Gradivo iz izvora u Radnim listovima (Naš kršćanski život i služba)
5-11. veljače
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 12-13
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 12:20, bilješka iz nwtsty
stijenj što tinja: Tipična kućna svjetiljka bila je mala zemljana posuda u kojoj se nalazilo maslinovo ulje. Plamen je imao stalni dotok ulja preko lanenog fitilja. Grčki izraz preveden sa “stijenj što tinja” može se odnositi na fitilj koji se dimi zato što je još uvijek užaren, ali je plamen jako slab ili se čak potpuno utrnuo. Proročanstvo iz Izaije 42:3 time je otkrilo koliko će Isus biti suosjećajan — on nikada neće ugasiti niti najmanju iskru nade u poniznim i “zgaženim” ljudima.
12-18. veljače
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 14-15
“Mala skupina kršćana hrani mnoge”
Mt 14:21, bilješka iz nwtsty
ne računajući žene i djecu: Kad je riječ o ovom Isusovom čudu, jedino Matej spominje žene i djecu. Lako je moguće da je tom prilikom sve skupa bilo više od 15 000 ljudi.
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 15:7, bilješka iz nwtsty
licemjeri: Grčka riječ hypokrités izvorno je opisivala grčke (a kasnije i rimske) glumce koji su nosili velike maske osmišljene tako da pojačaju snagu glasa. Izraz je kasnije poprimio metaforičko značenje te se počeo koristiti za svakoga tko bi krio svoje prave namjere ili bi se pretvarao da je nešto što nije, kao da iza maske skriva svoje pravo lice. Isus je ovdje licemjerima nazvao židovske vjerske vođe (Mt 6:5, 16).
Mt 15:26, bilješka iz nwtsty
djeci (...) psićima: Budući da su prema Mojsijevom zakonu psi bili nečiste životinje, u Bibliji se riječ “pas” često koristi u pogrdnom smislu (3Mo 11:27; Mt 7:6; Flp 3:2; Ot 22:15). Međutim, izvještavajući o Isusovom razgovoru, i Matej i Marko (7:27) koriste deminutiv “psići”, koji bi se mogao prevesti i kao “kućni psi”. Tako je usporedba odmah poprimila “mekši” ton, odnosno nije zvučala grubo. Isus je možda zapravo upotrijebio izraz koji se od milja koristio za kućne ljubimce koje su ne-Židovi držali u svojim domovima. Usporedivši Izraelce s “djecom”, a ne-Židove sa “psićima”, Isus je očito htio ukazati na to što mu je trenutno prioritet. Ako neka obitelj ima i djecu i pse, jasno je da će djeca prva dobiti jesti.
19-25. veljače
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 16-17
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 16:18, bilješke iz nwtsty
Ti si Petar. Na ovoj stijeni: Grčka riječ pétros muškog je roda, a znači “kamen, kamena gromada”. Na ovom se mjestu koristi kao osobno ime (Petar). To je zapravo grčki oblik imena koje je Isus dao Šimunu (Iv 1:42). S druge strane, riječ pétra u ženskom je rodu i prevodi se kao “stijena”. Ona može označavati stjenovito tlo, liticu ili kameni masiv. Ta grčka riječ pojavljuje se i u Mt 7:24, 25; 27:60; Lk 6:48; 8:6; Ri 9:33; 1Ko 10:4; 1Pe 2:8. Petar sam sebe očito nije smatrao stijenom na kojoj je Isus sagradio svoju skupštinu, jer je u 1Pe 2:4-8 napisao da je Isus bio davno prorečeni “temeljac ugaoni” kojeg je izabrao sam Bog. Slično tome, apostol Pavao je za Isusa rekao da je “temelj” i “duhovna stijena” (1Ko 3:11; 10:4). Prema tome, Isus je očito koristio igru riječi kojom je zapravo želio reći: “Ti, kojeg sam nazvao Petar, odnosno Kamen, prepoznao si tko je ustvari Krist, “ova stijena”, onaj koji će postati temelj kršćanske skupštine.”
