-
Ekiotọ Ikpegbivẹ NaEware nọ Whọ rẹ Sai Wuhrẹ Evaọ Ebaibol Na
-
-
UWUHRẸ AVỌ 26
Ekiotọ Ikpegbivẹ Na
Nọ ahwo Izrẹl a no Ugbehru Saena no, a tẹ nya udhude Paran kpohọ oria nọ a re se Kedẹsh. Jihova ọ tẹ jọ etẹe ta kẹ Mosis nọ: ‘Vi ezae ikpegbivẹ (12) nyae kiẹ otọ Kenan riwi, keme otọ yena mẹ te rọ kẹ owhai, wha rẹ jọ orua kpobi vi omọvo nya.’ Fikiere Mosis ọ tẹ salọ ezae ikpegbivẹ (12), ọ tẹ ta kẹ ae nọ: ‘Wha kpobọ Kenan re wha kiẹ otọ na riwi sọ u re woma kẹ ekakọ. Wha ve je rri sọ ahwo na egba hayo eyẹlẹ, sọ a be rria iwou-idhu hayo ikpewho.’ Fikiere Joshua avọ Kelẹb gbe ekiotọ nọ i kiọkọ a te kpobọ Kenan.
Nọ edẹ udhuvẹ (40) e vrẹ no, ekiotọ na a te zihe ze, yọ a wha ibi-ire ifigi, pomẹgraneti, gbe igrepu lele oma kpozi. A tẹ ta kẹ Mosis nọ: ‘Otọ na u re wowoma, rekọ ahwo na a rrọ gaga, yọ igbẹhẹ ikpewho rai i kpehru gaga.’ Rekọ Kelẹb ọ tẹ ta nọ: ‘Ma rẹ sai fi ai kparobọ. Wha joma nya obọnana!’ Kọ whọ riẹ oware nọ Kelẹb ọ rọ ta ere? Keme ọyomariẹ avọ Joshua a fievahọ Jihova. Rekọ ekiotọ 10 nọ i kiọkọ a tẹ ta nọ: ‘Ijo, ma nya ha! Ahwo na a rrọ ruaro wọhọ egwara! Ma tulo evaọ aro rai hi, ma wọhọ ebaka gheghe kẹ ae.’
Ozọ u te mu ahwo Izrẹl gaga. A te muhọ ẹgo jẹ be ta kẹ ohwohwo nọ: ‘Joma rehọ osu ọfa mu kẹ omamai re ma zihe kpobọ Ijipti. Fikieme ma je kpobọ Kenan re a kpe omai kufiẹ?’ Joshua avọ Kelẹb a tẹ ta nọ: ‘Wha ghẹmeeyo kẹ Jihova ha, yọ ozọ u mu owhai gbe he. Jihova ọ te thọ omai.’ Rekọ ahwo Izrẹl a yo ghele he. A jẹ tubẹ gwọlọ epanọ a re ro kpe Joshua avọ Kelẹb no!
Kọ eme Jihova o ru? Jihova ọ tẹ ta kẹ Mosis nọ: ‘Ghelọ eware kpobi nọ me ru kẹ ahwo Izrẹl no na, a bi yoẹme kẹ omẹ ghele he. Fiki onana, a te rria udhude nana ikpe udhuvẹ (40) soso, yọ udhude nana a ti whu fihọ. Emọ rai ọvo gbe Joshua avọ Kelẹb a te ruọ otọ nọ mẹ ya eyaa riẹ kẹ owhai na.’
“Fikieme ozọ u bi ro mu owhai ga tere, whai enọ i wo ẹrọwọ ọkakao?”—Matiu 8:26
-
-
A Wọso JihovaEware nọ Whọ rẹ Sai Wuhrẹ Evaọ Ebaibol Na
-
-
UWUHRẸ AVỌ 27
A Wọso Jihova
Nọ oke jọ o vrẹ no evaọ udhude na, Kora, Detan, Abaeram, gbe ezae egba ivẹ gbe udhuvẹ-gbikpe (250) efa a tẹ jẹ wọso Mosis. A tẹ ta kẹ Mosis nọ: ‘Onọ ma thihakọ kẹ owhai u te no! Ẹvẹ whọ rẹ jọ osu mai, Erọn oniọvo ra ọ vẹ jọ ozerẹ okpehru? Jihova ọ rrọ kugbe omai kpobi, orọnikọ whẹ avọ Erọn ọvo ho.’ Oware nana o were Jihova vievie he. Jihova o rri rie nọ ọyomariẹ a be wọso na!
Mosis ọ tẹ ta kẹ Kora avọ ahwo nọ a jọ abọ riẹ kpobi nọ: ‘Wha nyaze obọ uwou-udhu na odẹnotha, yọ wha rẹ wha imidhe erae rai nọ insense e rrọ lele oma. Jihova o ti dhesẹ ohwo nọ ọ salọ kẹ omai.’
Ẹdẹ nọ o lele i rie, Kora avọ ezae egba ivẹ gbe udhuvẹ-gbikpe (250) na a tẹ nyabru Mosis evaọ obọ uwou-udhu na. A tẹ jọ etẹe mahe insẹnse wọhọ ẹsenọ a rrọ izerẹ. Jihova ọ tẹ ta kẹ Mosis avọ Erọn nọ: ‘Wha hẹriẹ omarai no udevie Kora avọ ahwo riẹ.’
Dede nọ Kora ọ nyabru Mosis evaọ obọ uwou-udhu na, Detan avọ Abaeram gbe ahwo uviuwou rai a rọwo nya ha. Jihova ọ tẹ ta kẹ ahwo Izrẹl nọ a hẹriẹ oma no uwou Kora, Detan, gbe Abaeram. Ahwo Izrẹl a te ru ere kpata kpata. Detan, Abaeram, gbe uviuwou rai a te dikihẹ etegu iwou rai. Ẹsiẹvo na otọ u te rovie, aikpobi na a te zue ruọ eva! Evaọ obọ uwou-udhu na, erae i te no ehru ze, e jẹ mahe Kora avọ ezae egba ivẹ gbe udhuvẹ-gbikpe (250) na.
Jihova ọ tẹ ta kẹ Mosis nọ: ‘Ta kẹ isu erua ahwo Izrẹl re a rehọ ọvuọ ọkpọ riẹ ze, re who kere odẹ osu na fihọ ọkpọ na. Rekọ who re kere odẹ Erọn fihọ ọkpọ orua Livai. Fi ekpọ na họ eva uwou-udhu na, kẹsena ọkpọ ohwo nọ mẹ salọ ọ vẹ te dhẹ idodo.’
Ẹdẹ nọ o lele i rie, Mosis ọ tẹ rehọ ekpọ na lawhe, o te dhesẹ ai kẹ isu ahwo Izrẹl. Ọkpọ Erọn ọ dhẹ idodo, jẹ mọ ibi almọnd nọ e ware no. Enẹ Jihova o ro dhesẹ nọ Erọn ọ salọ re ọ jọ ozerẹ okpehru.
“Wha yoẹme kẹ enọ e be kobaro evaọ udevie rai jẹ romakpotọ kẹ ae.”—Ahwo Hibru 13:17
-