Osho tashi dulu okukwafela omaukwaneumbo a kale a hafa
Nghee to dulu okuungaunga novadali vakaume koye kopahombo
Jennya okwa ti: Ina yaRyan ka li ha tila okulombwela nge osho ina panda shi na sha naame. Ashike ovadali vange navo ova li hava ungaunga naRyan monghedi ya faafana. Doshili, inandi mona nande onale tava ungaunga nai nomunhu ngaashi hava ungaunga naRyan. Osha li shidjuu neenghono kufye atushe okutalela po ovadali vetu.
Ryan okwa ti: Meme okwa li e udite kutya kape na omunhu ta wapalele ovana vaye, onghee hano, okwa kala ha kembaula Jenny okudja pehovelo. Ovadali vaJenny navo ova li hava ungaunga naame sha faafana, tava kembaula nge alushe. Opa ka holoka oupyakadi, molwaashi keshe umwe womufye okwa kala ta popile ovadali vaye notwa kala hatu kembaulafana.
OTASHI dulika ovaningi voiyolifa va mone shihokwifa okuninga omashendjo e na sha neenhamanana odo hadi holoka pokati kovadali naumwe womookaume kopahombo, ndele kadi fi oshinima shiyolifa ngeenge tadi ningwa monghalamwenyo yashili. Omukainhu umwe wedina Reena, wokuIndia, okwa ti: “Meemweno okwa kala te lidopo mohombo yetu oule womido. Luhapu onda li handi fululukile omushamane wange molwaashi kanda li handi dulu okulombwela meemweno kutya onde mu handukila. Osha fa sha li kutya omushamane wange luhapu okwa li e na okutala kutya ota wapalele nge ile ota wapalele ina.”
Omolwashike mbela ovadali vamwe have lidopo meehombo dovana vavo? Jenny oo a tumbulwa metetekelo okwa popya shi na sha naasho tashi dulika hashi linyengifa ovadali va ninge ngaho, a ti: “Otashi dulika hashi kala shidjuu kuvo okumona omunhu womunyasha nokuhe na owino ta tambula ko oshinakuwanifwa shokufiloshisho omonamati ile omonakadona wavo.” Dilip, omushamane waReena okwa popya omatomheno amwe vali a ti: “Ovadali ovo va tekula ovana vavo nokuninga omaliyambo shi na sha navo otashi dulika va kale ve udite vehe fi vali oshitukulwa shonghalamwenyo yovana vavo. Otashi dulika yo va kale tave lipula shi na sha nongeenge omonamati wavo ile omonakadona wavo oku na ngoo owino oo tau ke mu kwafela a pondole mohombo.”
Omafimbo amwe, ovalihomboli ovo hava pula ovadali vavo ve lidope meehombo davo. Natu ka tale koshihopaenenwa shaMichael naLeanne, ovalihomboli vokuAustralia. Michael okwa ti: “Leanne okwa dja moukwaneumbo u holafane, omo ovanhu hava kundafana oinima va manguluka. Onghee hano, konima eshi twa hombola, Leanne okwa kala ha ka pula xe shi na sha nomatokolo oo ofye vene twa pumbwa oku a ninga. Xe yaLeanne oku na ounongo muhapu, ndele osha li sha nyematifa nge eshi ha ka konga omayele kuxe ponhele yokupula nge.”
Oshoshili kutya ngeenge omunhu okwa kala e na eenhamanana novadali vakaume kaye kopahombo otashi dulu okweetifa omaupyakadi mohombo. Mbela naave ou li monghalo ya tya ngaho? Oho ungaunga ngahelipi novadali vakaume koye kopahombo? Kaume koye kopahombo oha ungaunga ngahelipi novadali voye? Natu ka tale komashongo opavali oo taa dulu okuholoka po nosho yo osho to dulu okuninga po opo u ungaunge nao.
ESHONGO 1:
Kaume koye kopahombo otashi dulika a kale a fa e na ekwatafano la pitilila novadali vaye. Omushamane umwe wokuSpania wedina Luis, okwa ti: “Omukulukadi wange okwa li e udite kutya ngeenge inatu kala popepi novadali vaye, ota ka kala ehe fi omudiinini kuvo.” Luis okwa ti vali: “Kakele kaasho, eshi okamonamati ketu ka dalwa, ovadali vange ova li have tu talele po konyala efiku keshe, naasho osha li sha ningifa omukulukadi wange a kale a wililwa po pamaliudo. Osho osha li sha etifa eenhamanana dihapu pokati ketu.”
