Znanost ne daje odgovore na sva pitanja

U posljednje vrijeme objavljen je cijeli niz knjiga u kojima se iznose gledišta takozvanih novih ateista. Te su knjige privukle pažnju velikog broja ljudi i izazvale mnoge rasprave. Neurolog David Eagleman u vezi s tim je napisao: “Nakon čitanja takvih knjiga neki ljudi stječu dojam da znanstvenici smatraju da imaju odgovor na sva pitanja.” Zatim je dodao: “No pravi su znanstvenici otvoreni za nove spoznaje i zato je povijest znanosti puna iznenađujućih otkrića.”

Tijekom povijesti mnogi nadareni znanstvenici došli su do uistinu iznenađujućih otkrića dok su tragali za odgovorima na zagonetna pitanja o svijetu koji nas okružuje. Međutim, neki su usput napravili ozbiljne pogreške. Uzmimo za primjer Isaaca Newtona, jednog od najvećih znanstvenika u ljudskoj povijesti. On je razjasnio kako gravitacija povezuje planete, zvijezde i galaktike u jedinstvenu cjelinu — svemir. Isto tako, razvio je diferencijalni i integralni račun, granu matematike koja se koristi u računarstvu i nuklearnoj fizici, a upotrebljava se i za pravljenje izračuna neophodnih za putovanje svemirom. No Newton se bavio i alkemijom, pseudoznanošću kojoj je cilj bio da, pomoću astrologije i čarobnjaštva, pretvori olovo i druge neplemenite metale u zlato.

Više od 1 500 godina prije Newtona grčki je astronom Ptolemej golim okom proučavao nebo. Pratio je gibanje planeta i bio je vrstan kartograf. No smatrao je da je Zemlja središte svemira. Astrofizičar Carl Sagan o njemu je napisao: “Njegov geocentrični sustav svemira bio je prihvaćen punih 1 500 godina, što samo potvrđuje činjenicu da i iznimno inteligentne osobe mogu biti u velikoj zabludi.”

I današnji se znanstvenici u svojim istraživanjima suočavaju sa sličnim problemima. Hoće li ikada saznati sve o svemiru? Iako treba priznati da je znanost napredovala i donijela čovjeku mnoge blagodati, moramo imati na umu da ona ne daje odgovore na sva pitanja. Fizičar Paul Davies rekao je: “Potraga za nepobitnim i logičnim objašnjenjem koje daje potpun i konačan odgovor na sve što bismo voljeli znati osuđena je na propast.” Te riječi zapravo ističu jednu neoborivu činjenicu: Ljudi ne mogu u potpunosti razumjeti prirodne procese. Dakle, kad čujemo tvrdnje da znanost može dati odgovor na sva pitanja, takve izjave trebamo uzeti s rezervom.

Opisujući čuda prirode, Biblija kaže: “Eto, to su samo djelići djela [Božjih], o njemu tek slabi šapat čujemo!” (Job 26:14). Postoji još toliko toga što čovjek jednostavno ne može pojmiti niti objasniti. Stoga i dan-danas vrijede riječi koje je apostol Pavao zapisao prije gotovo 2 000 godina: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su neistraživi sudovi njegovi i nedokučivi putevi njegovi” (Rimljanima 11:33).