1, 2. O kojim Đavlovim zamkama govori ovaj članak?

ĐAVO vreba Jehovine sluge, ali ne nužno zato da ih ubije. On nije poput lovca koji ubije divljač koju uhvati. Đavo zapravo želi svoje žrtve uhvatiti žive i raditi s njima što god želi. (Pročitaj 2. Timoteju 2:24-26.)

² Lovac koji želi životinju uhvatiti živu koristi razne vrste zamki. Možda pokušava namamiti životinju da izađe iz svog skrovišta kako bi je uhvatio omčom. Možda koristi skrivenu zamku s mehanizmom za aktiviranje i iznenada uhvati svoj plijen. Đavo koristi slične zamke kako bi Božje sluge uhvatio žive. Ako ne želimo upasti u njegove zamke, moramo biti oprezni i slušati upozorenja koja ukazuju na to da se oko nas nalaze Sotonine zamke. U ovom članku saznat ćemo kako možemo izbjeći tri zamke u koje je Đavo uspio uhvatiti neke Božje sluge. To su (1) neobuzdan jezik, (2) strah od ljudi i pritisak okoline te (3) pretjeran osjećaj krivnje. Sljedeći članak govori o još dvije Sotonine zamke ili stupice.

OBUZDAVAJ JEZIK DA NE ZAPALIŠ VATRU

3, 4. Što se može dogoditi ako ne obuzdavamo svoj jezik? Navedi primjer.

³ Da bi istjerao životinje iz skrovišta, lovac ponekad zapali okolno raslinje, a zatim hvata životinje koje pokušavaju pobjeći. I Đavo bi volio, slikovito govoreći, zapaliti vatru u skupštini. Kad bi uspio u tome, članovi skupštine napustili bi to sigurno utočište i dospjeli ravno u njegove pandže. Kako bismo mu mogli nesvjesno pomoći da zapali vatru, i tako upasti u njegovu zamku?

⁴ Učenik Jakov usporedio je jezik s vatrom. (Pročitaj Jakova 3:6-8.) Ako ne obuzdavamo jezik, mogli bismo zapaliti vatru u skupštini. Kako bi se to moglo dogoditi? Zamisli sljedeću situaciju: Na sastanku je pročitana obavijest da je jedna sestra postala stalni pionir. Nakon sastanka dvije sestre razgovaraju o tome. Jedna se obradovala kad je čula da u skupštini imaju novu pionirku i želi joj sve najbolje. No druga dovodi u sumnju poticaje nove pionirke i indirektno kaže da se ta sestra samo želi isticati u skupštini. Koju bi od njih dvije volio imati za prijateljicu? Nije teško zaključiti koja bi mogla svojim govorom zapaliti vatru u skupštini.

5. Što trebamo učiniti kako bismo obuzdali svoj jezik?

⁵ Što možemo učiniti kako bismo obuzdali svoj jezik? Isus je rekao: “Usta govore ono čega je srce puno” (Mat. 12:34). Dakle, najprije moramo ispitati što nam je u srcu. Trudimo li se iskorijeniti negativne osjećaje koji navode čovjeka da o drugima loše govori? Naprimjer, možda smo čuli da neki brat želi napredovati i dobiti odgovornija zaduženja u skupštini. Vjerujemo li da to čini iz ispravnih poticaja ili odmah pomislimo da to radi iz sebičnih interesa? Ako dovodimo u pitanje tuđe poticaje, trebamo se sjetiti da je i Đavo sumnjao u poticaje Božjeg vjernog sluge Joba (Job 1:9-11). Umjesto da smo sumnjičavi prema svom bratu, bilo bi dobro da razmislimo o tome zašto smo tako kritični prema njemu. Da li doista imamo razloga za to? Utječe li i na nas to što u ovim posljednjim danima ima sve manje ljubavi među ljudima? (2. Tim. 3:1-4).

6, 7. (a) Iz kojih bismo još razloga mogli kritizirati druge? (b) Kako bismo trebali reagirati ako nas netko povrijedi?

