Dublje kopati po Božjoj Riječi
“Ako tragaš za njom kao za sakrivenim blagom, tada ćeš naći Božje znanje” (PRIČE SALAMUNOVE 2:4, 5, NS).
1. Što je pravi izvor sreće i zašto?
“BLAGO čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost. Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata. Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu; dug joj je život u desnoj ruci, ... Životno je drvo onima koji se nje drže, i sretan je onaj tko je zadrži” (Priče Salamunove 3:13-18, ST).
2. Zašto su Jehovini svjedoci sretni, i što im se savjetuje još prije krštenja?
2 Pravi kršćani su zaista sretni što su pronašli mudrost. To znači da mogu primijeniti spoznaju Riječi Božje u svom djelotvornom obožavanju, rješavanju svojih svakodnevnih problema i kod donošenja odluka o životnim ciljevima. Prije negoli bi bio prihvatljiv za krštenje kod Jehovinih svjedoka, provjerava se osnovno biblijsko znanje svakog kandidata čitavim nizom prikladnih pitanja. Jedno od zaključnih pitanja glasi: “Zašto je važno da se i nakon krštenja u vodi pridržavaš dobrog vremenskog plana za osobni studij i za redovito sudjelovanje u službi propovijedanja?” Time se kandidatima za krštenje urezuje u misli potreba stalnog proučavanja više nego samo ‘elementarnih stvari’, u cilju ‘napredovanja k zrelosti’ (Jevrejima 6:1). No, slijede li svi taj savjet?
3, 4. a) Što je rekao Pavao o nekim kršćanima u Korintu i Judeji? b) Što je izgleda slučaj kod nekih kršćana?
3 U svom prvom pismu kršćanima u Korintu apostol Pavao se žali da im ne može govoriti “kao duhovnima”, nego da im mora govoriti “kao maloj djeci u Kristu” (1. Korinćanima 3:1). Slično je pisao vjerojatno kršćanima koji su živjeli u Judeji: “O njemu imamo mnogo toga reći, ali bi bilo teško to objasniti, jer ste postali slabi na slušanju. Jer, doista, umjesto da ste prema vremenu postali učiteljima, vama je opet potrebno da vas netko uči od početka početnim stvarima svetih Božjih izreka; i postali ste takvi da vam je potrebno mlijeko a ne čvrsta hrana. Jer svatko tko se hrani mlijekom ne poznaje riječi pravednosti, jer je malo dijete” (Jevrejima 5:11- 13, NS).
4 Događa se da neki, čim steknu dovoljno znanja da se predaju Jehovi i dobiju nadu u vječni život na rajskoj zemlji, ne razvijaju ozbiljne i trajne navike proučavanja. Možda misle da dovoljno znaju da bi već, u duhovnom smislu, nekako “izišli na kraj”. Oni ne prelaze razdoblje “mlijeka”. To znači da nisu stekli naviku primjenjivati ‘riječi pravednosti’ da bi ispitali stvari. Pavao je dodao: “Čvrsta je hrana za zrele, koji su upotrebom uvježbali svoju moć razlučivanja između ispravnog i pogrešnoga” (Jevrejima 5:14, NS).
Rast zahtijeva “čvrstu hranu”
5, 6. a) Što se događa s nekima koji su već godinama u istini i zašto to nije normalno? b) Što je Pavao rekao takovima i što bi oni morali stoga činiti?
5 Koliko si već godina predani sluga Jehovin? Osvrni se na svoj duhovni rast tijekom tih godina. Možeš li pomoću Biblije objasniti samo temeljne istine, “početne stvari svetih Božjih izreka”? Neki koji su već 10 ili 20 godina na kršćanskom “putu”, još uvijek su u razdoblju “mlijeka”. Što bi ljudi mislili o desetgodišnjem djetetu ili dvadesetogodišnjem mladiću, koji bi se još uvijek hranili mlijekom iz bočice? Bi li to bilo normalno? Ne bi li takva mliječna hrana spriječila rast te osobe? Osoba bi mogla preživjeti, ali nikada ne bi postala snažna, zdrava odrasla osoba. Jednako je i u duhovnom pogledu.
6 Zašto neki koji su već godinama kršćani nisu dovoljno duhovno jaki da djelotvorno pomažu normalnoj “maloj djeci”, onima koji su tek zauzeli stav za Jehovu? Oni koji nisu napredovali, oduzimali su godinama vrijeme i pažnju starješina i drugih zrelih kršćana. Kao što je Pavao rekao, oni bi već sami ‘trebali prema vremenu biti učitelji’. Da bi postali učiteljima moraju nadrasti razdoblje “mlijeka” i naviknuti se uzimati “čvrstu hranu”. Kako to mogu učiniti? (Jevrejima 5:12).
