HOĆE LI NAŠ PLANET OPSTATI?
ŠUME
ŠUME se nazivaju plućima Zemlje, i to s dobrim razlogom. Drveće ispušta kisik i apsorbira ugljikov dioksid, koji je štetan za ljude. Oko 80 posto kopnenih biljaka i životinja živi u šumama. Da nije šuma, život bi bilo nemoguć.
Razlozi za zabrinutost
Svake godine posiječe se na milijarde stabala, najviše zato da bi se raščistila zemljišta za poljoprivredne svrhe. Od kraja 1940-ih s površine našeg planeta nestala je polovina kišnih šuma.
Kad se uništi šuma, s njom nestanu i sve blagodati koje taj ekosustav omogućuje.
Naš planet – čudesan primjer samoodrživosti
Koliko god neobično zvučalo, deforestacija ne mora značiti konačan kraj šuma. Naime, ekolozi su primijetili – i prilično se iznenadili – da se raskrčene šume prirodno mogu obnoviti u relativno kratkom vremenu. Razmotrite neke primjere:
Znanstvenici su promatrali što se događa sa zemljištima koja su zbog poljoprivrede najprije bila raskrčena, a potom napuštena. Na 2200 takvih zemljišta u Sjevernoj i Južnoj Americi te zapadnoj Africi primijećeno je da se za samo deset godina tlo vratilo u svoje originalno stanje – opet je postalo pogodno za rast drveća.
Prema jednom radu objavljenom u časopisu Science, procijenjeno je da se u roku od 100 godina šuma može obnoviti na prirodan način i da u njoj može doći do visokog stupnja bioraznolikosti.
Brazilski znanstvenici proveli su jedno istraživanje kako bi vidjeli hoće li se šuma brže obnoviti prirodnim putem ili planskim pošumljavanjem. National Geographic osvrnuo se na to istraživanje i zaključio: “Znanstvenici su se obradovali kad su uvidjeli da pošumljavanje nije neophodno.” U razdoblju od samo pet godina promatrana su područja bila “puna autohtonog drveća”, iako nije bilo nikakvog pošumljavanja.
Što se poduzima
Širom svijeta ulaže se trud u očuvanje postojećih šuma i obnovu onih koje su oštećene. Zahvaljujući tome u posljednjih 25 godina “globalna deforestacija smanjena je za više od 50 posto”, kaže jedan UN-ov izvor.
Iako su ta nastojanja pohvalna, ona nisu dovoljna da bi se šume sačuvale. “Nažalost, brzina kojom se uništavaju tropske prašume nije se promijenila posljednjih nekoliko godina”, piše u izvještaju koji je objavila organizacija Global Forest Watch.
Ilegalna sječa stabala danas je vrlo unosan posao kojim se ostvaruje multimilijunska zarada, a komercijalno iskorištavanje i dalje je jedan od glavnih razloga uništavanja kišnih šuma.
Gospodarenje šumama uključuje plansku sječu određenog broja odraslih stabala i pošumljavanje
Razlozi za optimizam
“Jehovaa Bog dao je da iz zemlje nikne svakovrsno drveće koje je lijepo izgledalo te je imalo plodove koji su bili dobri za jelo” (Postanak 2:9).
Naš Stvoritelj načinio je šume s prirodnom sposobnošću da se obnove ako se njima gospodari na održiv način. On želi da šume i ekosustav koje one tvore postoje zauvijek.
Biblija pokazuje da će Bog stati na kraj zlouporabi prirodnih resursa te da neće dopustiti sebičnim ljudima da unište naš planet i život na njemu. Pročitajte članak “Bog jamči da će naš planet opstati” na stranici 15.
a Jehova je Božje osobno ime (Psalam 83:18).