ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w10 11/1 ep. 16-20
  • Ovanyasha, kondjifeni omafininiko oomakula

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Ovanyasha, kondjifeni omafininiko oomakula
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Ohashi kala shidjuu neenghono okukondjifa omafininiko oomakula
  • “Twikileni okulipulapula nghee mwa tya”
  • ‘Diladila osho to ka nyamukula’
  • Ninga ‘eemhangela odo tadi ku etele ouwa’
  • ‘Nyakukilwa ounyasha woye’
  • Ongahelipi handi dulu okukondjifa omafininiko oomakula?
    Omanyamukulo Omapulo 10 oo haa pulwa kovanyasha
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
w10 11/1 ep. 16-20

Ovanyasha, kondjifeni omafininiko oomakula

‘Eendjovo deni nadi kale da fingala omongwa, nye mu kale mu shi shii nhumbi mu nokunyamukula keshe umwe.’ — KOL. 4:6.

1, 2. Ovanyasha vahapu ohava kala ve udite ngahelipi eshi va yooloka ko koomakula vavo, nomolwashike?

NOPEHE na omalimbililo, iho udu ashike outumbulilo “omafininiko oomakula,” ndele naave owa shakeneka yo omafininiko oomakula pauhandimwe. Otashi dulika oshikando shimwe pa li pe na umwe te ku ladipike u ninge oshinima osho u shii kutya osha puka. Owa li u udite ngahelipi eshi wa li to lombwelwa u ninge ngaho? Christopher womido 14 okwa ti: “Omafimbo amwe ohandi kala nda hala okushita medu, ile nda hala ndi kale ashike nda fa ovanafikola vakwetu opo ndiha kale nda yooloka ko kuvo.”

2 Mbela oho mono shidjuu okukondjifa omafininiko oomakula? Ngeenge osho, omolwashike mbela? Mbela omolwaashi wa hala va kale ve ku hokwa? Inashi puka okukala wa hala okuhokiwa koomakula voye, molwaashi nokuli novakulunhu ohava kala va hala okuhokiwa koomakula vavo. Atusheni ohatu kala twa hala okuhokiwa koomakula vetu, kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulunhu. Ndele oushili oyoo kutya haalushe to ka kala wa hokiwa kuvamwe ngeenge oto ningi osho shi li mondjila. Jesus naye okwa li a ningilwa nokuli oshinima sha tya ngaho. Ndele nande ongaho, Jesus okwa kala alushe ha ningi osho sha yuka. Nonande vamwe ova li ve mu shikula ndele tava ningi ovahongwa vaye, vamwe ova li va tonda Omona waKalunga nove “mu tala a fa oshinima shongaho.” — Jes. 53:3.

Ohashi kala shidjuu neenghono okukondjifa omafininiko oomakula

3. Omolwashike sha puka okukala wa hala okuninga osho sha tambulwa ko koomakula voye?

3 Omafimbo amwe, otashi dulika u kale wa hala okuninga osho sha tambulwa ko koomakula opo u henuke okukala u tondike kuvo. Ndele okuninga ngaho osha puka. Ovakriste kave na okukala va fa “ouhanana hava telaanifwa.” (Ef. 4:14) Ounona vanini otava dulu okunwefwa mo noupu kuvakwao. Ndele u li omunyasha, mafiku oto ka ninga omukulunhu. Onghee hano, ngeenge owa dimina kutya omifikamhango daJehova otadi ku etele ouwa, ou na oshinakuwanifwa shokukala we lineekela mwaasho wa itavela. (Deut. 10:12, 13) Ngeenge owa dopa okuninga ngaho, onghalamwenyo yoye itai ka kala vali mepangelo loye. Doshili, ngeenge owe liefele momafininiko avamwe, oto ka kala ashike wa fa okapopifa kavo kokudanauka nako. — Lesha 2 Petrus 2:19.

