Trebamo li Bibliju?
OXANA, mlada Ruskinja, obradovala se kad je ugledala Bibliju koju je nudio na prodaju prodavač knjiga na ulici u Moskvi. Oxanino oduševljenje dojmilo se njenog pratioca Johna, koji dolazi iz zemlje u kojoj su Biblije lako dostupne. “Ja — koji sam ateist — poželio sam joj kupiti Bibliju”, priznaje on. Iako to Oxana najprije nije htjela dopustiti, konačno je prihvatila Johnov poklon.
Mnogi, poput Oxane, jako žele posjedovati Bibliju. Posebno je to slučaj u zemljama gdje je Biblija godinama potiskivana. Izdavači ovog časopisa, primjerice, naporno rade kako bi održali korak s potražnjom za Biblijama u bivšim sovjetskim republikama kao i u drugim dijelovima svijeta. Mnogi ljudi u tim područjima imaju po prvi put priliku osobno proučavati Bibliju — a mnoge privlači njena snažna poruka.
Kritičari i oni koji sumnjaju
S druge strane Biblija je, naročito u sjevernoj Evropi, svedena na to da skuplja prašinu na policama za knjige. “To je mrtva povijest!”, kažu neki i dodaju: “Pisana je za neki drugi vijek. Ona nema nikakve veze sa suvremenim čovjekom.” Čak i poznati svećenici daju javne izjave koje škode dobrom glasu Biblije. U južnoafričkim novinama The Star izvještava se kako je anglikanski nadbiskup Desmond Tutu rekao: “Neki dijelovi Biblije nisu od trajne vrijednosti.” Izjave poput ovih navele su mnoge da se upitaju koliko mogu imati pouzdanja u Bibliju.
Potreba za vodstvom
Činjenicu da svijet više nego ikada treba djelotvorna rješenja moraju jednako priznati i kritičari i vjernici. “Ukoliko čovjek što prije ne nauči obuzdavati brze promjene, kako u osobnim odnosima tako i u čitavom društvu”, pisao je Alvin Toffler u svojoj knjizi Future Shock, “osuđeni smo na ogromnu (...) katastrofu.” To je upozorenje dano prije više od 20 godina. Katastrofa o kojoj je Toffler govorio izgleda da se zbiva upravo sada.
Dok se ovo stoljeće približava svom kraju, tehnološki razvoj i ljudska filozofija nisu u stanju stvoriti stabilno svjetsko stanje. Skorašnje nade u novi svjetski poredak zamijenjene su otrežnjenjem, a život mnogih svodi se na svakodnevnu borbu za preživljavanje.
Statistike pokazuju da je ekonomski jaz između bogatih i siromašnih postao ponorom. Skorašnja studija pokazuje da je u rukama od samo 20 posto svjetskog stanovništva koncentrirano 82,7 posto svjetskog bogatstva. Je li stoga ikakvo čudo što u mnogim zemljama vlada rat, glad, bolest, buna i anarhija? Pritisak s kojim se suočavamo u nastojanju da izađemo na kraj sa stalnim opadanjem kvalitete života stvara veliku emocionalnu napetost. Posljedica toga jest da se raspada čak i najosnovnija jedinka društva, obitelj.
Iako mnogi, poput Tofflera, kažu da je čovjekova odgovornost da “traži potpuno nove načine kako bi se stabilizirao”, činjenice pokazuju da ljudi nisu sposobni rješavati sami svoje probleme.
Jedina alternativa
Biblija, koju se počelo pisati prije oko 3 500 godina, ostala je tijekom stoljeća nepromijenjena. Njena načela ostaju nepromjenjiva. Riječi iz Jeremije 10:23, naprimjer, pokazuju se danas istinitijim nego ikada: “Znam, Jahve, da put čovjeka nije u njegovoj vlasti, da čovjek koji hodi ne može upravljati korake svoje!” (Stvarnost). Ako ljudi ne mogu upravljati svojim putem, tko to onda može? Biblija ukazuje na jedini Izvor vodstva: “Ja, Jahve, Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići” (Izaija 48:17, St).
Jehova Bog nas putem stranica Biblije uči da pomažemo sami sebi. One su prepune savjeta koji nam pokazuju smjer kojim trebamo ići. Njen je savjet danas isto tako primjenjiv kao u vrijeme kad je bila pisana. Sljedeći članak istražit će praktičnu vrijednost Biblije u naše moderno doba. Raznolikost tema u rasponu od zdravlja do blagostanja, obiteljskog života i osobnog ponašanja, pomoći će ti uvidjeti da je Biblija zaista stijena stabilnosti u živom pijesku današnjeg svijeta.
[Slika na stranici 4]
Biblija je sidro stabilnosti u današnjem uzburkanom svijetu