvala]

Soprintendenza Archeolgica di Roma

“Neka čitalac upotrijebi razbor”

“Kad ugledate odvratnu stvar koja uzrokuje opustošenje (...) kako stoji na svetom mjestu, (...) tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore” (MATEJ 24:15, 16, NW).

1. Kakav je ishod imalo Isusovo upozorenje iz Luke 19:43, 44?

AKO smo unaprijed upozoreni na predstojeću katastrofu, to nam pruža mogućnost da je izbjegnemo (Priče Salamunove 22:3). Stoga, predstavi si situaciju u kojoj su se nalazili kršćani u Jeruzalemu nakon napada Rimljana 66. n. e. Isus je upozorio da će grad biti opkoljen i razoren (Luka 19:43, 44). Većina Židova ignorirala je njegovo upozorenje. No njegovi su ga učenici poslušali. Zahvaljujući tome bili su spašeni iz katastrofe koja se dogodila 70. n. e.

2, 3. Zašto bi nas trebalo zanimati Isusovo proročanstvo zabilježeno u Mateju 24:15-21?

² U sklopu proročanstva koje je povezano i s nama danas Isus je u glavnim crtama naveo složeni znak koji između ostalog obuhvaća ratove, nestašice hrane, potrese, pošasti i proganjanje kršćana koji propovijedaju o Božjem Kraljevstvu (Matej 24:4-14; Luka 21:10-19). Isus je ujedno spomenuo i ključnu stvar po kojoj će njegovi učenici znati da je kraj blizu — ‘odvratnu stvar koja uzrokuje opustošenje stojeći na svetom mjestu’ (Matej 24:15, NW). Ispitajmo još jednom ove značajne riječi kako bismo ustanovili kako one utječu na naš život danas i u budućnosti.

³ Nakon što je naveo znak, Isus je rekao: “Kad ugledate odvratnu stvar koja uzrokuje opustošenje, o kojoj je govorio prorok Danijel, kako stoji na svetom mjestu (neka čitalac upotrijebi razbor), tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore. Tko je na krovu, neka ne silazi da uzme stvari iz svoje kuće; i tko je u polju, neka se ne vraća u kuću da bi uzeo svoju gornju haljinu. Jao trudnicama i dojiljama u te dane! Molite se da vaš bijeg ne bude zimi, niti na sabat; jer tada će biti velika nevolja kakve nije bilo od početka svijeta” (Matej 24:15-21, NW).

4. Iz čega je vidljivo da se Matej 24:15 ispunio u prvom stoljeću?

⁴ Markov i Lukin izvještaj pružaju dodatne pojedinosti. Na mjestu gdje Matej kaže da “stoji na svetom mjestu”, Marko 13:14 kaže da “stoji gdje ne treba”. Luka 21:20 dodaje Isusove riječi: “Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska onda znajte da se približilo vrijeme da opusti.” To nam pomaže shvatiti da je prvo ispunjenje bilo povezano s napadom Rimljana na Jeruzalem i njegov hram — sveto mjesto u očima Židova, ali ne više i za Jehovu — koji je započeo 66. n. e. Potpuno opustošenje nastupilo je kada su Rimljani 70. n. e. razorili grad i hram. Što je u to vrijeme predstavljalo “odvratnu stvar”? I na koji je način ona ‘stajala na svetom mjestu’? Odgovori na ta pitanja koristit će nam da utvrdimo suvremeno ispunjenje tih riječi.

5, 6. (a) Zašto je čitaocima 9. poglavlja Danijela bio potreban razbor? (b) Kako se ispunilo Isusovo proročanstvo o ‘odvratnoj stvari’?

⁵ Isus je hrabrio čitaoce da upotrijebe razbor. Čitaoce čega? Pa, vjerojatno čitaoce 9. poglavlja Danijela. Tamo nalazimo proročanstvo koje otkriva kada će se pojaviti Mesija i proriče da će biti “pogubljen” nakon tri i po godine. To proročanstvo kaže: “Krilima mrskim, koja pustoše [“na krilu odvratnih stvari bit će onaj koji prouzročuje pustoš”, NW], do svršetka odredjenoga izliće se na pustoš” (Danijel 9:26, 27; vidi i Danijela 11:31; 12:11).

