Gradivo iz izvora u Radnim listovima (Naš kršćanski život i služba)
1-7. siječnja
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 1-3
“Približilo se ‘kraljevstvo nebesko’!”
Mt 3:1, 2, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
propovijedajući: Grčka riječ u osnovi asocira na glasnika koji “javno objavljuje poruku”. Njome se naročito ističe način objavljivanja — obično je riječ o objavi na otvorenom, u javnosti, a ne propovijedi koja se iznosi samo određenoj skupini ljudi.
kraljevstvo: Na ovom se mjestu prvi put javlja grčka riječ basileía, koja se odnosi kako na vlast kralja tako i na njegove podanike i područje upravljanja. U grčkom dijelu Biblije ta se riječ pojavljuje 162 puta. U Matejevom izvještaju može se naći na 55 mjesta, pri čemu se većinom odnosi na Božju nebesku vlast. Matej toliko često koristi tu riječ da bi se njegovo evanđelje moglo nazvati i “Evanđelje o Kraljevstvu”.
kraljevstvo nebesko: Taj se izraz pojavljuje oko 30 puta, i to samo u Matejevom evanđelju. U Markovom i Lukinom evanđelju koristi se sličan izraz, “kraljevstvo Božje”, pri čemu je vidljivo da se to kraljevstvo nalazi u duhovnom području i da vlada s neba (Mt 21:43; Mk 1:15; Lk 4:43; Da 2:44; 2Ti 4:18).
približilo: U ovom kontekstu to znači da se uskoro trebao pojaviti budući vladar nebeskog Kraljevstva.
Matej 3:4, multimedijski sadržaj (nwtsty)
Odjeća i izgled Ivana Krstitelja
Ivan je nosio odjeću koja je bila istkana od devine dlake, a oko struka je bila stegnuta kožnim pojasom, ili remenom, u kojem su se čak mogli nositi neki manji predmeti. Sličnu odjeću imao je i prorok Ilija (2Kr 1:8). Tkanina od devine dlake bila je gruba i obično su je nosili siromasi. S druge strane, bogataši su imali mekanu odjeću od svile ili lana (Mt 11:7-9). Budući da je od rođenja bio nazirej, moguće je da Ivan nikada nije skraćivao kosu. Po njegovom se izgledu i odjeći vjerojatno odmah moglo vidjeti da vodi jednostavan život i da je potpuno usredotočen na vršenje Božje volje.
Skakavci
U Bibliji se riječ “skakavci” može odnositi na bilo koju vrstu skakavaca s kratkim ticalima, naročito one koji migriraju u velikim jatima. Prema jednoj analizi iz Jeruzalema, pustinjski skakavci sadrže 75 posto bjelančevina. Kad ih se danas na Bliskom istoku priprema za jelo, odstrani im se glava, noge, krila i zadak. Ostatak, odnosno srednji dio tijela, jede se sirov ili termički obrađen. Ti su kukci doista bogati bjelančevinama, a po okusu mnoge podsjećaju na škampe ili rakove.
Divlji med
Na slici se vidi košnica koju su sagradile divlje pčele medarice (1) te saće meda (2). Med kojim se Ivan hranio možda su proizvele divlje pčele latinskog naziva Apis mellifera syriaca, koje su na tom području autohtona vrsta. Ta vrsta dobro podnosi vruću i suhu klimu karakterističnu za Judejsku pustinju, ali zbog svoje agresivnosti nije pogodna za uzgoj. Međutim, već u 9. stoljeću pr. n. e. Izraelci su u cilindričnim glinenim košnicama držali medonosne pčele. Znatna količina ostataka tih košnica pronađena je usred nekadašnjeg grada koji je sada poznat kao Tel Rehov i nalazi se u dolini rijeke Jordana. Postoje naznake da su med u tim košnicama proizvodile pčele čija je vrsta donesena iz područja današnje Turske.