⁶ Navest ćemo još neke razloge zašto bi nam se moglo dogoditi da kritiziramo druge. Naprimjer, možda želimo još više istaknuti koliko je vrijedno ono što radimo, pa umanjujemo vrijednost drugih kako bismo ispali bolji od njih. Možda time što kritiziramo druge pokušavamo opravdati to što nismo učinili ono što smo trebali. Bez obzira na to radimo li to iz ponosa, zavisti ili nesigurnosti, takav način postupanja ima pogubne posljedice.

⁷ Možda smatramo da s pravom nekoga kritiziramo. Možda nas je ta osoba povrijedila nesmotrenim riječima. Ako je tako, problem nećemo riješiti vraćajući joj istom mjerom. Time bismo samo nadolijevali ulje na vatru i radili upravo ono što želi Đavo, a ne Bog (2. Tim. 2:26). U takvim situacijama trebamo oponašati Isusa. Kad su ga vrijeđali, on “nije uzvraćao vrijeđanjem”. Umjesto toga, Isus se “prepustio onome koji pravedno sudi” (1. Petr. 2:21-23). Bio je siguran da će Jehova riješiti problem na pravi način i u pravo vrijeme. I mi trebamo imati takvo povjerenje u Boga. Kad svojim riječima pozitivno utječemo na druge, doprinosimo tome da u našoj skupštini vlada mir koji nas povezuje. (Pročitaj Efežanima 4:1-3.)

NEMOJ DOPUSTITI DA TI STRAH OD LJUDI I PRITISAK OKOLINE BUDU ZAMKA

8, 9. Zašto je Pilat osudio Isusa?

⁸ Životinja koja se ulovi u zamku više se ne može slobodno kretati. Slično tome, osoba koja podlegne strahu od ljudi i pritisku okoline gubi određenu mjeru slobode i više ne može u potpunosti upravljati svojim životom. (Pročitaj Mudre izreke 29:25.) U nastavku ćemo govoriti o dva vrlo različita čovjeka koja su podlegla pritisku okoline i strahu od ljudi i vidjet ćemo što možemo od njih naučiti.

⁹ Rimski upravitelj Poncije Pilat znao je da je Isus nedužan i vjerojatno mu nije želio nauditi. Čak je rekao da Isus “nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt”. Usprkos tome, osudio ga je na smrt. Zašto je to učinio? Zato što je popustio pod pritiskom svjetine (Luka 23:15, 21-25). “Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru!” vikali su ti protivnici vršeći tako na Pilata pritisak da napravi ono što oni žele (Ivan 19:12). Pilat se možda bojao da će izgubiti položaj ili čak život ako se zauzme za Krista. Zbog toga je popustio pod pritiskom svjetine i učinio ono što je Đavo želio.

10. Zašto je Petar zanijekao Krista?

¹⁰ Apostol Petar bio je jedan od Isusovih najbližih suradnika. On je pred svima izjavio da je Isus Mesija (Mat. 16:16). Ostao je vjeran kad su drugi učenici napustili Isusa jer nisu razumjeli o čemu govori (Ivan 6:66-69). Kad su neprijatelji došli uhititi Isusa, Petar je izvukao mač da obrani svog Učitelja (Ivan 18:10, 11). Međutim, kasnije je podlegao strahu, pa je zanijekao čak i to da poznaje Isusa Krista. Strah od ljudi doista je opasna zamka. I apostol Petar nakratko je dozvolio da ga strah zarobi i spriječi da bude hrabar te da ostane odan Isusu (Mat. 26:74, 75).

11. Protiv kojih se negativnih utjecaja možda moramo boriti?

¹¹ Kao kršćani trebamo se odupirati pritisku da radimo ono što Bogu nije po volji. Možda nas poslodavac ili netko drugi pokušava nagovoriti da postupimo nepošteno ili da počinimo nemoral. Mladi u školi moraju izlaziti na kraj s vršnjacima koji vrše pritisak na njih da varaju na ispitima, gledaju pornografiju, puše, drogiraju se, piju alkohol ili počine nemoral. Što nam može pomoći da ne podlegnemo strahu od ljudi i pritisku okoline i da ne učinimo nešto što Jehova ne odobrava?