⁶ Židovi su smatrali da se to ispunilo kada je oko 200 godina ranije Antioh IV oskvrnuo hram. No, Isus je pokazao da to gledište nije točno te je potaknuo na razbor jer se ‘odvratna stvar’ tek trebala pojaviti i stajati na “svetom mjestu”. Očito je da je Isus govorio o rimskoj vojsci koja je došla 66. n. e., noseći svoje prepoznatljive stjegove. Ovi stjegovi, koji su se već odavno koristili, bili su zapravo idoli i Židovima su bili odvratni.a No, kada su oni ‘stali na sveto mjesto’? To se ispunilo onda kada je rimska vojska, noseći svoje stjegove, napala Jeruzalem i njegov hram koji je Židovima bio svet. Rimljani su čak počeli potkopavati zid u području hrama. Zaista, ono što se odavno smatralo odvratnim sada je stajalo na svetom mjestu! (Izaija 52:1; Matej 4:5; 27:53; Djela apostolska 6:13).

‘Odvratna stvar’ u suvremeno doba

7. Koje se Isusovo proročanstvo ispunjava u naše vrijeme?

⁷ Od prvog svjetskog rata očevici smo većeg ispunjenja Isusovog znaka zapisanog u 24. poglavlju Mateja. No, prisjeti se njegovih riječi: “Kad ugledate odvratnu stvar koja uzrokuje opustošenje, (...) kako stoji na svetom mjestu, (...) tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore” (Matej 24:15, 16, NW). I taj dio proročanstva sigurno ima ispunjenje u naše vrijeme.

8. Kako Jehovini svjedoci već godinama znaju tko predstavlja “odvratnu stvar” u suvremeno doba?

⁸ Odražavajući pouzdanje Jehovinih slugu u to da će se ovo proročanstvo ispuniti, Kula stražara od 1. siječnja 1921 (engl.) usredotočila se na povezanost između tog proročanstva i događaja na Srednjem istoku. Nakon toga, u izdanju od 15. prosinca 1929 (engl.), na 374. stranici, Kula stražara je sa sigurnošću navela: “Cjelokupna svrha Lige naroda jest odvratiti ljude od Boga i od Krista, te stoga predstavlja stvar koja uzrokuje opustošenje, Sotonin proizvod, i u Božjim je očima odvratna.” Tako se 1919. pojavila ‘odvratna stvar’. S vremenom je Liga naroda ustupila mjesto Ujedinjenim narodima. Jehovini svjedoci već dugo vremena otvoreno govore da su te ljudske organizacije za mir odvratne u Božjim očima.

9, 10. Kako je naše prijašnje razumijevanje velike nevolje utjecalo na gledište o tome kada će ‘odvratna stvar’ stajati na svetom mjestu?

⁹ U prethodnom je članku ukratko navedeno razjašnjenje velikog dijela 24. i 25. poglavlja Mateja. Je li potrebno pružiti određeno razjašnjenje i što se tiče ‘odvratne stvari koja stoji na svetom mjestu’? Izgleda da jest. U Isusovom proročanstvu je ‘stajanje na svetom mjestu’ dovedeno u usku vezu s izbijanjem prorečene ‘nevolje’. Prema tome, iako ‘odvratna stvar’ postoji već dugo vremena, povezanost između njezinog ‘stajanja na svetom mjestu’ i velike nevolje trebala bi se odraziti na naš način razmišljanja. Kako?

¹⁰ Božji je narod nekada smatrao da je prva faza velike nevolje započela 1914, a da će završni dio nastupiti u bitki od Harmagedona (Otkrivenje 16:14, 16; usporedi Kulu stražaru od 1. travnja 1939, na 110. stranici [engl.]). Stoga je razumljivo zašto se nekad mislilo da je suvremena ‘odvratna stvar’ morala stajati na svetom mjestu ubrzo nakon prvog svjetskog rata.

11, 12. Kakvo je izmijenjeno gledište o velikoj nevolji izneseno 1969?

¹¹ Međutim, kasnijih smo godina došli do drugačijeg razumijevanja. U četvrtak, 10. srpnja 1969, na Međunarodnom kongresu “Mir na Zemlji” održanom u New Yorku, F. W. Franz, tadašnji potpredsjednik Watch Tower Bible and Tract Societya, održao je izuzetno uzbudljiv govor. Govoreći o dotadašnjem razumijevanju Isusovog proročanstva, brat Franz je rekao: “Dobili smo objašnjenje da je ‘velika nevolja’ započela 1914. n. e., no tada nije bilo dopušteno da se odvija u punom zamahu, već je Bog prekinuo prvi svjetski rat u studenome 1918. Od tog vremena Bog je dozvolio da prođe jedan period radi djelovanja njegovog pomazanog ostatka izabranih kršćana prije nego što se odigra završni dio ‘velike nevolje’ u bitki od Harmagedona.”