Osho sha fimana osho kutya:
Ombibeli oya popya kombinga yelongekido lohombo ya ti: “Omulumenhu e nokweefa xe naina nokukanyatela komukainhu waye. Ndele vo otava ka kala onhumba imwe.” (Genesis 2:24) Okukala “onhumba imwe” otashi ti shihapu shihe fi ashike okukala pamwe. Otashi ti kutya omushamane nomukulukadi otava toto po oukwaneumbo mupe, oo u na okuuya tete komesho yomaukwaneumbo ovadali vavo. (1 Ovakorinto 11:3) Ashike omushamane nomukulukadi ova pumbwa okukala natango tava fimaneke ovadali vavo, naasho luhapu osha kwatela mo oku va fila oshisho. (Ovaefeso 6:2) Ndele ongahelipi ngeenge onghedi omo kaume koye kopahombo ha file oshisho ovadali vaye ohai ku ningifa u kale u udite uhe niwe ko nasha naave?
Osho to dulu okuninga po:
Tala ko onghalo ya tya ngaho paushili. Mbela kaume koye kopahombo oku na ngoo shili ekwatafano la pitilila novadali vaye ile pamwe osheshi ashike ove uhe na ekwatafano liwa novadali voye? Ngeenge osho ngaho, mbela otashi dulika onakudiwa youkwaneumbo weni ya kuma etaleko loye li na sha naasho? Mbela pamwe owa twa ondubo monghedi yonhumba ile yongadi? — Omayeletumbulo 14:30; 1 Ovakorinto 13:4; Ovagalati 5:26.
Opo omunhu a nyamukule omapulo oo, otashi pula okulikonakona paumwene monghedi i li paushili. Ashike osha fimana okuninga ngaho. Ngeenge eenhamanana novadali vakaume koye kopahombo ohadi etifa luhapu okuhaudafana pokati koye nakaume koye kopahombo, osha yela kutya omu na oupyakadi mohombo, ndele kau fi oupyakadi u na sha novadali vakaume koye kopahombo.
Omaupyakadi mahapu e na sha neehombo ohaa holoka po molwaashi ovalihomboli ihava kala ve na omataleko e na sha noinima a faafana filufilu. Mbela ito dulu okukendabala u tale ko oinima ngaashi kaume koye kopahombo e i tala ko? (Ovafilippi 2:4; 4:5) Omushamane umwe wokuMeksiko wedina Adrián osho a li a ninga ngaho. Adrián okwa ti: “Omukulukadi wange okwa tekulwa moukwaneumbo oo we mu kuma nai pamaliudo, nomolwaasho onda li handi henuka eendafano lopofingo novadali vaye. Hauxuuninwa, onda ka kala ihandi endafana vali navo nandenande oule womido. Osho osha li sha etifa eenhamanana mohombo yetu molwaashi omukulukadi wange okwa li a hala okukala e na ekwatafano noukwaneumbo wovadali vaye, unene tuu naina.”
Mokweendela ko kwefimbo, Adrián okwa li a hovela okutala ko onghalo ya tya ngaho pandjele. Okwa ti: “Nonande onda li ndi shii kutya ngeenge omukulukadi wange okwa kala e na unene ekwatafano novadali vaye otashi ke mu kuma pamaliudo, natango otashi ka etifa ashike omaupyakadi ngeenge okwa kala ehe na ekwatafano navo nandenande. Onda ninga ngaashi handi dulu opo ndi kale ndi na ekwatafano liwa novadali vomukulukadi wange.”b
KENDABALENI OKUNINGA NGAHA: Mu li ookaume kopahombo, keshe umwe na shange oinima oyo mu wete kutya oi li oupyakadi pokati kaye novadali vamukwao. Pashihopaenenwa, oto dulu okuhovela to ti: “Ondi wete kutya . . . ,” opo nee keshe umwe tape mukwao okambapila kaye. Kundafaneni pamwe, tamu shi ningi nomhepo yelongelokumwe kutya otamu ka ninga po shike opo mu ungaunge nomaupyakadi oo keshe umwe e na.
ESHONGO 2:
Ovadali veni ohava kala tave lidopo mohombo yeni luhapu, tave mu pe omayele oo inamu pumbwa. Omukulukadi umwe wokuKazakhstan wedina Nelya okwa ti: “Oule womido heyali dotete dohombo yetu otwa kala moukwaneumbo wovadali vomushamane wange. Opa li hapa holoka eenhamanana luhapu di na sha nanghee tu na okutekula ounona vetu nosho yo shi na sha nokuteleka nokuwapaleka kwange. Onda li nda popya nomushamane wange nameemweno shi na sha naasho, ndele osha li ashike sha etifa eenhamanana dihapu.”