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 1:3, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
Tamara: Prva od pet žena koje Matej spominje u Mesijinom rodoslovlju. Ostale četiri su Rahaba i Ruta, obje ne-Židovke (r. 5); Bat-Šeba, “žena Urijina” (r. 6); i Marija (r. 16). Iako Isusova rodoslovna linija prati samo muške pretke, te se žene spominju vjerojatno zato što je svaka od njih na neki izniman ili neuobičajen način postala Isusova pretkinja.
Mt 3:11, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
ja vas krstim: Ili “uranjam”. Grčka riječ baptízo znači “umočiti, uroniti, zagnjuriti”. Drugi biblijski navodi upućuju na to da krštenje podrazumijeva potpuno uranjanje pod vodu. Jednom prilikom Ivan je krštavao ljude u dolini rijeke Jordana blizu Salima, “jer je tamo bilo mnogo vode” (Iv 3:23). Kad je Filip trebao krstiti etiopskog dvoranina, obojica su “sišla u vodu” (Dj 8:38). U Septuaginti se ista grčka riječ koristi u 2Kr 5:14, gdje se opisuje kako je Naaman “zaronio u Jordan sedam puta”.
8-14. siječnja
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 4-5
“Pouke iz Isusove Propovijedi na gori”
Mt 5:3, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
sretni: Ne misli se na veselo raspoloženje nekoga tko se zabavlja ili je trenutno dobre volje. Kad se veže uz ljude, ta riječ ukazuje na duboko unutarnje zadovoljstvo onoga tko ima blizak odnos s Bogom i njegov blagoslov. Istom riječju opisuje se Božja narav te Isus u svojoj nebeskoj slavi (1Ti 1:11; 6:15).
oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe: Grčki izraz preveden s “oni koji nastoje zadovoljiti” (doslovno: “siromašni, potrebiti, prosjaci, koji oskudijevaju”) u ovom kontekstu opisuje one koji imaju snažnu potrebu za čime i duboko su svjesni svog stanja. Ista riječ koristi se za prosjaka Lazara u Lk 16:20, 22. Grčki izraz koji u nekim prijevodima glasi “siromašni duhom” zapravo prenosi misao o ljudima koji su bolno svjesni svog duhovnog siromaštva i shvaćaju koliko im je u životu potreban Bog.
Mt 5:7, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
milosrdni: U Bibliji se riječi “milosrdan” i “milosrđe” ne koriste samo u povezanosti s opraštanjem ili ublažavanjem presude. One se najčešće odnose na suosjećanje i sažaljenje koje potiče osobu da poduzme nešto kako bi pomogla onome tko je u nevolji.
Mt 5:9, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
mirotvorci: Smisao nije samo očuvati mir već ga i stvoriti ondje gdje ga prije nije bilo.
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 4:9, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
pokloniš mi se: Grčki je glagol u aoristu, što ukazuje na jednokratnu radnju. Dakle, Đavo nije tražio od Isusa da mu stalno iskazuje štovanje, već mu je bio dovoljan samo jedan čin obožavanja.
Mt 4:23, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
poučavajući... propovijedajući: Poučavanje nije isto što i propovijedanje. Učitelj se ne zadovoljava samo time da prenese informaciju — on daje upute, objašnjava, uvjerava, nudi čvrste argumente i dokaze.
15-21. siječnja
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 6-7
“‘Tražite najprije kraljevstvo’”
Mt 6:24, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
robovati: Grčki glagol odnosi se na roba koji ima samo jednog gospodara za kojeg radi. Isus je, dakle, htio reći da kršćanin ne može biti zaokupljen stjecanjem materijalnih dobara i istovremeno odan Bogu cijelim srcem, što on s punim pravom zaslužuje.