7. Kome odgovara “čvrsta hrana” prema Jevrejima 5:14 i kako kršćanin postaje takav?
7 Pavao je rekao da “je čvrsta hrana za zrele” a njih je opisao kao one “koji su upotrebom uvježbali svoju moć razlučivanja između ispravnog i pogrešnoga”. Drugim riječima: oni, koji su stekli naviku primjenjivanja spoznaje riječi Božje da bi razlikovali ispravno od pogrešnoga, postepeno će školovati svoju moć zapažanja i postići kršćansku zrelost. Oni će biti naviknuti primjenjivati ‘riječ pravednosti’ da bi ispitali stvari i razlučili što je korisno a što štetno u moralnom, duhovnom, pa čak i u fizičkom pogledu. Primjenjujući ono što su naučili, oni više nisu ti koji “ne poznaju riječi pravednosti”. Oni će postati “zreli ljudi” kojima pripada “čvrsta hrana” (Jevrejima 5:13, 14, NS).
Razvijaj dobre navike “ishrane”
8. Kako bi se mogao neki kršćanin ograničiti samo na mliječnu hranu, i kako može promijeniti svoje navike duhovne ishrane?
8 Bolesnici, koji su dugo vremena bili na mliječnoj hrani, moraju opet privikavati svoje tijelo na ponovno uzimanje čvrste hrane. Jednako je i s onima koji su stekli naviku “prebiranja” po duhovnoj hrani koju im pruža “vjerni i razboriti rob” i tako rekuć na rubu tanjura ostavljaju zalogaje koji iziskuju nešto duže “žvakanje” (razmišljanje i istraživanje). Oni će morati uložiti napore da razviju dobre navike duhovne “ishrane”. Morat će pobuditi svoju ‘jasnu sposobnost mišljenja’ i ‘truditi se svim snagama’ (Matej 24:45; 2. Petrova 3:1, 2; Luka 13:24).
9. Što može pomoći nekome tko je izgubio svoj apetit?
9 Tri stvari mogu pomoći bolesniku da ponovno stekne svoj apetit za čvrstu, krepku hranu: 1. ispravan poticaj tj. želja da ozdravi i ponovno bude jak; 2. redovito serviranje ukusne hrane i 3. dovoljno tjelesne aktivnosti i svježeg zraka. Kako mogu ovi činioci pomoći nekome tko je izgubio apetit za dublje stvari riječi Božje?
10. Koji bi nas ispravan poticaj trebao pokrenuti da proširimo spoznaju o Riječi Božjoj?
10 Svatko tko je predao svoj život Jehovi mora imati jak poticaj za proširenje svoje spoznaje riječi Božje. Naša ljubav prema Jehovi potiče nas da bolje upoznamo njegova divna svojstva, njegovu volju i njegove namjere. To iziskuje temeljit studij i razmišljanje (Psalam 1:1, 2; 119:97). Osim toga, naša nada da jednom vječno živimo u Božjem zemaljskom raju ovisi od toga da li nam stalno raste ‘spoznaja jedinog istinitog Boga i onoga koga je poslao Isusa Krista’ (Ivan 17:3, NS). No, naša želja za vječnim životom ne smije biti naš glavni poticaj za proučavanje Svetog pisma. To je bila greška koju su učinili neki nevjerni Židovi. Naše ‘istraživanje Pisma’ u prvom redu mora biti iz ljubavi prema Bogu i sa željom da vršimo njegovu volju (Ivan 5:39-42; Psalam 143:10).
11. Kako nam se pruža ukusna hrana u određeno vrijeme?
11 Obilje ukusne duhovne hrane koju daje redovito i ‘u pravo vrijeme’ “vjerni i razboriti rob”, trebalo bi sve nas potaknuti da pokažemo svoje cijenjenje potpuno iskorištavajući ponuđene dobre stvari (Matej 24:45). Mi moramo razviti dobre navike u duhovnoj ishrani ostavljajući si dovoljno vremena za čitanje i proučavanje svega izvanrednog materijala koji je objavljen u knjigama i časopisima Udruženja Kule stražare. Duhovna hrana se daje u pravo vrijeme na pet tjednih sastanaka koji se održavaju u skupštinama Jehovinih svjedoka po cijelom svijetu. Jesi li prisutan na svim tim sastancima i dobro pripremljen da možeš usvojiti podijeljenu hranu?
12. a) Na koji još način može kršćanin pobuditi svoj duhovni apetit? b) Koja bi si pitanja zato mogli postaviti?