12. Zašto su Pilat i Petar podlegli strahu od ljudi i pritisku okoline?

¹² Pogledajmo što možemo naučiti iz primjera Pilata i Petra. Pilat nije znao puno o Kristu. Ipak, znao je da je Isus nedužan i da nije običan čovjek. No nedostajalo mu je poniznosti, a usto nije ljubio pravog Boga. Đavo ga je lako uhvatio živog. S druge strane, Petar je dobro poznavao svete spise i ljubio je Boga. No ponekad nije bio skroman, svladao bi ga strah od ljudi i popustio bi pod pritiskom okoline. Prije nego što je Isus bio uhićen, Petar se hvalio: “Ako se i svi drugi pokolebaju u vjeri, ja se neću!” (Mar. 14:29). Apostol Petar sigurno bi bio spremniji za kušnje koje su mu predstojale da je razmišljao poput psalmista koji je s pouzdanjem u Boga rekao: “Jehova je na mojoj strani, neću se bojati. Što mi može učiniti čovjek zemaljski?” (Psal. 118:6). Posljednje noći svog života na Zemlji Isus je s Petrom i još dvojicom apostola otišao dublje u Getsemanski vrt. Iako im je rekao da bdiju, njih trojica su zaspala. Isus ih je probudio i rekao im: “Bdijte i molite se, da ne dođete u iskušenje!” (Mar. 14:38). No Petar je opet zaspao, a kasnije je podlegao strahu od ljudi i pritisku okoline.

13. Kako se možemo oduprijeti pritisku da učinimo nešto loše?

¹³ Iz Pilatovog i Petrovog primjera možemo izvući važnu pouku: da bismo se mogli oduprijeti pritisku okoline, trebamo dobro poznavati Bibliju, biti ponizni i skromni, ljubiti Jehovu i bojati se njega, a ne ljudi. Ako se naša vjera temelji na dobrom poznavanju Biblije, govorit ćemo hrabro i uvjerljivo o onome što vjerujemo. To će nam pomoći da se odupremo pritisku okoline i da pobijedimo strah od ljudi. Naravno, ne smijemo precijeniti svoju snagu. Umjesto toga, trebamo ponizno priznati da nam je potrebna snaga koju daje Bog kako bismo se oduprli pritisku okoline. Trebamo se moliti za Jehovin duh. Ljubav koju osjećamo prema Jehovi treba nas potaknuti da zastupamo njegovo ime i držimo se njegovih načela. Osim toga, trebamo se unaprijed pripremiti za kušnje. Naprimjer, naša djeca lakše će se oduprijeti pritisku vršnjaka ako im pomognemo da se unaprijed pripreme za pojedine situacije i ako se u vezi s tim molimo s njima (2. Kor. 13:7).a

ČUVAJ SE PRETJERANOG OSJEĆAJA KRIVNJE — ZAMKE KOJA MOŽE SLOMITI ČOVJEKA

14. U što nas Đavo želi uvjeriti s obzirom na grijehe koje smo učinili u prošlosti?

¹⁴ Jedna vrsta zamke sastoji se od teške klade ili kamena obješenog iznad puta kojim često prolaze životinje. Neoprezna životinja zapne za skrivenu žicu i aktivira zamku, tako da klada ili kamen padne na nju. Pretjeran osjećaj krivnje može se usporediti s tim teškim teretom koji padne na žrtvu. Kad razmišljamo o nekom grijehu koji smo učinili u prošlosti, možda se osjećamo kao psalmist, koji je rekao: “Slomljen sam posve.” (Pročitaj Psalam 38:3-5, 8.) Sotona nas želi navesti na zaključak da smo previše grešni da bi nam Jehova ukazao milost i da nismo u stanju udovoljiti Jehovinim zahtjevima.

