Iznijeti čvrste argumente

KAD izneseš neku tvrdnju, slušatelji imaju potpuno pravo pitati: “Što potvrđuje da je to istina? Što dokazuje da bi govornikove riječi trebalo prihvatiti?” Kad nekoga poučavaš, trebaš odgovoriti na takva pitanja ili slušateljima pomoći da sami dođu do odgovora na njih. Ako je određena misao presudna za ono o čemu govoriš, svakako iznesi uvjerljive dokaze koji će slušatelje navesti da prihvate tu misao. To će doprinijeti uvjerljivosti izlaganja.

Apostol Pavao je uvjeravao druge. Uvjerljivim argumentima, logikom i usrdnim molbama trudio se promijeniti razmišljanje ljudi kojima se obraćao. U tome nam je dobar primjer (Djela 18:4; 19:8). Dakako, neki govornici uvjeravanjem navode ljude na krivo razmišljanje (Mat. 27:20; Djela 14:19; Kol. 2:4). Možda započnu s krivom pretpostavkom, oslone se na pristrane izvore, koriste površne argumente, ne navedu činjenice suprotne njihovom gledištu ili nastoje utjecati više na emocije nego na razum. Trebamo biti oprezni kako ne bismo koristili nijednu od tih metoda.

Božja Riječ kao čvrst temelj. Mi ne smijemo druge poučavati svojim idejama. Cilj nam je prenijeti ono što smo naučili iz Biblije. U tome su nam publikacije razreda vjernog i razboritog roba od velike pomoći. Te nas publikacije potiču da temeljito analiziramo Bibliju. Mi zatim upućujemo druge na Bibliju, ali pritom nam nije cilj dokazati da smo mi u pravu, nego im ponizno dopuštamo da sami shvate što ona kaže. Slažemo se s Isusom Kristom, koji je svom Ocu u molitvi rekao: “Tvoja riječ je istina” (Ivan 17:17). Ne postoji autoritet veći od Jehove Boga, Stvoritelja neba i Zemlje. Koliko će naši argumenti biti valjani ovisi o tome temelje li se na njegovoj Riječi.

Ponekad možeš doći u razgovor s ljudima koji nisu upoznati s Biblijom ili ne smatraju da je ona Božja Riječ. U takvim slučajevima trebaš razborito prosuditi kada ćeš i kako u razgovor uvesti biblijske retke. No pažnju bi im trebao što prije skrenuti na taj mjerodavni izvor.

Bi li trebao zaključiti da je već i samo citiranje nekog važnog biblijskog retka nepobitan dokaz? To baš i ne mora biti slučaj. Možda trebaš usmjeriti pažnju na kontekst kako bi pokazao da taj redak doista podupire ono što kažeš. Ako iz nekog retka samo istakneš određeno načelo, a kontekst tog retka nije povezan s temom o kojoj govoriš, možda ćeš trebati iznijeti još argumenata. Možda trebaš koristiti druge biblijske retke koji govore o toj temi kako bi slušateljima doista pokazao da ono o čemu govoriš ima čvrst biblijski temelj.

Nemoj preuveličavati govoreći da neki biblijski redak dokazuje više nego je to stvarno slučaj. Pažljivo ga pročitaj. Redak se općenito uzevši možda i tiče teme o kojoj govoriš, ali da bi tvoj argument bio uvjerljiv, slušatelji moraju shvatiti da on doista i podupire ono o čemu govoriš.

Dodatni argumenti kojima možeš potkrijepiti svoje izjave. Ponekad može biti korisno upotrijebiti argumente iz nekog drugog pouzdanog izvora — ne samo iz Biblije — kako bi ljudima pomogao shvatiti da je ono što stoji u Bibliji razumno.

Naprimjer, pažnju bi mogao skrenuti na nama vidljiv svemir kao na dokaz postojanja Stvoritelja. Mogao bi govoriti o prirodnim zakonima, naprimjer o gravitaciji, i objasniti da se iz postojanja tih zakona može zaključiti da postoji i Zakonodavac. Ukoliko je ono što govoriš u skladu s Božjom Riječi, slijed misli bit će logičan i ispravan (Job 38:31-33; Ps. 19:1; 104:24; Rim. 1:20). Takvi su argumenti korisni jer pokazuju da ono što stoji u Bibliji nije u suprotnosti s onim što vidimo oko sebe.

Želiš li nekome pomoći da uvidi kako je Biblija doista Božja Riječ? Je li u nastojanju da to dokažeš dovoljno citirati stručnjake koji to potvrđuju? Takvi citati koriste jedino osobama koje cijene te stručnjake. Možeš li znanošću dokazati da je Biblija istinita? Budeš li koristio mišljenja nesavršenih znanstvenika kao autoritet, gradit ćeš na klimavom temelju. S druge strane, ako započneš s Božjom Riječi, a nakon toga pažnju skreneš na znanstvena otkrića koja ističu točnost Biblije, tvoji će argumenti imati čvrst temelj.

Što god da pokušavaš dokazati, iznesi dovoljno argumenata. Koliko ćeš argumenata iznijeti ovisi o tvojim slušateljima. Primjerice, ako na temelju 2. Timoteju 3:1-5 govoriš o posljednjim danima, slušateljima bi mogao skrenuti pažnju na neku dobro poznatu vijest koja pokazuje da su ljudi “bez prirodne naklonosti”. Jedan takav primjer može biti dovoljno dobar dokaz da se taj dio znaka posljednjih dana sada ispunjava.

Analogija — odnosno uspoređivanje dvije stvari kojima su zajednički neki važni elementi — često može biti korisna. No takvo uspoređivanje nije samo po sebi dokaz nečega; njegova se pravovaljanost mora ispitati u svjetlu onoga što kaže sama Biblija. No analogijom se osobi može pokazati da je neka misao razumna. Tu bi se metodu moglo koristiti kad naprimjer objašnjavaš da je Božje Kraljevstvo vladavina. Mogao bi istaknuti da poput ljudskih vladavina Božje Kraljevstvo ima vladare, podanike, zakone te pravni i obrazovni sustav.

Primjerima iz života često se može pokazati koliko je mudro primjenjivati biblijske savjete. Ono što smo osobno proživjeli također može služiti kao argument. Naprimjer, kad nekome govoriš koliko je važno čitati i proučavati Bibliju, mogao bi reći kako je to pozitivno utjecalo na tvoj život. Apostol Petar je osvrtom na preobraženje kojeg je bio očevidac ohrabrio svoju braću (2. Pet. 1:16-18). I Pavao je navodio ono što je sam proživio (2. Kor. 1:8-10; 12:7-9). Naravno, vlastita iskustva nemoj često koristiti jer bi njima mogao nepotrebno skretati pažnju na sebe.

Budući da ljudi dolaze iz različitih sredina i da različito razmišljaju, argumenti koji uvjere jednog čovjeka drugome možda nisu dovoljni. Zato uzmi u obzir mišljenje slušatelja kad odlučuješ koje ćeš argumente koristiti i kako ćeš ih iznijeti. U Pričama Salamunovim 16:23 (NS) stoji: “Srce mudroga navodi usta njegova da pokazuju razumijevanje i pridodaje uvjerljivost usnama njegovim.”