Gradi svoje pouzdanje u Jehovu marljivim proučavanjem njegove Riječi
“Upravite svoja srca na sve riječi koje vam danas govorim kao upozorenje. ... Jer nije to za vas bezvrijedna riječ, nego je život vaš” (5. MOJSIJEVA 32:46, 47, NS).
1, 2. a) Koje su očekivanje gajili Izraelci dok su logorovali u dolini Moab? b) Što je nacija trebala učiniti prema Mojsijevu upozorenju?
DUGO putovanje pustinjom približilo se kraju. Samo je vijugavi tok Jordana dijelio Izraelce od dugo priželjkivanog ulaska u Obećanu zemlju. Izgled ulaska u zemlju naveo je njihovog vođu Mojsija na trijezno razmišljanje. On nije zaboravio da je nacija jednom posrnula zbog pomanjkanja povjerenja u Jehovu, pa joj je zato bio uskraćen ulazak u zemlju Kanaan (4. Mojsijeva 13:25 do 14:30).
2 Stoga je Mojsije pozvao Izraelce u dolinu Moab ispresijecanu niskim uzvišicama. Nakon što se osvrnuo na povijest nacije i ponovio Božji zakon, započeo je svoje izlaganje koje se smatra njegovim najuzvišenijim djelom. On je visoko pjesničkim riječima pozvao Izrael da se uzda u Jehovu i da ga sluša, jer je on “Bog vjernosti u koga nema nepravde; pravedan je on i čestit”. Na kraju je izgovorio slijedeće upozorenje: “Upravite svoja srca na sve riječi koje vam danas govorim kao upozorenje, da biste zapovijedili sinovima svojim da paze da vrše sve riječi ovoga zakona. Jer nije to za vas bezvrijedna riječ, nego je život vaš” (5. Mojsijeva 32:4, 46, 47, NS).
‘Upravite srce’ na Riječ Božju
3, 4. a) Na što su Izraelci trebali upraviti svoje srce i što je sve bilo uključeno u to? b) Na koji način su kasniji naraštaji primjenjivali Mojsijev savjet?
3 Mojsije je upozorio Izraelce da uprave srce na sve svete spise, a ne samo na njegovu dirljivu pjesmu. Pozvao ih je: “Poklonite (Božjem zakonu) ... svoju pažnju” (Einheitsubersetzung), “dobro pazite” na nj (Echter Bibel) ili “razmišljajte o (njemu)” (The Living Bible). Samo ako su dobro poznavali Božji zakon mogli su ‘zapovijediti svojim sinovima da paze da vrše sve riječi ovoga zakona’. Prema 5. Mojsijevoj 6:6-8 (NS), Mojsije je napisao: “Ove riječi koje ti ja danas zapovijedam moraju biti u tvom srcu, i moraš ih usaditi u svoga sina ... Privezati ih moraš na svoju ruku kao znak i moraju ti služiti kao čeona traka među tvojim očima.”
4 Komentator Biblije W. H. Davey je s tim u vezi rekao slijedeće: “Židovi su doslovno shvatili ove riječi, a su upute sadržane u njima pretvorili u praznovjerne narodne običaje. Određene citate ... napisali su na pergament i nosili ga za vrijeme molitve na ruci i čelu.” U Isusovo vrijeme nosili su se ukrašeni tobolci sa biblijskim citatima, takozvane filakterije. Određene židovske sekte čine to još i danas (Matej 23:5). No, Davey nastavlja: “Ljudi su se u svojoj ludosti zadovoljili da na svojim tijelima nose prijepis samo riječi Zakona, umjesto da svojim, životom pokažu da slijede u njemu sadržane zapovijedi”.
5. Kako je trebalo ispravno primijeniti riječi koje je izrekao Mojsije prema 5. Mojsijevoj 6:6-8?
5 Ali, Božji zakon se nije trebao nalaziti na njihovoj doslovnoj ruci ili čelu, nego na ‘njihovom srcu’. Da bi im pogled bio uvijek upravljen na Zakon, kao da je napisan na ploči među njihovim očima ili vezan za njihovu ruku, nije bilo dovoljno samo steći spoznaju; oni su trebali razvijati duboko cijenjenje prema njemu.