12 Ljubav prema Bogu kao i ljubav prema bližnjemu mora nas potaknuti na proučavanje Božje Riječi (Luka 10:27). Osobi koja je izgubila svoj fizički apetit može koristiti svjež zrak i tjelesna aktivnost. Jednako i kršćaninu koji želi razviti želju za “čvrstom hranom” može pomoći sudjelovanje u djelu propovijedanja i korištenje znanja u širenju “dobre vijesti o Kraljevstvu” i pravljenju ‘učenika iz ljudi sviju nacija’ (Matej 24:14; 28:19, 20, NS). Sjeti se da je Pavao rekao onima koji “su postali da im treba mlijeko” — duhovnoj djeci, da su ‘po vremenu morali biti učitelji’ (Jevrejima 5:12, ST). Gdje si ti s obzirom na vrijeme koliko si već pravi kršćanin? Ako si brat, jesi li toliko napredovao da možeš biti koristan kao “učitelj” u službi propovijedanja, a možda čak i kao starješina u skupštini? Ako si kršćanska sestra, možeš li voditi izgrađujuće biblijske studije u domovima ljudi koji pokazuju zanimanje za Božju istinu, ili da možda pomogneš svojim kršćanskim sestrama u djelu svjedočenja?
Učini proučavanje zadovoljstvom
13. Koja je razlika između čitanja i proučavanja?
13 Kaže se da je čitanje užitak, dok je proučavanje rad. To je donekle točno. Možemo čitati mnoge izgrađujuće stvari iz zadovoljstva ili za opuštanje. Što bi moglo biti ljepše nego se udobno smjestiti i sat ili dva potrošiti u čitanju izvještaja iz Godišnjaka Jehovinih svjedoka ili izdanja časopisa Probudi se!? Međutim, proučavanje predstavlja rad. U jednom rječniku piše: “Proučavanje uključuje dužu namjernu koncentraciju sa brižljivim zapažanjem pojedinosti koje možda otkrivaju mogućnosti, upotrebu, varijacije ili odnose u temi koja se istražuje.”. Da, proučavanje zahtijeva napor. No, kao što svaki drugi dobro učinjen posao može donijeti zadovoljstvo i biti izgrađujući, tako i proučavanje može pričinjavati radost i biti duhovno korisnim. U našem je interesu da ga takvim učinimo. Kako to učiniti?
14. Što možda moraš učiniti da bi ti osobni studij pružio više radosti i koristi?
14 Da bi proučavanje bilo radost i zaista korisno, potrebno mu je posvetiti dovoljno vremena. Budući da ono traži “dužu i namjernu koncentraciju” i “brižljivo zapažanje pojedinosti”, možeš li iskreno reći koliko puta si zaista studirao svoju Kulu stražaru ili publikaciju koja se proučava na tvom skupštinskom studiju knjige? Ne bi li bilo preciznije reći da često samo preletiš određeno gradivo i brzo podvučeš odgovore na pitanja, bez stvarnog istraživanja pojedinosti i razloga za data objašnjenja? Ako je to kod tebe slučaj, onda bi možda kao prvo morao poboljšati svoje navike u duhovnoj ishrani, da ‘koristiš svoje povoljno vrijeme’ za studij (Efežanima 5:15-17, NS). To može značiti učiniti korjenite promjene u rasporedu vremena i oduzeti vrijeme od manje važnih djelatnosti. No možda ćeš se i iznenaditi kakav divan doživljaj može postati studij kada imaš vremena da se istinski pozabaviš gradivom umjesto da brzo preletiš preko njega.
15. Što je još prijeko potrebno da bi studij bio radostan i duhovno koristan?
15 Kada je riječ o vremenu, ne bi smjeli zaboraviti ni molitvu. Da bi studij bio duhovno koristan, potreban je i Jehovin blagoslov. Mi mu se moramo moliti u ime Isusovo moleći ga da nam otvori razum i srce i učini ih prijemljivima za istine koje će biti proučavane. Koliko si se puta u žurbi pripremao za sastanak da bi kasnije utvrdio da si zaboravio moliti Jehovu za blagoslov i mudrost da bi naučeno primijenio u svom dnevnom životu? Zašto bi ostao bez Jehovine pomoći, kad ti se ona može dati na tvoju molbu? (Jakov 1:5-7).
Dublje kopati
16. Što moramo učiniti u skladu s ključnim citatom ovog studijskog članka da bi pronašli znanje, razboritost i razumijevanje?
16 U Pričama Salamunovim 2:4, 5 piše: “Ako ... tragaš za njom kao za skrivenim blagom, tada ćeš ... naći Božje znanje” (NS). U povezanosti se govori o potrebi istraživanja Jehovinih “riječi”, “zapovijedi”, “mudrosti”, kao i “razbora” i “razumijevanja”. Traganje za blagom zahtijeva napor i izdržljivost. Ono zahtijeva mnogo kopanja. Nije drugačije ni sa traganjem za ‘pravim znanjem Božjim’, ‘razboritošću’ i ‘razumijevanjem’. To također zahtijeva mnogo kopanja, ili prodiranja ispod površine. Nemoj misliti da je dovoljno samo površno preletjeti preko istraživanja Božje riječi.