15, 16. Kako možeš nadvladati pretjerani osjećaj krivnje?

¹⁵ Kako možeš izbjeći tu zamku? Ako si počinio težak grijeh, odmah poduzmi potrebne korake kako bi obnovio dobar odnos s Jehovom. Razgovaraj sa starješinama i zamoli ih za pomoć (Jak. 5:14-16). Učini sve što možeš kako bi ispravio svoje loše postupke (2. Kor. 7:11). Ako protiv tebe budu poduzete neke stegovne mjere, nemoj se obeshrabriti. Stega je pouzdan znak da te Jehova ljubi (Hebr. 12:6). Čvrsto odluči da nećeš ponoviti istu grešku i nemoj opet raditi ono što te dovelo do grijeha. Nakon što si se pokajao i promijenio, trebaš vjerovati da otkupna žrtva Isusa Krista doista može pokriti tvoje grijehe (1. Ivan. 4:9, 14).

¹⁶ Neki kršćani osjećaju krivnju zbog grijeha koji su im već oprošteni. Ako si i ti jedan od njih, sjeti se da je Jehova oprostio Petru i drugim apostolima što su napustili njegovog ljubljenog Sina onda kad mu je najviše trebala njihova podrška. Jehova je oprostio i čovjeku koji je bio isključen iz korintske skupštine zbog besramnog bluda i koji se kasnije pokajao (1. Kor. 5:1-5; 2. Kor. 2:6-8). Božja Riječ govori o velikim grešnicima koji su se pokajali i kojima je Bog oprostio (2. Ljet. 33:2, 10-13; 1. Kor. 6:9-11).

17. U čemu nam otkupnina može pomoći?

¹⁷ Jehova će oprostiti i zaboraviti tvoje grijehe iz prošlosti ako si se iskreno pokajao i ako si uvjeren da će ti iskazati milosrđe. Nemoj misliti da Isusova otkupna žrtva ne može pokriti tvoje grijehe. Ako bi to mislio, upao bi u jednu od Sotoninih zamki. Usprkos tome što te Đavo želi uvjeriti u suprotno, otkupnina može pokriti grijehe svih koji su sagriješili i pokajali se (Izr. 24:16). Vjera u otkupninu može te osloboditi pretjeranog osjećaja krivnje i dati ti snage da služiš Bogu svim srcem, umom i dušom (Mat. 22:37).

SOTONINE NAMJERE NISU NAM NEPOZNATE

18. Kako možemo izbjeći Đavlove zamke?

¹⁸ Sotoni nije važno u koju ćemo zamku upasti, važno mu je samo da nas uhvati. Budući da nam njegove namjere nisu nepoznate, možemo izbjeći njegove zamke (2. Kor. 2:10, 11). U njih nećemo upasti ako se molimo Bogu da nam da mudrosti da izađemo na kraj s kušnjama. Jakov je u vezi s tim napisao: “Ako kome od vas nedostaje mudrosti, neka traži od Boga, jer on svima daje velikodušno i bez prekoravanja, i dat će mu je” (Jak. 1:5). Trebamo postupati u skladu sa svojim molitvama te redovito proučavati i primjenjivati Božju Riječ. Biblijske publikacije koje dobivamo od vjernog i razboritog roba otkrivaju nam Đavlove zamke i pomažu nam da ih izbjegnemo.

19, 20. Zašto trebamo mrziti zlo?

¹⁹ Molitva i proučavanje Biblije jačaju našu ljubav prema dobru. No jednako je važno i da naučimo mrziti zlo (Psal. 97:10). Budemo li razmišljali o tome kakve su posljedice zadovoljavanja sebičnih želja, lakše ćemo im se odupirati (Jak. 1:14, 15). Ako naučimo mrziti zlo i istinski ljubiti dobro, mamac koji Sotona stavlja u svoje zamke neće nas privlačiti, nego će nam biti odbojan.

