KỌ ẸMA A MA RIẸ?
Epanọ Amara Wọhọ Akpaijojo O re ro Ru Eware Ithethei nọ E rẹ Jọ Uzou Riẹ Fo
Re amara ọ sae rra, gadiẹ, jẹ riẹ okegbe riẹ ziezi, o gwọlọ nọ o re ru omariẹ fuafo. Wọhọ oriruo, eware ithethei nọ e rẹ jọ uzou amara na e tẹ rrọ gbegbe, amara na ọ rẹ sai gbe no oria ruọ oria, se ore, hayo ru eware efa nọ ọ gwọlọ ru ziezi hi. Ohwo jọ nọ a re se Alexander Hackmann nọ o wuhrẹ kpahe erao ọ ta nọ: “Whọ rẹ ruẹ amara ọvuọvo nọ ọ rrọ gbegbe he. Emera e riẹ oghẹrẹ nọ a re ro si eware igbegbe nọ e tamu oma rai no.”
Roro kpahe onana: Hackmann avọ ibe iruiruo riẹ a wuhrẹ kpahe oghẹrẹ nọ amara nọ ọ wọhọ akpaijojo nọ a re se Camponotus rufifemur o re ro ru eware ithethei nọ e rrọ uzou riẹ fuafo. A ruẹ nọ amara na ọ tẹ gwọlọ si eware sa-sa nọ e tamu eware ithethei nọ e rrọ uzou riẹ no, o re kpiri owọ riẹ, ọ vẹ rehọ iẹe hwa oware uthethei nọ o rrọ ehru uzou riẹ na ọvuọvo, je si ei unuẹse buobu. Eto egagada nọ e rrọ owọ na i re si eware igbegbe nọ e dina rro no. Eto efa nọ e gada tere he i ve si eware igbegbe nọ e kawo vi erọ ọsosuọ na no. Kẹsena eto eyẹyẹ efa i ve si eware igbegbe nọ e rrọ kakao gaga no.
Rri amara nọ o bi ru eware ithethei nọ e rrọ ehru uzou riẹ fo
Hackmann avọ ibe iruiruo riẹ a rọwo nọ ekọmpene sa-sa a sai rri oghẹrẹ nọ emera i re ro ru oma rai fo na ro ku eware jọ. Wọhọ oriruo, okenọ a te bi ku ekwakwa ẹlẹtriki nọ e rrọ kakao gaga nọ e gwọlọ ẹruorote ziezi, nọ egbegbe ọ rẹ raha, a sai rri oghẹrẹ nọ amara o re ro ru oma riẹ fo na ro ru ekwakwa nana fo.
Ẹvẹ Who Roro? Kọ oghẹrẹ onaa nọ amara o re ro ru eware ithethei nọ e rrọ uzou riẹ fo na, u mu romavia? Manikọ ema a ma riẹ?