Ehafo kwaavo tava ende mouyelele
“Natu kaleni nokweenda mouyelele wOmwene.”—JESAJA 2:5.
JEHOVA oye Odjo youyelele. Ombibeli otai ti kutya ‘Oye a tula po etango li minikile omutenya, nokwa tula po ohani neenyofi pamhangela yado okuminikila oufiku.’ (Jeremia 31:35; Epsalme 8:4) Oye a tula po etango, olo li li ehengumukilo mumwe leenghono dolute domuvalu muhapu hali yandje eenghono dihapu mewangadjo, dimwe omolupe louyelele nosho yo oupyu. Eepersenda dinini deenghono odo hadi uya kufye molupe leenhe detango otadi kaleke po omwenyo kombada yedu. Nope he na eenhe detango, itatu dulu okukala po. Ngeno edu oli li opulaneta i he na omwenyo.
1, 2. (a) Ouyelele owa fimana shi fike peni? (b) Omolwashike elondwelo olo kutya omilaulu otadi ka tuvikila edu la kwata moiti?
2 Manga hatu diladila kwaashi, ohatu dulu okuuda ko efimano longhalo oyo ya hokololwa komuprofeti Jesaja. Okwa ti: “Tala, omilaulu otadi tuvikile edu, nomulaulu woilemo oiwana.” (Jesaja 60:2) Doshili, eshi itashi ulike komilaulu dopambelela. Jesaja ina tya kutya fiku limwe etango, omwedi neenyofi onadi ka kale itadi minikile vali. (Epsalme 89:37, 38; 136:7-9) Ponhele yaasho, ye okwa li ta popi omilaulu dopamhepo. Ndelenee omilaulu dopamhepo otadi eta efyo. Mepingafano naasho, itatu dulu okukala nomwenyo efimbo lile vali nope he na ouyelele wopamhepo li dulife pefimbo olo hatu dulu okukala nomwenyo nope he na ouyelele wopambelela.—Lukas 1:79.
3. Mokutala keendjovo daJesaja, Ovakriste ove na okuninga shike?
3 Mokutala kwaashi, otashi pula elitulemo la kwata moiti tu didilike kutya eendjovo daJesaja nonande da wanifwa muJuda shonale, odi na ewanifo linene kunena. Heeno, kunena ounyuni owa tuvikilwa komilaulu dopamhepo. Monghalo ya tya ngaha ya nyika oshiponga, ouyelele wopamhepo owa fimana unene. Hano omolwaashi Ovakriste tava ningi nawa okupwilikina elondwelo laJesus: ‘Ouyelele weni nau minikile moipafi yovanhu.’ (Mateus 5:16) Ovakriste ovadiinini otava dulu okuminikila omilaulu dovalininipiki, nokungaha otashi va pe omhito va mone omwenyo.—Johannes 8:12.
Omafimbo omilaulu muIsrael
4. Eendjovo dopaxunganeko daJesaja tete oda wanifwa naini, nomwa kala onghalo ya tya ngahelipi momafiku aye?
4 Eendjovo daJesaja di na sha nomilaulu tadi tuvikile edu tete oda wanifwa eshi Juda sha ninga eputu novanhu vasho ova li moupongekwa muBabilon. Ndelenee, nokuli nokomesho yaasho, momafiku aJesaja, ihapu yomoiwana oya li nale ya tuvikilwa komilaulu dopamhepo, oshinima osho she mu linyengifa a ladipike ovanhu vakwao moshilongo shavo ta ti: “Yambuka, oove eumbo laJakob, natu kaleni nokweenda mouyelele wOmwene.”—Jesaja 2:5; 5:20.
5, 6. Oinima ilipi ya kala tai yambidida omilaulu dopomafiku aJesaja?