4, 5. (a) Ongahelipi Aron a li e liyandja komafininiko, noshike hatu dulu okulihonga moshimoniwa shaye? (b) Omeenghedi dilipi oomakula voye tava dulu oku ku fininika?

4 Pomhito imwe, Aron, omumwainamati waMoses, okwa li e liyandja komafininiko oomakula. Aron okwa li a ninga oshikalunga eshi Ovaisrael va li ve mu kondjifa e shi ninge. Aron ka li mumbada molwaashi fimbo osho inashi ningwa, okwa li ha i pamwe naMoses kuFarao, omulumenhu oo a li omunaenghono muEgipti. Aron okwa li a shiivifila Farao etumwalaka laKalunga nouladi. Ndele eshi Ovaisrael vakwao ve mu fininika, okwa li e liyandja. Ihashi kala tuu shidjuu neenghono okukondjifa omafininiko oomakula! Aron okwa li a mona shipu okukondjifa ohamba yaEgipti shi dulife okukondjifa oomakula vaye. — Ex. 7:1, 2; 32:1-4.

5 Ngaashi twe shi mona moshihopaenenwa shaAron, ovanyasha havo aveke hava fininikwa koomakula vavo, nokashi fi ashike oupyakadi kovanhu ovo va hala okulonga owii. Omafininiko oomakula ohaa dulu okukuma nokuli naavo va halelela okulonga osho shi li mondjila, naave yo wa kwatelwa mo. Oomakula voye otashi dulika ve ku fininike u ninge oshinima sha puka, tashi dulika tave ku tilifa, tave ku lundile ile tave ku ula nai. Ohashi kala shidjuu okukondjifa omafininiko oomakula, kashi na nee mbudi kutya ooludi lilipi. Ndele opo tu kondjife omafininiko oo nomupondo, tete otu na okukala twe lineekela mwaasho twa itavela.

“Twikileni okulipulapula nghee mwa tya”

6, 7. (a) Omolwashike sha fimana okukala wa tomhwa kwaasho wa itavela, noshike tashi ke ku kwafela u kale wa tomhwa? (b) Omapulo elipi to dulu okulipula opo u kale wa tomhwa filufilu?

6 Opo u dule okukondjifa omafininiko oomakula, tete ou na okukala wa tomhwa kutya osho wa itavela nosho yo omifikamhango dopaKriste odi li mondjila. (Lesha 2 Ovakorinto 13:5.) Ngeenge owa tomhwa kutya osho wa itavela oshi li mondjila, otashi ke ku kwafela u popye nouladi nonande otashi dulika u mumbada paushitwe. (2 Tim. 1:7, 8) Ndele nande omunhu na kale omuladi paushitwe, otashi dulika shi kale shidjuu kuye okupopila oshinima osho ina itavela filufilu. Onghee hano, omolwashike ito shilipaleke ngeenge osho wa kala to lihongo mOmbibeli oshili yo venevene? Hovela okukonakona omahovelohongo Ombibeli. Pashihopaenenwa, owa itavela muKalunga nowa uda yo vamwe tava popi kutya omolwashike va itavela kutya Kalunga oko e li. Onghee hano, lipula to ti: ‘Oshike sha tomha nge ndi itavele kutya Kalunga oko e li?’ Elalakano lepulo olo kali fi oku ku tula momalimbililo ndele okupameka eitavelo loye. Lipula yo to ti: ‘Ondi shi shii ngahelipi kutya Omishangwa oda nwefwa mo kuKalunga?’ (2 Tim. 3:16) ‘Omolwashike nda itavela kutya otu li “momafiku axuuninwa”?’ (2 Tim. 3:1-5) ‘Oshike sha ningifa nge ndi itavele kutya omifikamhango daJehova otadi etele nge ouwa?’ — Jes. 48:17, 18.