Osho sha fimana osho kutya:
Ngeenge wa hombola ile wa hombolwa ku li vali koshi yepangelo lovadali voye. Ombibeli oya ti kutya “Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe womukainhu omulumenhu,” sha hala okutya, omushamane waye. (1 Ovakorinto 11:3) Ndele nande ongaho, omushamane nomukulukadi waye ove na okufimaneka ovadali vavo, ngaashi sha kundafanwa metetekelo. Omayeletumbulo 23:22 okwa ti: “Pwilikina xo, ou e ku dala, ndele ino dina nyoko, eshi a kulupa.” Ndele mbela ongahelipi ngeenge ovadali voye ile vakaume koye kopahombo ova dopa okudimina kutya omushamane oye omutwe weumbo ndele tava kendabala oku mu findila omadiladilo avo?
Osho to dulu okuninga po:
Kendabala okuuda ko kutya oshike tashi linyengifa ovadali va kale tava kendabala okulidopa mohombo yeni, to shi ningi u na oukwao wananghali. Ryan oo a tumbulwa metetekelo okwa ti: “Omafimbo amwe ovadali ova pumbwa okushiiva kutya ova fimana natango kovana vavo.” Okulidopa kwovadali meehombo dovana vavo otashi dulika kuha kale alushe taku ningilwa owina notaku dulu okuungaungwa nako mokutula moilonga ekumaido lOmbibeli olo tali ti: “Lididimikilafaneni, diminafaneni po omanyono, ngenge mwa ningafana nomukweni.” (Ovakolossi 3:13) Ndele mbela ongahelipi ngeenge okulidopa kwovadali mohombo okwa etifa eenhamanana pokati koye nakaume koye kopahombo?
Ovalihomboli vamwe ove lihonga okutula po omangabeko e li pandjele pokati kavo novadali vavo. Ndele osho inashi hala okutya ovalihomboli ove na okulombwela ovadali vavo nopehe na efimaneko kombinga yomangabeko oo va tula po.c Luhapu, oshiwa okuulika filufilu okupitila meenghatu doye kutya oto yandje unene elitulemo kukaume koye kopahombo monghalamwenyo yoye. Pashihopaenenwa, omushamane umwe wokuJapani wedina Masayuki okwa ti: “Nokuli nongeenge ovadali ova popi omataleko avo, ino twa kumwe nao meendelelo. Dimbuluka kutya omwa hovela okutunga oukwaneumbo mupe. Onghee hano, tete ka popye nakaume koye kopahombo u ude kutya ota ti ngahelipi kombinga yomayele oo.”
KENDABALENI OKUNINGA NGAHA: Kundafana nakaume koye kopahombo kutya omeenghedi dokondadalunde dilipi omo ovadali hava etifa okuhaudafana mohombo yeni. Shangeni kutya otamu litule po omangabeko elipi nosho yo nghee tamu ka kala metwokumwe nomangabeko oo, ndele pefimbo opo tuu opo otamu fimaneke ovadali veni.
Eenhamanana dihapu novadali vakaume kopahombo otadi dulu okuninipikwa ngeenge omunhu okwa shiiva kutya oshike tashi ve linyengifa nokuhenuka okweefa eenhamanana odo di etife po okuhaudafana pokati kaye nakaume kaye kopahombo. Jenny okwa popya shi na sha naasho a ti: “Omafimbo amwe eenghundafana detu nomushamane wange kombinga yovadali vetu ohadi tu nyemateke, nosha li sha yela kutya otapa dulu okuholoka oupyakadi wa kula ngeenge otwa kala hatu popi kombinga yokuhawanenena kwovadali vetu. Ndele mokweendela ko kwefimbo, otwe lihonga okuhalongifa okuhawanenena kwovadali vetu nelalakano lii, ndele ponhele yaasho, otwa kala hatu ungaunga noupyakadi oo u li po pefimbo opo. Oshidjemo, otwa panga oukaume wopofingo tu li ovalihomboli.”
a Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.
b Ngeenge ovadali ohava i momanyono a kwata moiti, unene tuu ngeenge otave shi ningi luhapu nopehe na okulivela ombedi, ekwatafano otali dulu okukumwa neenghono, nosha yeleka okuhenuka okweendafana navo unene. — 1 Ovakorinto 5:11.
c Omafimbo amwe, otashi dulika mu kale mwa pumbwa okukundafana novadali voye ile vakaume koye kopahombo shi na sha noupyakadi oo u li po. Ngeenge osho, shi ningeni nefimaneko nosho yo nombili. — Omayeletumbulo 15:1; Ovaefeso 4:2; Ovakolossi 3:12.
LIPULA KUTYA . . .
Ovadali vakaume kange kopahombo ove na omaukwatya mawa elipi?
Ongahelipi handi dulu okufimaneka ovadali vange ndele pefimbo opo tuu opo ohandi yandje elitulemo kukaume kange kopahombo?