5 Jesaja okwa xunganeka muJuda ‘momafiku aUssia, Jotam, Ahas naHiskia, eehamba daJuda.’ (Jesaja 1:1) Ola li efimbo lidjuu lomapiyaano opapolitika, loihelele yomalongelokalunga, lomhangu ya nyika ombubo nosho yo okufininika ovakwanaluhepo. Nokuli nopefimbo lomapangelo eehamba didiinini, ngaashi ohamba Jotam, eealtari doikalunga okwa li tadi dulu okumonika koikulundudu ihapu. Koshi yeehamba di he fi didiinini, onghalo oya li nee ii shinyanyalifa. Pashihopaenenwa, ohamba ii Ahas oya ya fiyo oposhitwa shokuyamba po oludalo layo meyambo lopanghedindjikilile koshikalunga Molek. Doshili, olo ola li efimbo lomilaulu!—2 Eehamba 15:32-34; 16:2-4.
6 Onghalo yopaiwana nayo okwa li yo ya nyika omilaulu. Moab, Edom naFilistia ova kala ve li embadameko keengaba daJuda. Pefimbo olo ouhamba waIsrael wokoumbangalanhu owa li omutondi waJuda nonande owa li wa pambafana. Kombinga yokoumbangalanhu, Siria okwa mbadameka ombili yaJuda. Nokuli naasho sha li unene oshiponga osho epangelo enaenghono laAssiria lonyanya olo la li alushe tali kongo eemhito okutamununa mo epangelo lalo. Pefimbo olo Jesaja a xunganeka, Assiria okwa finda nale oshiwana shaIsrael nokwa li hanga a hanauna po Juda. Pefimbo limwe oshilando keshe oshinaenghono muJuda kakele kaJerusalem osha li momake Ovaassiria.—Jesaja 1:7, 8; 36:1.
7. Israel naJuda ova hoolola ondjila ilipi, na Jehova okwe linyenga ngahelipi?
7 Oshiwana shaKalunga oshihoololwa osha li sha hangwa koiponga idjuu molwaashi Israel naJuda ova kala ve he fi ovadiinini muye. Ngaashi ovo va tumbulwa membo lOmayeletumbulo, ova li “va efa omalila ouyuki, va ende neendjila domulaulu.” (Omayeletumbulo 2:13) Ndelenee, nonande Jehova a li a handukila oshiwana shaye, ye ka li e shi ekelashi filufilu. Ponhele yaasho, okwa nangeka po Jesaja nosho yo ovaprofeti vakwao opo va yandje ouyelele wopamhepo kukeshe umwe moshiwana oo kwa li natango a hala okulongela Jehova noudiinini. Ouyelele wa yandjwa okupitila movaprofeti ava kau na tuu ondilo shili. Okwa li tau yandje omwenyo.
Omafimbo omilaulu kunena
8, 9. Oinima ilipi tai yambidida omilaulu dounyuni kunena?
8 Onghalo pefimbo laJesaja oya li ya faafana naanaa nonghalo yopefimbo lopaife. Kunena, ovawiliki vopanhu ova pilamena Jehova nosho yo Ohamba ya nangekwa po, Jesus Kristus. (Epsalme 2:2, 3) Ovawiliki vomalongelokalunga Oukwakriste ova kengelela omaufita avo. Ovawiliki va tya ngaha otava ti otava longele Kalunga, ndelenee doshili vahapu vomuvo otava xwaxwameke oikalunga younyuni ou—oukwamuhoko, oita, oupuna nosho yo oohandimwe va tumbala—osho yo okuhonga omahongo oshipaani.
9 Meenhele neenhele, omalongelokalunga Oukwakriste okwa kufa ombinga moita nosho yo moita yopashiwana ya kwatela mo ekombepo lomuhoko wonhumba nosho yo oilonga ikwao inyanyalifa. Natango vali, ponhele yokukanyatela oukoshoki wopaenghedi we likolelela paMbibeli, eengeleka dihapu ohashi dulika ashike di lipwililike ile di yambidide nomukumo eenghedi inadi koshoka ngaashi oluhaelo noushenge. Oshidjemo shokweekelashi omifikamhango da tya ngaha dOmbibeli, omaufita Oukwakriste oku li ngaashi ovanhu ovo va popiwa komupsalme wonale ta ti: “Ndele vo ihava koneke sha, ihava shipulula; hava endaenda momilaulu.” (Epsalme 82:5) Doshili, ngaashi Juda shonale, Oukwakriste ou li momilaulu fokofoko.—Ehololo 8:12.