¹² Zatim je naveo znatno drugačije objašnjenje: “U skladu s događajima iz prvog stoljeća, (...) protuslika te ‘velike nevolje’ nije započela 1914. n. e. Naprotiv, ono što se odigralo u suvremenoj protuslici Jeruzalema od 1914-1918. bio je tek ‘početak tjeskobnih bolova’. (...) ‘Velika nevolja’ kakve više neće biti tek predstoji, jer ona znači uništenje svjetskog carstva krive religije (uključujući i svijet kršćanstva), nakon čega slijedi ‘rat velikog dana Boga Svemogućeg’, Harmagedon.” To je značilo da cjelokupna velika nevolja tek predstoji.

13. Zašto je logično reći da će ‘odvratna stvar stajati na svetom mjestu’ tek u budućnosti?

¹³ To je izravno povezano s razumijevanjem toga kada ‘odvratna stvar’ stoji na svetom mjestu. Sjeti se što se dogodilo u prvom stoljeću. Rimljani su 66. n. e. napali Jeruzalem, no onda su se naglo povukli, što je kršćanskom ‘tijelu’ pružilo priliku da se spasi (Matej 24:22, NW). Odgovarajuće tome, mi očekujemo da će velika nevolja uskoro započeti, no bit će skraćena zbog Božjih izabranih. Obrati pažnju na ključnu misao: U primjeru iz prošlosti ‘odvratna stvar koja stoji na svetom mjestu’ bila je povezana s napadom Rimljana pod zapovjedništvom generala Gala 66. n. e. Suvremeni pandan tog napada — izbijanje velike nevolje — još uvijek leži u budućnosti. Stoga ‘odvratna stvar koja uzrokuje opustošenje’, a koja postoji od 1919, po svemu sudeći tek treba stati na sveto mjesto.b Na koji će se način to dogoditi? I kako to može utjecati na nas?

Predstojeći napad

14, 15. Kako nam 17. poglavlje Otkrivenja pomaže razumjeti događaje koji će voditi do Harmagedona?

¹⁴ Knjiga Otkrivenje opisuje predstojeći razorni napad na krivu religiju. U 17. poglavlju istaknuta je Božja presuda protiv ‘Babilona Velikog, majke bludnica’ — svjetskog carstva krive religije. Crkve kršćanstva nose u tome glavnu ulogu i tvrde da su u saveznom odnosu s Bogom. (Usporedi Jeremiju 7:4.) Krive religije, što uključuje i svijet kršćanstva, već dugo vremena imaju nedopuštene odnose s ‘kraljevima zemlje’, no tome će doći kraj opustošenjem tih religija (Otkrivenje 17:2, 5, NW). Tko će izvršiti opustošenje?

¹⁵ Otkrivenje opisuje ‘skerletnu divlju zvijer’ koja neko vrijeme postoji, zatim nestaje i onda se ponovno vraća (Otkrivenje 17:3, 8, NW). Ovu zvijer podupiru svjetski vladari. Na temelju pojedinosti navedenih u tom proročanstvu možemo ustvrditi da ovu simboličnu zvijer predstavlja organizacija za mir koja je osnovana 1919. pod imenom Liga naroda (‘odvratna stvar’), a danas su to Ujedinjeni narodi. Otkrivenje 17:16, 17 otkriva da će Bog u budućnosti u srca određenih ljudskih vladara, koji u okviru te “zvijeri” imaju istaknut položaj, staviti misao o opustošenju svjetskog carstva krive religije. Taj napad označava izbijanje velike nevolje.

16. Kako se kad je riječ o religiji situacija razvija na pažnje vrijedan način?

¹⁶ Budući da početak velike nevolje leži u budućnosti, je li onda i ‘stajanje na svetom mjestu’ još uvijek tek pred nama? Po svemu sudeći jest. Premda se ‘odvratna stvar’ pojavila početkom ovog stoljeća, te stoga postoji već desetljećima, ona će u bliskoj budućnosti na neki jedinstven način zauzeti položaj “na svetom mjestu”. Kao što su Kristovi sljedbenici prvog stoljeća sigurno pomno pazili da vide na koji će način doći do tog ‘stajanja na svetom mjestu’, jednako čine i današnji kršćani. Istina, morat ćemo pričekati sâmo ispunjenje da bismo saznali sve pojedinosti. No, zanimljivo je zapaziti da je u nekim zemljama već vidljiva sve veća odbojnost prema religiji. Neki politički elementi, udruženi s nekadašnjim kršćanima koji su odstupili od prave vjere, promiču neprijateljski stav prema religiji općenito, a naročito prema pravim kršćanima (Psalam 94:20, 21; 1. Timoteju 6:20, 21). Kao rezultat toga, političke sile već sada ‘ratuju protiv Janjeta’ i kao što je vidljivo iz Otkrivenja 17:14 (St) ta će borba poprimiti još veći intenzitet. Budući da se ne mogu doslovno domoći Janjeta Božjeg — Isusa Krista u svom uzvišenom, proslavljenom položaju — oni će se i dalje žestoko protiviti Božjim pravim obožavateljima, a posebno njegovim ‘svetima’ (Danijel 7:25; usporedi Rimljanima 8:27; Kološanima 1:2; Otkrivenje 12:17). Imamo božansko jamstvo da će Janje i oni koji su s njim odnijeti pobjedu (Otkrivenje 19:11-21).