skupština: Ovo je prvo mjesto na kojem se javlja grčka riječ ekklesía (eklezija), koja dolazi od riječi ek (“iz”) i kaleo (“pozvati”). Taj se izraz odnosi na skupinu ljudi koji su pozvani ili okupljeni s određenim ciljem odnosno kako bi u nečemu zajednički sudjelovali. (Vidi Rječnik pojmova.) U ovom kontekstu Isus proriče osnivanje kršćanske skupštine, koju su trebali sačinjavati pomazani kršćani. Oni su “živo kamenje” koje se “ugrađuje” u duhovni hram (1Pe 2:4, 5). U Septuaginti se ekklesía puno puta koristi kao sinonim za hebrejsku riječ koja se prevodi “zajednica”, što se često odnosi na čitav Božji narod (5Mo 23:3; 31:30). U Dj 7:38 Izraelce koji su izašli iz Egipta naziva se “narodom”, no doslovan prijevod glasio bi “skupština”. Slično tome kršćani koje je Bog “pozvao iz tame” i “izabrao iz svijeta” pripadaju “Božjoj skupštini” (1Pe 2:9; Iv 15:19; 1Ko 1:2).
Mt 16:19, bilješka iz nwtsty
ključeve kraljevstva nebeskog: U biblijskom smislu povjeriti nekome ključeve (doslovno ili simbolično) zapravo je značilo dati mu određene ovlasti (1Lje 9:26, 27; Iza 22:20-22). Stoga je riječ “ključ” postala simbol autoriteta i odgovornosti. Petar je dobivene “ključeve” upotrijebio kako bi Židovima (Dj 2:22-41), Samarićanima (Dj 8:14-17) i ne-Židovima (Dj 10:34-38) otvorio “vrata” Kraljevstva, odnosno omogućio im da dobiju Božji duh i priliku da uđu u nebesko Kraljevstvo.
26. veljače — 4. ožujka
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | MATEJ 18-19
“Pazi da sebi i drugima ne postaneš kamen spoticanja!”
Mt 18:6, 7, bilješke iz nwtsty
mlinski kamen što ga okreće magarac: Ili “veliki mlinski kamen”. Doslovno: “magarčev mlinski kamen”. Takav kamen, promjera vjerojatno između 1,2 i 1,5 metara, bio je toliko težak da ga je morao okretati magarac.
zavođenja na grijeh: Grčka riječ skándalon može se prevesti i kao “kamen spoticanja”. Smatra se da je izvorno značenje ukazivalo na stupicu, a neki pretpostavljaju da je riječ o klopki sa štapom na koji je bio pričvršćen mamac. Izraz se u proširenom smislu počeo koristiti za bilo kakvu prepreku zbog koje bi se netko mogao spotaknuti i pasti. U prenesenom smislu, odnosi se na postupak ili okolnosti koje nekoga odvedu na krivi put ili ga navedu da posrne u moralnom pogledu i upadne u grijeh. U Mt 18:8, 9 srodni glagol skandalízo doslovno znači “navoditi na spoticanje”, a može se prevesti i izrazima “postati zamka, mamiti na grijeh”.
multimedijski sadržaj iz nwtsty
Mlinski kamen
Mlinski kamenovi koristili su se za mljevenje žita i gnječenje maslina. Neki su se mogli ručno okretati, a drugi su bili toliko veliki da ih je morala okretati neka životinja. Moguće je da su Filistejci natjerali Samsona da okreće veliki mlinski kamen sličan ovome (Su 16:21). Mlinovi koje su pokretale životinje nisu bili uobičajeni samo u Izraelu nego i širom Rimskog Carstva.
Kameni žrvanj
Veliki kameni žrvanj poput ovog prikazanog na slici okretala je neka domaća životinja, naprimjer magarac, a koristio se za mljevenje žita i tiještenje maslina. Gornji kamen mogao je imati promjer od čak 1,5 metara te se okretao na još većem donjem kamenu.