10. Ongahelipi ouyelele tau minikile momilaulu kunena, nongahelipi ovalininipiki va mona mo ouwa?
10 Mokati komilaulu edi adishe, Jehova ota yandje ouyelele u minikile omolwovalininipiki. Moshinima eshi, ota longifa ovapiya vaye ovavaekwa kombada yedu, “omupiya omudiinini nomunaendunge,” naava otava ‘vilima ngaashi eenyofi mounyuni.’ (Mateus 24:45; Ovafilippi 2:15) Ongudu oyo yomupiya oyo tai yambididwa komamiliyona makwao “eedi dimwe,” otai ulike ouyelele wopamhepo we likolelela kEendjovo daKalunga, Ombibeli. (Johannes 10:16, OB-1954) Mounyuni ou wa tuvikwa komilaulu, ouyelele wa tya ngaho otau yandje eteelelo kovalininipiki notau va kwafele va kale ve na ekwatafano naKalunga nova henuke eemwiyo dopamhepo. Ouyelele oo ou na ondilo notau yandje omwenyo.
“Edina loye handi li hambelele”
11. Ouyelele ulipi Jehova a yandja pefimbo laJesaja?
11 Momafimbo omilaulu omefimbo omo mwa li Jesaja osho yo nokuli omafiku omilaulu fokofoko konima eshi Babilon kwa li a twala oshiwana shaJehova moukwatwa, mbela Jehova okwa li e va pa ewiliko loludi lashike? Kakele kokuyandja ewiliko lopaenghedi, okwa yelifa nawa komesho yefimbo nghee ta ka wanifa omalalakano aye e na sha noshiwana shaye. Pashihopaenenwa, konakona omaxunganeko makumwifi a shangwa muJesaja etukulwa 25 fiyo 27. Eendjovo edi di li momatukulwa aa otadi tu ulikile nghee Jehova a ungaunga noinima pefimbo lonale nosho yo nghee ta ungaunga nayo kunena.
12. Jesaja okwa ninga ehambelelo la dja komutima lilipi?
12 Tete, Jesaja okwa ti: “Omwene, Oove Kalunga kange! Ame ohandi ku fimaneke; edina loye handi li hambelele.” Ehambelelo itali di tuu komutima eli! Ndele mbela oshike she linyengifa omuprofeti a ilikane eilikano olo? Etomheno la kula otali hololwa moshixupe shovelishe, omo hatu lesha ngaha: “Osheshi Ove [Jehova] wa longa oikumifi, eemhangela doye domafiku onale odo oshili noudiinini.”—Jesaja 25:1.
13. (a) Eshiivo lashike la pameka olupandu laJesaja molwaJehova? (b) Ongahelipi hatu dulu okulihonga koshihopaenenwa shaJesaja?
13 Pefimbo laJesaja, Jehova okwa li a longa oinima ikumwifa omolwOvaisrael, naai oya shangwa momanyolo. Osha yela kutya Jesaja okwa li e shii omanyolo oo. Pashihopaenenwa, okwa kala e shii kutya Jehova okwa kufile oshiwana shaye moupika muEgipti nokwe shi xupifa mehandu lovakwaita vaFarao pEfuta Litilyana. Okwa kala e shii kutya Jehova okwa taulukifile oshiwana shaye mombuwa noku shi twala mEdu lEudaneko. (Epsalme 136:1, 10-26) Omahokololo opandjokonona otaa ulike kutya Jehova Kalunga omuyuki noku shii okulineekelwa. “Eemhangela” daye—oinima aishe a tula momalalakano aye—ohai wanifwa. Kalunga okwa yandja eshiivo lashili olo la pameka Jesaja a twikile nokweenda mouyelele. Onghee hano, oku li oshihopaenenwa shiwa kufye. Ngeenge ohatu konakona noukeka Eendjovo daKalunga da shangwa noku di longifa monghalamwenyo yetu, nafye yo ohatu ka kala mouyelele.—Epsalme 119:105; 2 Ovakorinto 4:6.