Mt 6:33, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
tražite: Glagolski oblik ukazuje na trajnu, a ne jednokratnu radnju. Pravi Isusovi sljedbenici ne traže Kraljevstvo samo na određeno vrijeme, a zatim odu svojim putem i posvete se drugim stvarima. Upravo suprotno, Kraljevstvo im stalno i uvijek mora biti na prvom mjestu u životu.
kraljevstvo: U nekim grčkim rukopisima na ovom mjestu stoji “Božje Kraljevstvo”.
pravednost: Oni koji traže Božju pravednost spremno vrše njegovu volju i prihvaćaju njegov sud o tome što je ispravno, a što pogrešno. To je učenje potpuno oprečno gledištu farizeja, koji su drugima nametali svoje viđenje pravednosti (Mt 5:20).
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 7:28, 29, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
zadivljen: Grčki glagol upotrijebljen na ovom mjestu mogao bi se ovako definirati: “ostati bez teksta, zinuti u čudu pun strahopoštovanja i divljenja”. Budući da je glagol nesvršenog vida, možemo zaključiti da su Isusove riječi ostavile trajan trag u mislima ljudi.
njegovim učenjem: Ovaj izraz odnosi se na Isusov način, odnosno metode, poučavanja, ali i na sadržaj njegovih poruka, na sva učenja koja je iznio u Propovijedi na gori.
ne kao njihovi pismoznanci: Isus nije citirao uvažene rabine da bi njegove riječi dobile na težini, kao što su to činili pismoznanci. On je govorio kao Jehovin predstavnik, kao onaj kojeg je sam Jehova ovlastio da govori u njegovo ime, a sva je učenja temeljio na Božjoj Riječi (Iv 7:16).
22-28. siječnja
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 8-9
“Isus je volio ljude”
Mt 8:3, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
dotaknuo ga je: Prema Mojsijevom zakonu, gubavci su trebali biti u karanteni kako druge ne bi zarazili (3Mo 13:45, 46; 4Mo 5:1-4). Međutim, židovski vjerski vođe nametnuli su dodatna ograničenja. Naprimjer, gubavcu nitko nije smio prići više od četiri lakta (oko 1,8 metara), a ako bi puhao vjetar, onda je udaljenost morala biti 100 lakata (oko 45 metara). Takva su pravila dovela do bezobzirnog ophođenja s oboljelima od gube. Židovska predaja čak pohvalno govori o rabinu koji se skrivao od gubavaca i o jednom drugom koji je gubavce gađao kamenjem kako bi ih držao podalje od sebe. S druge strane, Isusa je toliko ganulo teško stanje jednog gubavca da je učinio ono što je drugim Židovima bilo nezamislivo — dodirnuo ga je. Učinio je to iako je bila dovoljna samo jedna riječ da gubavac ozdravi, odnosno mogao ga je izliječiti i bez dodira (Mt 8:5-12).
hoću: Kad je to rekao, Isus nije samo dao do znanja da je čuo čovjekovu molbu, već je otkrio da mu žarko želi pomoći. Po tome se vidi da Isus nije pomagao ljudima samo iz osjećaja dužnosti.
Mt 9:10, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
za stolom: Doslovno: “ležao za stolom”. U biblijska se vremena za stolom nije sjedilo, nego su ljudi objedovali ležeći na boku oslonjeni na lakat. Biti s nekim za stolom bilo je znak prisnosti i prijateljstva. Stoga Židovi Isusovog doba u pravilu nikada ne bi “ležali za stolom”, odnosno objedovali i prisno se družili, s nekim tko nije bio Židov.
poreznici: Mnogi Židovi ubirali su porez za rimsku vlast, a njihovi sunarodnjaci su ih mrzili — ne samo zato što su surađivali s ozloglašenim stranim okupatorom već i zato što su iznuđivali više od onoga što je zakonom bilo propisano. Židovi su općenito izbjegavali družiti se s poreznicima jer oni za njih nisu bili ništa bolji od grešnika i bludnica (Mt 11:19; 21:32).