17. Bez dogmatičnih tvrdnji, što možemo reći o tome kako će ‘odvratna stvar’ stajati na svetom mjestu?

¹⁷ Mi znamo da krivu religiju očekuje opustošenje. Babilon Veliki je ‘pijan od krvi svetih’ i ponaša se poput kraljice, no njegovo je uništenje neminovno. Njegov nečisti utjecaj nad kraljevima Zemlje doživjet će drastičan preokret kad se njihov odnos pretvori u nasilnu mržnju od strane ‘deset rogova i divlje zvijeri’ (Otkrivenje 17:6, 16; 18:7, 8). Kada ‘skerletna divlja zvijer’ napadne religioznu bludnicu, ‘odvratna stvar’ prijeteći će stajati na mjestu koje svijet kršćanstva smatra svetim.c Stoga će opustošenje započeti s bezvjernim kršćanstvom, koje sebe prikazuje svetim.

‘Bježati’ — kako?

18, 19. Iz kojih je razloga vidljivo da ‘bijeg u gore’ neće značiti mijenjanje religije?

¹⁸ Nakon što je prorekao da će ‘odvratna stvar stajati na svetom mjestu’, Isus je upozorio one koji su razboriti da reagiraju. Je li on želio reći da će u toj poodmakloj fazi — kad ‘odvratna stvar bude stajala na svetom mjestu’ — mnogi ljudi bježati iz krive religije i prihvatiti pravo obožavanje? Ne bi se baš moglo reći. Razmisli kako se to prvi put ispunilo. Isus je rekao: “Koji budu u Judeji neka bježe u gore; i koji bude na krovu da ne silazi u kuću, niti da ulazi da uzme što iz kuće svoje; i koji bude u polju da se ne vraća natrag da uzme haljinu svoju. Ali teško trudnima i dojilicama u te dane! Nego se molite Bogu da ne bude bježan vaša u zimu” (Marko 13:14-18, naglašeno od nas).

¹⁹ Isus nije rekao da samo oni koji se nalaze u Jeruzalemu trebaju bježati, kao da želi reći da moraju izaći iz središta židovskog obožavanja; niti je u svom upozorenju spominjao mijenjanje religije — bježanje od krive i prihvaćanje prave. Isusove učenike sasvim sigurno nije trebalo upozoravati da bježe iz jedne religije u neku drugu; oni su već postali pravi kršćani. A napad izvršen 66. n. e. sljedbenicima judaizma u Jeruzalemu i diljem Judeje nije poslužio kao poticaj da napuste tu religiju i prihvate kršćanstvo. Profesor Heinrich Graetz izvještava da su se oni koji su otišli u potjeru za Rimljanima koji su se povlačili vratili u grad: “Klikćući borbene pjesme o pobjedi, zeloti su se vratili u Jeruzalem (8. listopada), a srca su im kucala s radosnom nadom u slobodu i nezavisnost. (...) Nije li im Bog milostivo pomogao jednako kao što je pomagao i njihovim precima? U srcima zelota nije bilo straha od budućnosti.”

20. Kako su rani učenici reagirali na Isusovo upozorenje da bježe u gore?

²⁰ Kako je onda relativno malen broj izabranih u to vrijeme reagirao na Isusov savjet? Bježeći iz Judeje preko Jordana u gore, dali su do znanja da ni u političkom ni u vjerskom pogledu nisu dio židovskog sustava. Napustili su polja i domove, a da nisu čak ni pokupili svoju imovinu iz kuća. Uzdajući se u Jehovinu zaštitu i podršku, obožavanje njega stavili su ispred svega drugog što bi im moglo biti važno (Marko 10:29, 30; Luka 9:57-62).

21. Što ne treba očekivati da će se dogoditi nakon što ‘odvratna stvar’ izvrši napad?