Oshilando osha hanaunwa po
14. Oshike sha xunganekwa shi na sha noshilando, noshilando eshi otashi dulika sha li shilipi?
14 Oshihopaenenwa shimwe sheemhangela daKalunga otashi hangika muJesaja 25:2, omo hatu lesha ngaha: “Oshilando owe shi shitukifa onduba yomamanya, nohotekuma ya pama, onduba yongaho, noupunangulu wovanailongo kau fi vali oshilando; fiyo alushe itashi ka tungululwa vali.” Oshilando oshilipi po? Jesaja otashi dulika a li ta popi Babilon paxunganeko. Doshili, efimbo osho le ke uya eshi Babilon sha kula sha ka ninga onduba yongaho yomamanya.
15. “Oshilando shinene” shilipi shi li ko kunena, notashi ka ningilwa shike?
15 Kunena mbela oku na oshilando sha faafana naasho sha tumbulwa kuJesaja? Heeno. Embo lEhololo otali shi popi shi li “oshilando shinene shi nepangelo kombada yeehamba adishe dopedu.” (Ehololo 17:18) Oshilando shinene osho “Babilon Shinene,” ouhamba womalongelokalunga oipupulu mounyuni aushe. (Ehololo 17:5) Kunena, oshitukulwa sha fimana shaBabilon Shinene osho Oukwakriste, oo ovakwamhepo vao tava kwatele komesho mokukwata moshipala oilonga yokuudifa Ouhamba yoshiwana shaJehova. (Mateus 24:14) Ndele nande ongaho, ngaashi Babilon shonale, Babilon Shinene oshi li pokuhanaunwa po, noitashi ka tungululwa vali nandenande.
16, 17. Ongahelipi ovatondi vaJehova kwa li ve mu tumbaleka mefimbo lonale nosho yo kunena?
16 Oshike vali Jesaja a xunganeka shi na sha ‘nohotekuma ya pama’? Mokupopya naJehova, Jesaja ota ti: “Oshiwana oshinaenghono otashi ke ku fimaneka, noilongo yovakolokoshi otai ke ku tila.” (Jesaja 25:3) Ongahelipi oshilando shovanandubo, ‘oshilando shoiwana yovakolokoshi,’ tashi ka fimaneka Jehova? Dimbuluka osho sha ningilwa ohamba inaenghono yaBabilon, Nebukadnesar. Konima yokumona oimoniwa ikumwifi tai ulike omaukwatya aye mai, okwa li a fininikwa a dimine ounene waJehova nosho yo eenghono daYe dinene. (Daniel 4:34, 35) Eshi Jehova a ulika eenghono daye, nokuli novatondi vaye ovafininikwa opo va dimine oilonganghono yaye, nande va li nehalo linini.
17 Mbela Babilon Shinene okwa li sha fininikwa shi dimine oilonganghono yaJehova nande efiku limwe? Heeno. Pefimbo loita yotete younyuni, ovapiya vaJehova ovavaekwa ova udifa ve li momaudjuu. Mo 1918 ova tulwa moukwatwa wopamhepo eshi ovanambelewa ovakwatelikomesho voWatch Tower Society kwa li va tulwa modolongo. Oilonga yehangano yokuudifa konyala i xulifwe po. Opo nee mo 1919, eshi Jehova e va alula okwe va nghonopaleka nomhepo yaye iyapuki, opo va dule okuwanifa po oshilonga shokuudifa onghundana iwa kovakali aveshe vokombada yedu. (Markus 13:10) Aishe ei oya xunganekwa membo lEhololo, ngaashi kwa li sha eta oshidjemo kovapataneki vavo. Ava “ova haluka ndee tava fimaneke Kalunga komeulu.” (Ehololo 11:3, 7, 11-13) Haaveshe va li ve lidilulula, ndelenee ova li ashike va fininikwa va dimine oilonganghono yaJehova pomhito ei, ngaashi naanaa Jesaja e shi xunganeka.