17. Što kaže Pismo o Jehovinim mislima i za što trebamo zato biti zahvalnima?
17 Psalmista je uskliknuo: “Kako su velika tvoja djela, o Jehova! Veoma su duboke tvoje misli” (Psalam 92:5, NS). Apostol Pavao je pisao diveći se: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega”! (Rimljanima 11:33, NS). U jednom drugom pismu pisao je o “dubokim Božjim stvarima” (1. Korinćanima 2:10, NS). Ove duboke stvari otkriva Bog, kako je to Pavao objasnio, ‘svojim duhom’, svojom djelotvornom silom, koja snažno djeluje na pomazane kršćane koje je Isus Krist postavio da dijele duhovnu hranu. Mi bismo doista morali biti zahvalni za, duhovno kopanje, koje čini razred “roba” da bi nam učinio sve razumljivijima “skrivene dubine namjera Božjih” (1. Korinćanima 2:10, Today’s English Version).
18. Kako može svaki kršćanin dublje kopati po Božjoj riječi i koja su naročita sredstva za kopanje stavljena na raspolaganje?
18 To ipak ne oslobađa obaveze svakog pojedinog kršćanina da duboko kopa po Riječi Božjoj s namjerom da bi izvukao svu dubinu objašnjenih misli. To uključuje i čitanje navedenih biblijskih citata. To znači i čitanje fusnota (napomena) u člancima Kule stražare, u kojima se ponekad upućuje čitatelja na starije izdanje u kome se nalazi potpunije objašnjenje određenog citata ili proročanstva. Potrebno je dublje kopanje i naprezanje da se pronađu starija izdanja, a onda da se prouči gradivo na navedenim stranicama. Tu je uključeno i potpuno korištenje posebnih pomoćnih sredstava za proučavanje Biblije, koja je razred “roba” tijekom godina stavio na raspolaganje, poput popisa (registara), konkordance, Pomoć za razumijevanje Biblije (na engl.) i “Sve je Pismo od Boga nadahnuto i korisno”. Da, kršćanima su pružena izvanredna sredstva za kopanje, kojima pripada i nova Biblija za studiranje (Reference Bible) na engleskom, koja će vremenom biti dostupna i na mnogim drugim jezicima. Upotrijebimo to sredstvo za kopanje za bolji napredak.
Svrsishodno proučavanje
19. Koja je riječ opreza jako važna u vezi znanja?
19 Svrha našeg dubokog kopanja po Božjoj Riječi nije da bi se osjećali nadmoćnijima nad svojom braćom, ili da bi se isticali svojim znanjem. To je često slučaj kod svjetskih ljudi. U pravilu, ovdje odgovaraju Pavlove riječi: “Ali znanje napuhuje, a ljubav izgrađuje” (1. Korinćanima 8:1, ST). Ljubav će nas pokrenuti da svoje znanje ponizno koristimo u djelu propovijedanja i pravljenja učenika te da razborito doprinesemo duhovnom obogaćivanju kršćanskih sastanaka.
20. Koje je opomene dao Pavao s tim u vezi?
20 Ne budimo više “mala djeca”, nego ‘da u svim stvarima ljubavlju uzrastemo u onoga, koji je glava, u Krista’ (Efežanima 4:13-15, NS). ‘Napredujemo k zrelosti’ (Jevrejima 6:1, NS). Budimo zreli ljudi, koji mogu usvojiti “čvrstu hranu” koja će nas učiniti duhovno jakim i korisnim pripadnicima kršćanske skupštine. Međutim, tome pripada više nego samo steći spoznaju proučavanjem. To zahtijeva od nas da se s cijenjenjem hranimo Jehovinim izrekama ili objavljenim izjavama, o čemu ćemo raspravljati u sljedećem članku (Psalam 110:1; Izaija 56:8; 66:2).
Podsjetimo se
◻ Zašto neki ostaju duhovno “mala djeca”?
◻ Što može nekome pomoći da postane zreo?
◻ Kako možemo razviti dobre navike u duhovnoj ishrani?
◻ Što može učiniti naš osobni studij radosnijim?
◻ Zašto je potrebno duboko kopati po Božjoj riječi?
[Okvir na stranici 24]
Činioci koji doprinose duhovnom zdravlju:
1. Pravi poticaj: razvijaj jaku želju da bolje upoznaš Jehovu.
2. Redovita ishrana: koristi duhovnu hranu koju redovito priprema “vjerni i razboriti rob”.
3. Aktivnost: koristi znanje u pomaganju drugima, na primjer, time da sudjeluješ u djelu propovijedanja.