Pripreme za upoznavanje s Božjim zakonom
6, 7. a) Koje pripreme je učinio Jehova da bi se Izraelci upoznali s Mojsijevim zakonom? b) Kako je Božjem narodu starog doba bilo vjerojatno moguće da bude poučen iz Riječi Božje?
6 No, kako su Izraelci mogli upoznati oko 600 odredaba Zakona? U početku je nesumnjivo bilo vrlo malo prijepisa. Ako bi ubuduće Izraelom vladao kralj, taj će morati ‘sebi na svitak prepisati ovaj zakon ..., i neka ga čita sve vrijeme svoga života, da nauči bojati se Jahve, Boga svoga, držati sve riječi ovoga Zakona’ (5. Mojsijeva 17:18, 19, ST). Bog se pobrinuo za to da se Zakon pročita svake sedme godine na praznik sjenica (5. Mojsijeva 31:10-13). To su nesumnjivo bile jako dobre prilike za izgrađivanje, no bile su prerijetke za posredovanje podrobnije spoznaje.
7 Osim toga, Jehova je uputio pleme Levijevo ‘da uči Jakova njegovim odredbama i Izraela njegovu Zakonu’ (5. Mojsijeva 33:8, 10; usporedi Malahija 2:7). Leviti su nekoliko puta provodili akcije poučavanja, koje su bile od koristi za cijelu naciju (2. Dnevnika 17:7-9; Nehemija 8:7-9). Izgleda da je tokom vremena Riječ Božja u najmanju ruku barem djelomično stajala svima na raspolaganju.a Stoga je psalmist mogao napisati: “Sretan je čovjek ... (kojem) je u zakonu Jehovinom radost ... i iz zakona njegovog on prigušenim glasom čita dan i noć” (Psalam 1:1, 2, NS). Dakle, Mojsijevo upozorenje da se ‘upravi srce na Riječ Božju’ od jednakog je značaja kao zapovijed da se revno proučava Biblija.
Danas ‘upraviti srce’ na Riječ Božju
8. U kojoj je mjeri Izrael uvažavao Mojsijeva uputstva i do čega je to dovelo?
8 Ali, Izrael se nije obazirao na Mojsijeva uputstva. Kad je nacija konačno postala monarhijom, većina kraljeva je očito propuštala ‘prepisati si ovaj zakon i čitati ga sve vrijeme svoga života’. U sedmom stoljeću prije naše ere, u vrijeme kralja Jozije, bila je “knjiga zakona” kao izgubljena (2. Carevima 22:8-13). Loš primjer vođa nesumnjivo je ubrzao otpad nacije. Odgovarajuće Mojsijevu upozorenju, to je dovelo do nacionalne katastrofe godine 607. pr. n. e. (5. Mojsijeva 28:15-37; 32:23-35).
9. Kako se kršćani danas nalaze u sličnoj situaciji kao Izraelci u staro doba?
9 Jednako kao Izraelci starog doba, kršćani stoje danas na pragu obećane zemlje – Božjeg pravednog novog svijeta (2. Petrova 3:13). Na horizontu se ocrtavaju uzbudljivi događaji; objava “mira i sigurnosti”, uništenje “Babilona velikog” i napad ‘Goga od Magoga’. Ovi će događaji staviti na kušnju naše pouzdanje u Jehovu. Stoga je nužno potrebno da sada ‘upravimo naša srca Riječi Božjoj’! (1. Solunjanima 5:3; 18. poglavlje Otkrivenja; 38. poglavlje Ezekijela).