²¹ Razmotri sada veće ispunjenje. Već niz desetljeća mi potičemo ljude da izađu iz krive religije i prihvate pravo obožavanje (Otkrivenje 18:4, 5). Milijuni su to i učinili. Iz Isusovog se proročanstva ne da zaključiti da će se nakon što izbije velika nevolja mnoštva ljudi obratiti na čisto obožavanje; sasvim sigurno 66. n. e. nije došlo do masovnog obraćenja Židova. Pa ipak, pravi će kršćani imati vrlo snažan motiv da poslušaju Isusovo upozorenje i bježe.

22. Što bi sve mogla obuhvaćati naša poslušnost Isusovom savjetu da bježimo u gore?

²² Trenutno ne možemo znati sve pojedinosti o velikoj nevolji, no možemo logički zaključiti da u našem slučaju bijeg o kojem je Isus govorio neće biti bijeg u geografskom smislu. Pripadnici Božjeg naroda već sad se nalaze diljem svijeta, praktički u svim krajevima Zemlje. No, sa sigurnošću možemo reći da će kršćani, kad bijeg bude neophodan, morati i dalje zadržati jasnu razliku između sebe i organizacija krivih religija. Značajno je i to što je Isus upozorio da se ne smije vraćati u kuću da bi se uzela odjeća ili druge stvari (Matej 24:17, 18). Stoga nas možda očekuju ispiti s obzirom na naš stav prema materijalnim stvarima; jesu li nam one najvažnije u životu ili nam je važnije spasenje koje će primiti svi koji su na Božjoj strani? Da, naš će bijeg možda donijeti neke nevolje i gubitke. Morat ćemo biti spremni učiniti sve što je potrebno, jednako kao i kršćani iz prvog stoljeća koji su preko Jordana bježali iz Judeje u Pereju.

23, 24. (a) Gdje ćemo jedino pronaći zaštitu? (b) Kako bi Isusovo upozorenje o ‘odvratnoj stvari koja stoji na svetom mjestu’ trebalo utjecati na nas?

²³ Moramo biti sigurni u to da svoje utočište uvijek tražimo u Jehovi i njegovoj gori sličnoj organizaciji (2. Samuelova 22:2, 3; Psalam 18:2; Danijel 2:35, 44). Tamo ćemo pronaći zaštitu! Nećemo se povoditi za masom čovječanstva koja će bježati u ‘pećine’ i skrivati se u ‘gorske kamenjake’ — ljudske organizacije i institucije koje će možda postojati još vrlo kratko vrijeme nakon što Babilon Veliki bude opustošen (Otkrivenje 6:15; 18:9-11). Istina, vremena bi mogla postati još teža — kao što su i 66. n. e. bila teška za trudnice koje su bježale iz Judeje ili za bilo koga tko je morao putovati po hladnom, kišovitom vremenu. Ali možemo biti sigurni da će Bog omogućiti preživljavanje. Jačajmo već sada svoje pouzdanje u Jehovu i njegovog Sina, koji sada vlada kao Kralj Kraljevstva.

²⁴ Nema razloga da živimo u strahu od onoga što će se dogoditi. Isus nije želio da se njegovi učenici u ono vrijeme plaše, niti želi da se mi plašimo, bilo sada bilo tijekom vremena koje predstoji. Upozorio nas je kako bismo pripremili svoje srce i svoje misli. Na koncu, poslušni kršćani neće biti kažnjeni kada dođe uništenje krive religije i ostatka ovog zlog sustava. Oni će biti razboriti i poslušati upozorenje o ‘odvratnoj stvari koja stoji na svetom mjestu’. I poduzet će odlučne korake s nepokolebljivom vjerom. Nemojmo nikada zaboraviti ono što je Isus obećao: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen” (Marko 13:13, NW).

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Kako se ‘odvratna stvar koja uzrokuje opustošenje’ očitovala u prvom stoljeću?

◻ Zašto je razumno zaključiti da će suvremena ‘odvratna stvar’ stajati na svetom mjestu tek u budućnosti?

◻ Kakav se napad ‘odvratne stvari’ proriče u Otkrivenju?

◻ Kakvo bi se ‘bježanje’ u budućnosti moglo zahtijevati od nas?

[Slika na stranici 16]

Babilon Veliki naziva se “majka bludnicâ”

[Slika na stranici 17]

Skerletna divlja zvijer iz 17. poglavlja Otkrivenja predstavlja “odvratnu stvar” o kojoj je govorio Isus

[Slika na stranici 18]

Skerletna divlja zvijer povest će razorni napad na religiju