“Ohotengulu yovafyoona”
18, 19. (a) Omolwashike ovapataneki va dopa okuteya po oudiinini wovapiya vaJehova? (b) Ongahelipi “eimbilofindano lovakolokoshi” tali ka mwenekwa?
18 Mokuyandja elitulemo laye kolune laJehova lokukala naavo tava ende mouyelele, Jesaja ota popi naJehova ta ti: “Ove wa kala ohotengulu yovafyoona, heeno, ohotengulu yohepele moluhepo layo, ehondamonduda lokuyaama odula, nomudile woshinhwi shomutenya, osheshi ehandu lovakolokoshi ongaashi oshikungulu tashi lidenge mekuma. Ngaashi omutenya medu loluteni, osho wa xutula eweelelo lovanailongo. Ngaashi omudidimbe woshilemo hau kelele oupyu womutenya, osho to mweneke eimbilofindano lovakolokoshi.”—Jesaja 25:4, 5.
19 Okudja mo 1919, ovakolokoshi ova kendabala okuninga keshe osho tava dulu va teye po oudiinini wovalongelikalunga vashili, ndelenee ova nyengwa. Omolwashike? Omolwaashi Jehova oye ohotengulu nehondameno loshiwana shaye. Ota yandje omudile mutalala omolwoupyu womahepeko nosho yo eameno la kola la fa ekuma la pama okukandeka epataneko la fa oshikungulu shodula. Fyeni ovo hatu ende mouyelele waKalunga nelineekelo ohatu teelele efimbo olo eshi ‘eimbilofindano lovakolokoshi tali ka mwenekwa.’ Heeno, nodjuulufi inene ohatu teelele efiku olo ovatondi vaJehova tava ka kala ve he po vali.
20, 21. Jehova okwa li a yandja oitendele yashike, noitendele ya tya ngaha otai ka kwatela mo shike mounyuni mupe?
20 Jehova ota ningi shihapu shi dulife ashike pokwaamena ovapiya vaye. Ohe va file oshisho e li Xe yavo omunahole. Konima eshi a mangulula mo oshiwana shaye muBabilon Shinene mo 1919, okwe shi ningila oshivilo shefindano, eyandjo linene loikulya yopamhepo. Eshi osha xunganekwa muJesaja 25:6, omo hatu lesha ngaha: “Omwene womatanga ovakwaita ota ka dungila ovanhu aveshe komhunda ei oitendele yomaadi, oitendele yomaviinyu e neenghono noyomungo noyomaviinyu mawa.” Inatu nangekweni tuu noupuna mokukufa ombinga moshivilo osho! (Mateus 4:4) ‘Oshililo shOmwene’ osha yalwa noinima iwa okulya. (1 Ovakorinto 10:21) Okupitila ‘momupiya omudiinini nomunaendunge’ ohatu pewa keshe shimwe osho twa pumbwa monghedi yopamhepo.
21 Ndelenee ope na shihapu keyandjo eli loitendele yopakalunga. Oshivilo shopamhepo osho hatu hafele paife otashi tu dimbulukifa ouhapu woikulya yopalutu oyo tai ka yandjwa mounyuni mupe waKalunga wa udanekwa. Opo nee, “oitendele yomaadi” otai ka kwatela mo oikulya yopalutu ya wana. Kape na nande oumwe ta ka kala a fya ondjala palutu ile pamhepo. Itashi ka kala tuu ehekeleko kovadiinini ovaholike ovo paife tava mono oixuna ‘kondjala’ oyo ya xunganekwa i li oshitukulwa ‘shedidiliko’ lokuuya kwaJesus! (Mateus 24:3, 7) Eendjovo domupsalme odi li shili ehekeleko kuvo. Okwa ti: “Moshilongo namu kale oshishipo shoilya, yo i mene fiyo keexulo deemhunda.”—Epsalme 72:16.