10. Zašto neki možda zanemaruju osobno proučavanje?
10 Međutim, to nije uvijek baš tako jednostavno u današnja “kritična vremena s kojima će se teško izlaziti na kraj” (2. Timoteju 3:1, NS). Svjetovni posao, odgoj djece, škola, kao i obaveze u skupštini mogu nam oduzimati puno vremena. Stoga možda naginjemo opravdati se zbog zanemarivanja proučavanja Biblije, umišljajući si da ćemo se već nekako provući. Ali, Biblija opominje svakog kršćanina: “Razmišljaj o tim stvarima; sasvim im se posveti” (1. Timoteju 4:15, 16, NS). Sada ćemo razmotriti neke od razloga zašto je ovo toliko značajno.
Jačati odnos s Bogom
11, 12. a) Kako je bolje poznavanje Boga djelovalo na Joba? b) Zašto možemo mi danas posjedovati još jasniju predodžbu o Bogu nego Job u svoje vrijeme?
11 Job je bio čovjek koji “se bojao Boga i klonio zla”. Nakon što mu se Jehova javio u jednom olujnom vjetru, Job je mogao reći: “Po čuvenju tek poznavah te, dosad, ali sada te oči moje vidješe” (Job 1:1; 42:5, ST). Da li je i nama, danas moguće “vidjeti” Boga, što znači ne samo poznavati ga nego i biti temeljito upoznat sa svim izbrušenim plohama njegove osobnosti? Sasvim sigurno! Jehova je preko stranica Biblije otkrio o sebi mnogo više nego je bilo poznato i samom Jobu.
12 Mi možemo još bolje razumjeti veličinu Božje ljubavi, jer znamo da je “on toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina” (Ivan 3:16, NS). Kroz biblijska proročanstva nama je do u pojedinosti točno poznat Božji naum – čak sve do kraja milenija (18. do 22. poglavlje Otkrivenja). Također nam stoji na raspolaganju izvještaj o Božjem načinu postupanja s kršćanskom skupštinom: uključivanje pogana, postavljanje ‘vjernog i razboritog roba’ koji brine za prehranjivanje njegovog naroda, pozivanje “velikog mnoštva” koje se nada da će zauvijek živjeti u Raju na Zemlji (Matej 24:45; Otkrivenje 7:9, 14-17; Efežanima 3:3-6). Nakon što smo proniknuli u duboke Božje stvari i razmotrili koja je sve divna djela prouzročio za nas, mi moramo jednostavno uskliknuti: “O, dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega” (Rimljanima 11:33, NS).
13. Kako možemo “tražiti” Boga i koja je korist od toga?
13 Psalmist je rekao: “Tražio sam te svim srcem svojim”. I mi to možemo raditi, tako da se svaki dan bavimo biblijskim gradivom. To bitno doprinosi tome da ojačamo vezu s Jehovom. Savjesno proučavanje nam također pomaže ‘učvrstiti’ naš put i ‘držati Božje naredbe’ (Psalam 119:5, 10, NS).
Proučavanje nam pomaže da branimo našu vjeru
14. Predoči od koje je vrijednosti da možemo braniti svoju kršćansku nadu?
14 “Ne želim Svjedoke u svojoj kući” rekao je jedan čovjek iz Gane kad su ga posjetila dva muškarca. On ih je također grdio jer Svjedoci “odbijaju transfuziju krvi i ne pozdravljaju državnu zastavu”. Ovakovi se prigovori sve češće javljaju u službi propovijedanja. Kakve li sramote i poniženja ako se ne bismo znali odbraniti ‘pred nekim tko nas pita za uzrok nade koja je u nama’ (1. Petrova 3:15, NS). Na sreću, Svjedoci su na temelju Biblije mogli djelotvorno objasniti ispravno gledište o krvi, također da kršćanin, doduše, poštuje državne simbole, ali da se mora čuvati idolopoklonstva. I kakav je bio rezultat? Čovjeka su se duboko dojmili izravni odgovori. Danas su on i njegova žena i sami kršteni Jehovini svjedoci.