7 Otashi dulika u kale to ongaonga okulipula omapulo a tya ngaho, molwaashi wa tila kutya pamwe ito ka dula oku a nyamukula. Ndele ngaho owa fa ashike omunhu ta ongaonga okutala kutya okati komahooli ohauto yaye oke li ponomola ilipi, molwaashi ashike a tila okumona kutya motenga kamu na omahooli. Ngeenge motenga kamu na omahooli, owa pumbwa oku shi shiiva opo u dule okuninga po sha. Sha faafana, ou na okulikonakona u tale ngeenge ino tomhwa nawa kwaasho wa itavela opo u dule okuninga po sha. — Oil. 17:11.

8. Yelifa kutya oshike to dulu okuninga po opo u kale we lineekela filufilu kutya oshi li pandunge okudulika koshipango shaKalunga shi na sha nokukukuma oluhaelo.

8 Natu ka taleni koshihopaenenwa tashi landula apa: Ombibeli oye tu kumaida tu “kukumeni oluhaelo.” Lipula kutya, ‘Omolwashike shi li pandunge okudulika koshipango osho?’ Diladila kombinga yomatomheno kutya omolwashike oomakula voye hava i moluhaelo. Dilonga yo komatomheno e lili noku lili kutya omolwashike omunhu oo ha i moluhaelo ta “nyono kolutu laye mwene.” (1 Kor. 6:18) Paife konakona nee omatomheno oo wa mona, ndele to lipula to ti: ‘Onghedi yokukalamwenyo ilipi iwa nokushikula? Mbela oshi li ngoo pandunge okuya momilele inadi koshoka?’ Diladila vali moule kombinga yoshinima osho, ndele to lipula to ti: ‘Ohandi ka kala ndi udite ngahelipi ngeenge onda i moluhaelo?’ Potete otashi dulika ngoo pa kale oomakula vamwe ovo va panda osho wa ninga, ndele mbela oto ka kala u udite ngahelipi konima yefimbo shimha u li novadali voye ile nOvakriste vakweni pOlupale lOuhamba? Oto ka kala u udite ngahelipi eshi to kendabala okwiilikana kuKalunga? Oto ka kala ngoo shili wa halelela okuyamba po eliudo loye la koshoka koshipala shaKalunga molwaashi ashike wa hala okupandika kovanafikola vakweni?

9, 10. Ongahelipi okukala we lineekela mwaasho wa itavela tashi ku kwafele u kale u na ouladi munene ngeenge u li noomakula voye?

9 Ngeenge ou li mepupi lokamukondapweyu, ou li pefimbo opo omunhu ha kulike ‘eenghono daye dokudiladila’ (NW) monghalamwenyo shi dulife nale. (Lesha Ovaroma 12:1, 2.) Longifa efimbo lounyasha woye u diladile wa mana mo kutya omolwashike sha fimana kwoove okukala u li umwe womEendombwedi daJehova. Okudilonga monghedi ya tya ngaho otaku ke ku kwafela u kale we lineekela mwaasho wa itavela. Opo nee eshi oomakula voye tave ke ku fininika, oto ka dula oku va nyamukula meendelelo to shi ningi nomukumo. Oto ka kala yo u udite ngaashi omumwameme umwe omunyasha, oo a popya ta ti: “Ohandi kondjifa omafininiko oomakula, opo ndi va ulikile kutya onda itavela naanaa shike. Omafininiko a tya ngaho ohaa pe nge omhito ndi ulike kutya onda lenga ‘elongelokalunga lange.’ Onghalamwenyo yange aishe ohandi i kaleke metwokumwe neitavelo lange, kutya nee okudiladila kwange, omalalakano ange nosho yo elihumbato lange.”