Mt 18:9, bilješka iz nwtsty
gehene: Ovaj izraz potječe od hebrejskih riječi geh hinóm, što doslovno znači “dolina Hinom”. Ta se dolina prostirala jugozapadno od starog Jeruzalema. (Vidi dodatak B12, kartu “Jeruzalem i okolica”, odnosno 16. cjelinu u brošuri Istražujmo Božju Riječ!) U Isusovo vrijeme dolina je već služila kao mjesto na kojem se spaljivalo smeće. Stoga je gehena prikladan simbol potpune propasti, uništenja nakon kojeg više nema povratka.
Rječnik pojmova (nwtstg)
Gehena
Grčki naziv za dolinu Hinom, koja se nalazila jugozapadno od drevnog Jeruzalema (Jr 7:31). Biblija je prorekla da će to mjesto biti prekriveno leševima (Jr 7:32; 19:6). Nema dokaza da se životinje ili ljude žive bacalo u Gehenu kako bi ih se spalilo ili mučilo. Prema tome, to mjesto nikako nije moglo služiti kao simbolična predodžba nevidljivog područja u kojem se ljudske duše vječno muče u doslovnoj vatri. Upravo suprotno, Isus i njegovi učenici koristili su riječ “gehena” kao naziv za “drugu smrt” — kaznu koja označava potpuno i nepovratno uništenje, vječno nepostojanje (Ot 20:14; Mt 5:22; 10:28).
Mt 18:10, bilješka iz nwtsty
gledaju lice Oca mojega: Ili “nalaze se u nazočnosti mog Oca; u blizini mog Oca”. Budući da se nalaze u prisutnosti samog Boga i smiju stupiti pred njega, jedino duhovna stvorenja mogu vidjeti Božje lice (2Mo 33:20).
Tragajmo za duhovnim blagom
Mt 18:22, bilješka iz nwtsty
sedamdeset i sedam puta: Doslovno: “sedamdeset puta sedam”. Ovaj grčki izraz može se razumjeti bilo kao “70 plus 7” (77 puta) bilo kao “70 puta 7” (490 puta). Isti izraz nalazimo u 1Mo 4:24 u Septuaginti kao prijevod hebrejskog izraza “77 puta”. Zbog toga se i naš prijevod priklonio izrazu “77 puta”. No bez obzira na sam prijevod, ponavljanje broja 7 zapravo ukazuje na neograničen, beskonačan broj. Isus je broj 7, koji je predložio Petar, preinačio u 77 te tako svojim sljedbenicima poručio da ne postavljaju proizvoljne granice kad je riječ o opraštanju. Suprotno tome, Babilonski Talmud (Joma 86b) kaže: “Pogriješi li čovjek prvi, drugi ili treći put, treba mu oprostiti. Četvrti put neće mu se oprostiti.”
Mt 19:7, bilješka iz nwtsty
potvrdu o razvodu: Ili “potvrdu o otpuštanju”. Muškarac koji se htio razvesti od svoje žene bio je dužan pripremiti pravni dokument i vjerojatno se morao posavjetovati sa starješinama. Na taj mu je način Zakon dao vremena da ponovno razmisli o tako ozbiljnoj odluci. Namjera je očito bila da se spriječi donošenje impulzivnih, ishitrenih odluka te da se ženama omogući određena pravna zaštita (5Mo 24:1). Međutim, vjerski vođe Isusovog vremena od toga su napravili pravu farsu — tko god je htio, lako je mogao “otpustiti” svoju ženu. Josip Flavije, povjesničar i farizej iz 1. stoljeća, koji je i sam bio razveden, rekao je da je razvod dopušten “iz bilo kojeg razloga (a muškarci pronalaze mnogo takvih razloga)”.
multimedijski sadržaj iz nwtsty
Potvrda o razvodu
Ova potvrda o razvodu, koja datira iz 71. ili 72. godine, napisana je na aramejskom. Pronađena je na sjevernom dijelu vadija Murabbaata, suhog riječnog korita u Judejskoj pustinji. U njoj piše da se šeste godine židovskog ustanka Josip, Naksanov sin koji je živio u gradu Masadi, razveo od Mirjam, kćeri Jonatana.