15. Kako nas osobno proučavanje osposobljava za našu službu propovijedanja?
15 Pavao poziva svakoga od nas: “Daj sve od sebe da se pokažeš priznatim pred Bogom kao radnik koji se nema čega stidjeti, koji ispravno rukuje riječju istine.” Osobno proučavanje će nam pomoći da i sami ostanemo na putu istine, a također ćemo biti “posve sposobni, potpuno opremljeni” da bismo mogli pomagati i drugima (2. Timoteju 2:15; 3:17, NS).
Oduprijeti se Sotoninim zamkama
16. Koje su neke od Sotoninih zamki u koje bi mogao upasti Jehovin narod?
16 Reklama apelira danas svim sredstvima na “želju tijela i želju očiju”, hrabreći na “upadljivo isticanje svojih životnih sredstava” (1. Ivanova 2:16, NS). U raznim medijima se veliča nemoral, a drugovi na poslu i u školi često žive nemoralnim životom. Možda ćemo, ne želeći to, dobiti neko pismo otpadnika. Neka su braća iz znatiželje čitala tu prljavu literaturu i tada doživjela brodolom svoje vjere. Da spomenemo još i sebični, tjelesni “duh koji sada djeluje u sinovima neposlušnosti”. Kako samo lako možemo biti zaraženi time i razviti negativan duh nezadovoljstva! (Efežanima 2:2).
17, 18. Kako nas osobno proučavanje može sačuvati od skretanja s puta?
17 Naravno, malo je onih koji upadaju u Sotonine zamke. Time što zanemaruju osobno proučavanje oni su prije nalik nekom čamcu koji se odvezao. Takovi polagano ‘bivaju odvučeni’, postajući na taj način odličnom metom Sotoninih napada (Jevrejima 2:1, NS). Primjerice, neki mladi brat se upustio u nemoralne postupke s kolegicom iz škole. “Utvrdio sam”, priča on, “da je do toga došlo uglavnom zbog toga što sam bio duhovno neishranjen. Nisam imao osobni studij, pa se stoga nisam mogao oduprijeti kušnji.” Program osobnog proučavanja pomogao je tom bratu da opet duhovno ojača.
18 Sotona je odlučio uništiti što je moguće više članova Božjeg naroda. Ako stalno punimo svoje misli dobrim stvarima koje potječu iz Riječi Božje i dolaze od njegovog vjernog upravitelja, moći ćemo izbjeći upadanju u Sotonine zamke (Filipljanima 4:8). Kroz Bibliju i publikacije Udruženja Kule stražane pozvani smo da se čuvamo od materijalizma, nemorala, otpadničkih misli i od negativnog duha. Poklonimo li tim zahtjevima više od uobičajene pažnje, nećemo nikada skrenuti s puta.
Pripreme Jehovine organizacije koje nam pomažu
19. Što pokazuje primjer etiopskog eunuha obzirom na potrebu vodstva?
19 Proučavanje je naporan rad. Stoga možemo biti zahvalni da nam Jehovina organizacija mnogo pomaže u tome. Posljednjih godina neki su tražili da se tumačenje Biblije prepusti pojedincima. Međutim, etiopski eunuh je javno priznao da mu je potrebno vodstvo. On je kao obrezani prozelit nesumnjivo već posjedovao pažnje vrijedno poznavanje Biblije, što je vidljivo iz činjenice da je pokušao proučavati jedno tako teško proročanstvo kao što je to 53. poglavlje knjige Izaije. Ipak, na pitanje da li razumije što čita, priznao je: “Pa kako bih mogao razumjeti, ako me tko ne uputi?” (Djela apostolska 8:26-33, ST).
20. a) Za koju se pripremu između mnogih ostalih pobrinula Jehovina organizacija, a koja nam služi kao pomoć u osobnom proučavanju Biblije? b) Kako ti gledaš na tu pripremu?
20 Na isti je način Jehovinom narodu i danas potrebno vodstvo. Budući da on obzirom na duhovne stvari želi biti “jedinstven u govoru”, zahvalno prihvaća vodstvo Jehovine organizacije – a kako li je to samo veličanstvena pomoć! (1. Korinćanima 1:10, NS) Preko časopisa Kula stražara i Probudi se! mi stalno primamo informacije. Raspolažemo brojnim knjigama i brošurama, koje obrađuju velik izbor biblijskih tema. Za čitatelje koji govore engleski posebni blagoslov predstavlja Watch Tower Publications Index 1930-1985, jer je to pomoćno sredstvo za ‘traženje mudrosti, kao da se traži srebro i sakriveno blago‘ (Priče Salamunove 2:2-4, NS).