²⁰ Doista možemo biti zahvalni Bogu što nam pomaže izbjeći Sotonine zamke! Jehova nas putem svog duha, svoje Riječi i svoje organizacije izbavlja “od Zloga” (Mat. 6:13). U sljedećem članku saznat ćemo kako izbjeći još dvije zamke u koje je Đavo uspio žive uhvatiti neke Božje sluge.

1, 2. (a) Zašto Sotona nema milosti prema pomazanicima i “drugim ovcama”? (b) O kojim Sotoninim zamkama govori ovaj članak?

SOTONA ĐAVO nema milosti prema ljudima, naročito prema Jehovinim slugama. Ustvari, on ratuje protiv pomazanog ostatka (Otkr. 12:17). Ti odlučni kršćani predvode u propovijedanju dobre vijesti o Kraljevstvu i razotkrivaju Sotonu kao vladara ovoga svijeta. Đavo ne voli ni “druge ovce” koje podupiru pomazanike i nadaju se vječnom životu, čemu se Sotona više ne može nadati (Ivan 10:16). Stoga nimalo ne čudi što je tako gnjevan! Bez obzira na to imamo li nebesku ili zemaljsku nadu, Sotona nam ne želi dobro. On želi da postanemo njegov plijen (1. Petr. 5:8).

² Da bi ostvario svoj cilj, Sotona postavlja različite zamke. Budući da je “zaslijepio umove” nevjernika, oni ne prihvaćaju dobru vijest i ne mogu vidjeti te zamke (2. Kor. 4:3, 4). Međutim, Đavo u svoje zamke hvata i neke koji su prihvatili dobru vijest o Kraljevstvu. U prethodnom članku saznali smo kako možemo izbjeći tri Sotonine zamke: (1) neobuzdan jezik, (2) strah od ljudi i pritisak okoline te (3) pretjeran osjećaj krivnje. U ovom članku razmotrit ćemo kako možemo izbjeći još dvije sotonske zamke — materijalizam i preljub.

MATERIJALIZAM — ZAMKA S OMČOM KOJA GUŠI ŽRTVU

3, 4. Kako brige ovoga svijeta mogu nekoga navesti da se okrene materijalizmu?

³ Isus je u jednoj svojoj usporedbi govorio o sjemenu posijanom među trnje. Rekao je da netko možda sluša riječ, “ali brige ovoga svijeta i zavodljivo bogatstvo uguše riječ, te on ostane bez ploda” (Mat. 13:22). Nema sumnje, materijalizam je jedna od zamki koju koristi naš neprijatelj Sotona.

⁴ Isus je naveo dvije stvari koje zajedno “uguše riječ”. Kao prvo, to su “brige ovoga svijeta”. “Naročito teška vremena” u kojima živimo donose nam mnogo briga (2. Tim. 3:1). Zbog visokih troškova života i sve veće nezaposlenosti možda teško spajaš kraj s krajem. Možda se brineš i o tome hoćeš li imati od čega živjeti kad jednog dana odeš u mirovinu. Zbog takvih briga neki su odlučili zaraditi što više novca, smatrajući da će im to zajamčiti sigurnost.

5. U kom smislu bogatstvo može biti zavodljivo?

⁵ Kao drugo, Isus je spomenuo “zavodljivo bogatstvo”, koje zajedno s brigama ovoga svijeta može ugušiti riječ. Istina, Biblija kaže: “Novac je zaštita” (Prop. 7:12). Međutim, nije mudro težiti za bogatstvom. Mnogi su se uvjerili u sljedeće: što se više trude steći bogatstvo, to ih više zarobljava materijalizam. Neki su čak počeli robovati bogatstvu (Mat. 6:24).

6, 7. (a) U kakvoj bi se opasnosti kršćanin mogao naći na poslu? (b) O čemu bi kršćanin trebao razmisliti ako ima priliku raditi prekovremeno?