Mt 9:36, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
sažalio se: Glagol splagkhnízomai ima isti korijen kao i riječ “utroba” (splágkhna), kojom se opisuje snažne osjećaje koje netko proživljava u svojoj nutrini. U grčkom jeziku to je jedna od riječi koja najsnažnije opisuje dubinu suosjećanja.
29. siječnja — 4. veljače
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 10-11
“Isus je ljudima pružao okrepu”
Mt 10:29, 30, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
vrapca: Grčka riječ strouthíon umanjenica je koja se može odnositi na bilo koju malu pticu, ali često se odnosi baš na vrapce, najjeftinije od svih ptica koje su se koristile u prehrani.
novčić: Doslovno: “assarion”, što je bila plaća koju bi nadničar zaradio za 45 minuta rada. (Vidi dodatak B14.) Ovom prilikom, tijekom svog trećeg putovanja po Galileji, Isus je rekao da dva vrapca koštaju jedan assarion. No vjerojatno nekih godinu dana kasnije, dok je propovijedao u Judeji, Isus je rekao da se za dva assariona može kupiti pet vrabaca (Lk 12:6). Kad usporedimo ova dva izvještaja, dolazimo do zaključka da su vrapci toliko malo vrijedili da su trgovci petog vrapčića davali besplatno.
vama je i svaka vlas na glavi izbrojena: Smatra se da čovjek u prosjeku ima preko 100 000 vlasi. Činjenica da Jehova o nama zna čak i takve sitnice dokaz je da se živo zanima za svakog Kristovog sljedbenika.
multimedijski sadržaj (nwtsty)
Vrabac
Vrapci su bili najjeftinije od svih ptica koje su se koristile za jelo. Dva vrapca mogla su se kupiti za iznos koji bi nadničar zaradio za 45 minuta rada. Grčka riječ može se odnositi na različite vrste malih ptica, u koje se ubraja domaći vrabac (Passer domesticus biblicus) i španjolski vrabac (Passer hispaniolensis), kojih u Izraelu još uvijek ima u velikom broju.
Mt 11:28, bilješke iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
opterećeni: Isus je pozivao k sebi one koji su stenjali pod teretom briga i teškog života. Služba Jehovi postala im je opterećenje zbog ljudskih predaja i pravila koja su se dodavala Mojsijevom zakonu (Mt 23:4). Teško breme postala im je čak i subota — dan za odmor i okrepu (2Mo 23:12; Mk 2:23-28; Lk 6:1-11).
ja ću vas okrijepiti: Grčka riječ prevedena s “okrijepiti” odnosi se na odmor i počinak (Mt 26:45; Mk 6:31), ali i na pomaganje nekome tko je na izmaku snaga kako bi se oporavio (2Ko 7:13; Flm 7). Kontekst otkriva da uzeti Isusov “jaram” (Mt 11:29) ne znači mirovati, nego služiti. Gramatička struktura ove rečenice, u kojoj je Isus vršitelj radnje, zapravo ukazuje na to da će on dati novu snagu i vjetar u leđa onima koji su iscrpljeni kako bi oni poželjeli uzeti njegov lak i ugodan jaram.
Mt 11:29, bilješka iz izdanja za proučavanje (nwtsty)
uzmite jaram moj na sebe: Isus je riječ “jaram” upotrijebio u prenesenom smislu kako bi ukazao na podložnost autoritetu i vodstvu. Ako je mislio na dvostruki jaram, koji je Bog njemu dao da ga nosi, tada je zapravo pozivao svoje učenike da dođu pod njegov jaram i nose ga zajedno s njim, što je puno lakše nego da sami nose jaram. U tom slučaju, prijevod bi mogao glasiti ovako: “Dođite pod jaram koji ja nosim”, ili: “Dođite pod moj jaram i nosite ga zajedno sa mnom.” S druge strane, ako je Isus mislio na jaram koji on stavlja na druge, tada je svoje učenike pozvao da se podlože njegovom autoritetu i prihvate njegovo vodstvo.