21. a) Iz čega je vidljivo da je apostol Pavao bio zainteresiran za osobni studij? b) Koje će nam preporuke olakšati osobno proučavanje?
21 Izvlačiš li punu korist iz publikacija Zajednice, koristeći ih prilikom proučavanja i istraživanja? Ili te publikacije služe uglavnom kao ukras u tvom regalu? Zanimljivo je da je apostol Pavao jednom prilikom zamolio Timoteja da mu ponese sa sobom u Rim “knjige, osobito pergamene”; očito je mislio na dijelove Hebrejskih spisa (2. Timoteju 4:13, ST). Nesumnjivo ih je želio imati pri ruci da bi mogao kvalitetnije proučavati i istraživati. Ako si do sada propustio posjedovati biblioteku teokratske literature, zašto je ne bi sada počeo sakupljati da bi mogao intenzivno proučavati. Neka ti ove publikacije budu na pristupačnom i vidljivom mjestu, neka budu čiste i uredne. Za proučavanje potraži mirno, dobro osvjetljeno mjesto. Planiraj si redovito vrijeme za osobni studij.
22. Zašto je danas važnije nego ikada ‘upraviti srce na Riječ Božju’?
22 Poput Izraelaca koji su u svoje vrijeme bili utaboreni u plodnoj dolini Moab, mi stojimo na pragu novog svijeta. Danas je za nas važnije nego ikada da marljivo proučavamo Riječ Božju. Da, mi si moramo ‘iskupiti povoljno vrijeme’ za proučavanje, žrtvujući možda neke druge interese, primjerice gledanje televizije (Efežanima 5:16, NS). “Razvijajte čežnju za nepatvorenim mlijekom koje pripada Riječi”, opominje nas Petar “da biste njime uzrasli”, i to ne samo do zrelosti, nego “do spasenja” (1. Petrova 2:2, NS; usporedi Jevrejima 5:12-14). Obzirom da je u pitanju naš život, mi se moramo oduprijeti svakom naginjanju da zanemarujemo osobni studij. Koristimo ga kao sredstvo za produbljivanje naše ljubavi i pouzdanja u Boga; to je također mogućnost da produbljujemo naše cijenjenje organizacije kojom se on služi da bi nam pomogao. Da, mi želimo marljivo i redovito ‘upravljati srce’ na Riječ Božju. “Nije to za vas bezvrijedna riječ, nego je život vaš.”
[Bilješka]
a Glineni crijepovi ili ostraka korišteni su u biblijska vremena obično kao jeftini materijal za pisanje. U International Standard Bible Encyclopedii (1986) čitamo: “Ostraku su mogli koristiti i najsiromašniji slojevi naroda koji si nisu mogli pribaviti neki drugi materijal za pisanje.” Nije poznato u kojoj su mjeri Izraelci starog doba koristili ostraku za bilježenje biblijskih tekstova. No, zanimljivo je da je u sedmom stoljeću naše ere u Egiptu pronađena ostraka s biblijskim tekstom, što navodi na zaključak da je običnom narodu na taj način bio omogućen pristup dijelovima Biblije.
Misli za ponavljanje
◻ Zašto je Mojsije opomenuo Izraelce da ‘uprave svoje srce na Riječ Božju’ i kako su to oni trebali raditi?
◻ Kako kroz osobno proučavanje jačamo svoj odnos s Bogom i kako nam to pomaže braniti vjeru?
◻ Koju ulogu igra osobno proučavanje kad se radi o izbjegavanju Sotoninih zamki?
◻ Za koje se pripreme pobrinula Jehovina organizacija, a koje nam olakšavaju proučavanje Riječi Božje?