⁶ Želja da se zaradi mnogo novca može se pojaviti sasvim neprimjetno. Naprimjer, zamisli da ti jednog dana šef kaže: “Imam dobre vijesti! Naša je tvrtka sklopila ugovor za jedan velik posao. To znači da ćemo sljedećih nekoliko mjeseci često morati raditi prekovremeno. Ali vjeruj mi, nećeš požaliti jer ćeš dobro zaraditi!” Kako bi reagirao na to? Naravno, jako je važno da se brineš za materijalne potrebe svoje obitelji, ali to nije tvoja jedina obaveza (1. Tim. 5:8). U obzir trebaš uzeti još neke čimbenike. Koliko ćeš često morati raditi prekovremeno? Hoće li te posao sprečavati u izvršavanju teokratskih aktivnosti, naprimjer u pohađanju sastanaka i redovitom obiteljskom proučavanju?

⁷ Kad donosiš odluku o prekovremenom radu, razmisli što ti je važnije — zaraditi više novca ili sačuvati duhovnost. Hoćeš li zbog želje da zaradiš više novca staviti službu Bogu u drugi plan? Shvaćaš li kako će materijalizam utjecati na tebe ako zanemariš svoju duhovnost i duhovnost svoje obitelji? Ako se nalaziš u situaciji koja ugrožava tvoju duhovnost, kako se možeš oduprijeti Đavlu i što možeš poduzeti da te ne uguši materijalizam? (Pročitaj 1. Timoteju 6:9, 10.)

8. Koji nam biblijski primjeri mogu pomoći da preispitamo svoj način života?

⁸ Da nas ne bi ugušio materijalizam, trebamo redovito preispitivati svoj način života. Nemojmo biti poput Ezava, koji je svojim postupcima pokazao da prezire duhovne stvari (1. Mojs. 25:34; Hebr. 12:16). Nemojmo biti ni poput bogataša koji nije prihvatio Isusov poziv da proda svoju imovinu, podijeli novac siromasima te pođe za njim. Umjesto toga, mladić je otišao žalostan “jer je imao velik imetak” (Mat. 19:21, 22). Budući da je robovao bogatstvu, propustio je divnu priliku da postane učenik najvećeg čovjeka koji je ikad živio. Moramo paziti da i mi ne prokockamo priliku da slijedimo Isusa Krista.

9, 10. Koje je biblijsko gledište o materijalnim stvarima?

⁹ Da se ne bismo opteretili prekomjernom brigom oko materijalnih stvari, trebamo poslušati Isusov savjet: “Nemojte biti zabrinuti i govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili ‘Što ćemo piti?’ ili ‘Što ćemo obući?’ Jer svim tim zaokupljeni su neznabošci. A Otac vaš nebeski zna da vam je sve to potrebno” (Mat. 6:31, 32; Luka 21:34, 35).

¹⁰ Nemojmo dozvoliti da nas zarobi zavodljivo bogatstvo, nego se trudimo razmišljati poput biblijskog pisca Agura, koji je rekao: “Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva. Hrani me kruhom koliko mi treba” (Izr. 30:8). Agur je očito shvatio da novac pruža određenu zaštitu, ali je uvidio i da bogatstvo može biti zavodljivo. Moramo biti svjesni toga da brige ovoga svijeta i zavodljivo bogatstvo mogu uništiti našu duhovnost. Prekomjerna briga oko materijalnih stvari može nam oduzeti vrijeme i iscrpiti nas, tako da više nemamo volje za obavljanje teokratskih aktivnosti. Stoga nemoj dopustiti da te zaokupi materijalizam i da tako upadneš u Sotoninu zamku! (Pročitaj Hebrejima 13:5.)

PRELJUB — VJEŠTO SKRIVENA JAMA

11, 12. Kako kršćanin može učiniti preljub na radnom mjestu?

¹¹ Lovci koji žele uhvatiti neku veliku životinju ponekad iskopaju jamu na stazi kojom takve životinje često prolaze. Jamu obično prekriju tankim slojem granja i zemlje. Nemoral, jedna od Sotoninih najuspješnijih zamki, nalikuje toj skrivenoj jami (Izr. 22:14; 23:27). Pojedini su kršćani upali u nju jer su se doveli u situacije u kojima je lako pogaziti kršćanska moralna mjerila. Neki kršćani koji su u braku emocionalno su se vezali za osobu koja nije njihov bračni partner, i to je dovelo do nemorala.