22, 23. (a) “Oshikutu shokutuvikila” ile ‘oshituviko’ shashike tashi ka hanaunwa po, nongahelipi? (b) Ongahelipi ‘odino yovanhu vaJehova’ tai ka xulifwa po?
22 Paife pwilikina nee keudaneko liwa unene. Mokuyelekanifa oulunde nefyo ‘noshikutu shokutuvikila’ ile “noshituviko,” Jesaja ota ti: “Okomhunda tuu ei [Jehova] ota ka pombaula po oshikutu shokutuvikila ovanhu aveshe; noshituviko tashi tuvike oiwana aishe.” (Jesaja 25:7) Diladila ashike! Oulunde nefyo, olo la kala la tuvikila ovanhu ngaashi ekumbafa olo tali fifa oshiungungu, itali ka kala po vali. Inatu djuulukwa tuu efiku eshi omauwa ekuliloyambo laJesus taa ka longifwa pauyadi omolwovanhu ovaduliki novadiinini!—Ehololo 21:3, 4.
23 Mokuulika kefimbo likumwifi la tya ngaho, omuprofeti a nwefwa mo ote tu shilipaleke ta ti: “[Kalunga] ota ka hanauna po efyo fiyo alushe, ndele Omwene, Kalunga ta ka feta po omahodi momesho aaveshe, ndee ta ka xulifa po odino yovanhu vaye kombada yedu alishe. Osheshi Omwene osho a popya.” (Jesaja 25:8) Kape na oo ta ka fya omolwoshiponga shopaushitwe ile ta ka lila omolwokukanifa omuholike waye mefyo. Elunduluko la nangekwa noupuna oli fike peni! Natango vali, kombada yedu itaku ka udika vali odino nosho yo omitotolombo odo Kalunga nosho yo ovapiya vaye va kala nokulididimikila efimbo lile. Omolwashike mbela? Omolwaashi Jehova ota ka kufa po odjo yado—xe yoipupulu, Satana Ondiaboli, nosho yo oludalo laSatana alishe.—Johannes 8:44.
24. Ongahelipi ovo tava ende mouyelele tave linyenge koilonganghono yaJehova oyo e va ningila?
24 Okudiladila komauliko eenghono daJehova da tya ngaha, ovo tava ende mouyelele otave linyengifwa va ingide tava ti: “Tala, Kalunga ketu Oye ou, twe mu teelela, e tu kwafe; Omwene Oye ou, twe mu teelela; tu kuwilileni, fye tu nyakukwe molwekwafo laye.” (Jesaja 25:9) Diva, ovanhu ovayuki otava ka kala netomheno keshe lokuhafa. Omilaulu otadi ka kufwa po filufilu, novadiinini otava ka tuvikilwa kouyelele waJehova fiyo alushe. Mbela ope na eteelelo limwe liwa unene li dulife olo? Doshili hasho nande!
Oto dulu okuyelifa?
• Omolwashike sha fimana okweenda mouyelele kunena?
• Omolwashike Jesaja a hambelela edina laJehova?
• Omolwashike ovatondi itava ka xulifa po nande oudiinini woshiwana shaKalunga?
• Omanangeko noupuna a fimana ashike taa ka monika kwaavo tava ende mouyelele?
[Efano pepandja 21]
Ovakalimo vomuJuda ova yamba ounona kuMolek
[Efano pepandja 23]
Eshiivo lokushiiva oilonganghono yaJehova ole linyengifa Jesaja a hambelele edina laJehova
[Efano pepandja 24]
Ovayuki otava ka tuvikwa kouyelele waJehova fiyo alushe