¹² Takva emocionalna veza može se razviti na radnom mjestu. Jedno istraživanje pokazalo je da je više od 50 posto nevjernih žena i gotovo 75 posto nevjernih muškaraca imalo izvanbračnu vezu na poslu. Da li radiš s osobama suprotnog spola? Kakav je vaš odnos? Jesi li postavio granice kako bi vaš odnos ostao strogo poslovan i kako ne bi prerastao u nešto više? Naprimjer, neka kršćanka možda često vodi neobavezne razgovore s kolegom na poslu. Nakon nekog vremena mogla bi mu se početi povjeravati, pa čak i razgovarati s njim o svojim bračnim problemima. Slično tome, neki bi se kršćanin mogao sprijateljiti s kolegicom na poslu, pa bi nakon nekog vremena mogao početi razmišljati: “Ona cijeni moje mišljenje i stvarno sluša što govorim. A i zbilja me poštuje. Da je bar moja žena takva!” Uviđaš li koliko je lako u takvim situacijama učiniti preljub?

13. Kako bi se kršćanin koji je braku mogao u skupštini emocionalno vezati za osobu koja nije njegov bračni partner?

¹³ Kršćanin koji je braku mogao bi se i u skupštini emocionalno vezati za osobu koja nije njegov bračni partner. Pogledajmo što se dogodilo jednom bračnom paru. Danijel i njegova žena Saraa bili su stalni pioniri. Danijel kaže da je bio starješina koji nije znao reći “ne”. Spremno je prihvaćao svako teokratsko zaduženje. Osim toga, proučavao je Bibliju s petoricom mladića, od kojih su se trojica krstila. Toj novoj braći trebalo je puno pomagati. Budući da je Danijel imao mnogo obaveza u skupštini, često je Sara pomagala toj braći. Uskoro je postao običaj da Danijelovi bivši interesenti dobivaju emocionalnu podršku od Sare. S druge strane, njoj je trebala pažnja, a pružali su joj je Danijelovi bivši interesenti. Smrtonosna zamka bila je postavljena. “Moja im je žena mjesecima pomagala, i to ju je duhovno i emocionalno iscrpilo”, kaže Danijel. “Pored toga, ja sam je zapostavljao i stvari su izmakle kontroli. Moja je žena napravila preljub s jednim od mojih bivših interesenata. Ona je duhovno slabila pred mojim očima, a ja sam bio toliko zaokupljen svojim teokratskim zaduženjima da to uopće nisam primijetio.” Što možeš učiniti da se i tebi ne dogodi nešto slično?

14, 15. Što može pomoći kršćanima koji su u braku da ne upadnu u Đavlovu zamku i počine preljub?

¹⁴ Da ne bi upao u Đavlovu zamku i počinio preljub, prisjeti se što znači biti privržen bračnom partneru. Isus je rekao: “Što je Bog združio, neka čovjek ne rastavlja!” (Mat. 19:6). Nemoj misliti da su tvoja teokratska zaduženja važnija od tvog bračnog partnera. Osim toga, ako se često nepotrebno odvajaš od svog bračnog partnera, to bi mogao biti znak da tvoja bračna veza slabi i mogao bi doći u iskušenje da napraviš težak grijeh.

¹⁵ No što ako si starješina i moraš se brinuti za skupštinu? Apostol Petar je napisao: “Pasite Božje stado koje vam je povjereno — ne na silu, nego dragovoljno; ne radi nepoštenog dobitka, nego gorljivo” (1. Petr. 5:2). Dakle, ne bi trebao zapostaviti članove skupštine. Međutim, ne smiješ dopustiti da zbog brige za stado zanemariš dužnosti koje imaš kao suprug. Bilo bi besmisleno, pa čak i opasno, posvetiti svu svoju pažnju “hranjenju” skupštine dok tvoja žena kod kuće “gladuje”. Danijel kaže: “Smisao nije u tome da na teokratska zaduženja trošiš toliko vremena da zbog toga ispašta tvoja obitelj.”

16, 17. (a) Što mogu poduzeti kršćani koji su u braku kako bi na radnom mjestu jasno pokazali da ih ne zanimaju izvanbračne veze? (b) Navedi neke članke koji mogu pomoći kršćanima da ne počine preljub.

¹⁶ Stražarska kula i Probudite se! sadrže mnogo dobrih savjeta koji mogu pomoći kršćanima koji su u braku da ne upadnu u zamku i počine preljub. Naprimjer, u Stražarskoj kuli od 15. rujna 2006. nalazi se sljedeći savjet: “Na poslu i drugim mjestima izbjegavaj situacije koje mogu dovesti do toga da se između tebe i neke osobe suprotnog spola razvije pretjerano prisan odnos. Naprimjer, ako s takvom osobom često radiš prekovremeno, možeš se naći u iskušavajućoj situaciji. Kao oženjen muškarac ili udata žena, svojim riječima i ponašanjem moraš jasno dati do znanja da te ne zanimaju izvanbračne veze. Kao osoba koja teži odanosti Bogu, sigurno nećeš privlačiti nečiju pažnju koketiranjem ili nepristojnom odjećom (...). Ako na radnom mjestu držiš fotografije bračnog druga i djece, to će tebe i druge jasno podsjećati na to koliko ti je obitelj važna. Nikada nemoj nekome davati povoda za udvaranje niti ga dopuštati.”

¹⁷ U članku “Bračna vjernost — što sve uključuje?”, koji je objavljen u izdanju Probudite se! od travnja 2009, govori se koliko su opasna seksualna maštanja o osobi s kojom nismo u braku. U njemu stoji da takva maštanja povećavaju mogućnost da netko počini preljub (Jak. 1:14, 15). Ako si u braku, bilo bi dobro da sa svojim bračnim partnerom s vremena na vrijeme razmotriš takve članke. Bračnu zajednicu utemeljio je sam Jehova i zato je ona sveta. Ako odvojiš vrijeme da razgovaraš sa svojim bračnim partnerom o vašem braku, pokazat ćeš da cijeniš ono što je sveto (1. Mojs. 2:21-24).

18, 19. (a) Koje su posljedice preljuba? (b) Koje blagoslove dobivamo ako smo vjerni svom bračnom partneru?

¹⁸ Ako dolaziš u iskušenje da se upustiš u emocionalnu vezu u koju se ne bi smio upustiti, razmisli o štetnim posljedicama bluda ili preljuba (Izr. 7:22, 23; Gal. 6:7). Onaj tko počini nemoral izaziva Jehovino negodovanje te nanosi bol i sebi i svom bračnom partneru. (Pročitaj Malahiju 2:13, 14.) S druge strane, razmisli o blagoslovima koje dobivaju oni koji ostanu čestiti. Oni ne samo da se nadaju vječnom životu u budućnosti nego već sada vode najbolji život, a usto imaju čistu savjest. (Pročitaj Mudre izreke 3:1, 2.)

¹⁹ Psalmist je rekao: “Velik mir imaju oni koji ljube zakon [Božji], za njih ne postoji kamen spoticanja” (Psal. 119:165). Zato trebamo ljubiti istinu i držati se Pavlovog savjeta: “Dobro pazite kako živite — ne kao nemudri, nego kao mudri (...) jer su dani zli” (Efež. 5:15, 16). Na svom kršćanskom putu nailazimo na mnoge zamke koje je Sotona postavio kako bi u njih uhvatio sluge pravog Boga. No mi znamo kako ih izbjeći. Jehova nam daje sve što nam je potrebno da bismo se oduprli Đavlovim spletkama i ugasili “sve goruće strijele Zloga” (Efež. 6:11, 16).