10 Doshili, otashi pula eenghendabala opo u kale wa kanyatela kwaasho u shii kutya oshi li mondjila. (Luk. 13:24) Otashi dulika u lipule ngeenge okuninga ngaho otaku ku etele ngoo ouwa wa sha. Ndele dimbuluka kutya: Ngeenge oto monika wa fa wa tila okuudifa vamwe nai ile wa fya ohoni okupopila osho wa itavela kutya oshi li mondjila, vamwe otave ke shi didilika mo, notashi dulika ve ku fininike unene. Ndele ngeenge oto popi wa tomhwa, otashi dulika u ka kale wa kumwa eshi oomakula voye tava ka sholola divadiva. — Yelekanifa naLukas 4:12, 13.

‘Diladila osho to ka nyamukula’

11. Ouwa ulipi to ka mona ngeenge owe lilongekidile omafininiko oomakula?

11 Oshinima shimwe vali osho wa pumbwa okuninga opo u kondjife omafininiko oomakula osho okukala ho lilongekida komesho yefimbo. (Lesha Omayeletumbulo 15:28.) Okulilongekida otashi ti okudiladila komesho yefimbo kombinga yeenghalo odo tadi dulu okuholoka po. Omafimbo amwe ngeenge owe longekida pauxupi komesho yefimbo shi na sha naasho to ka ninga po, otashi ke ku kwafela u kondjife omafininiko manene. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno ou wete ongudu yovanafikola i li komesho yoye mondjila omo to ende tava shili omakaya. Mbela inashi yela kutya otashi dulika ve ke kupe okashekeleta naave u shile ko? Molwaashi ou shii oupyakadi oo tau dulu okuholoka po, oshike to ka ninga po? Omayeletumbulo 22:3 otaa ti: “Omunaendunge ota tale oshiponga ndee ta hondama.” Ngeenge owa hoolola okweenda nondjila imwe i lili, otashi dulika nokuli to ka dula okuhenuka oupyakadi aushe oo wa li tau dulu oku ku hanga. Osho inashi hala kutya owa nyika ouvaya, ndele otashi ulike kutya ove omunaendunge.

12. Ongahelipi to dulu okuungaunga nomafininiko oomakula monghedi ya denga mbada?

12 Ndele mbela oto ka ninga po shike ngeenge ito dulu okuhenuka onghalo yonhumba? Natu tye nee ngeno umwe womoomakula voye ote ku pula a fa a limbililwa ta ti: “Ove tashi ti iho i momilele?” Osha fimanenena okudulika kekumaido olo li mOvakolossi 4:6, ovo tava ti: “Eendjovo deni nadi kale alushe donghenda, da fingala omongwa, nye mu kale mu shi shii nhumbi mu nokunyamukula keshe umwe.” Ngaashi omushangwa oo tau shi ulike, ou na okuungaunga neshongo olo she likolelela keenghalo. Otashi dulika ito ka pumbwa okupopya omilombo diledile kombinga yaasho Ombibeli tai hongo. Otashi dulika wa pumbwa ashike okuyandja enyamukulo olo tali tomho omunhu noli li pauxupi. Pashihopaenenwa, ngeenge umwe ote ku pula kutya iho i ngoo shili momilele, oto dulu okunyamukula to ti, “Heeno ihandi i mo,” ile “Osho oshinima shopaumwene lela.”

13. Eendunge dokuyoolola otadi dana onghandangala ilipi mokunyamukula oomakula ovo tave ku sheke?

13 Luhapu Jesus okwa li ha yandje omanyamukulo maxupi ngeenge okwa didilike kutya itashi kwafa sha naanaa okupopya oinima ihapu. Omafimbo amwe Jesus ka li ha nyamukula nokuli, ngaashi pomhito opo a li ta pulwapulwa kuHerodes. (Luk. 23:8, 9) Ohashi kala shiwa okumwena ngeenge to pulwa omapulo monghedi oyo itai ulike efimaneko. (Omayel. 26:4; Omuud. 3:1, 7) Ndele efimbo limwe otashi dulika u didilike kutya omunhu umwe ote ku pula molwaashi a kuminwa elihumbato loye, pashihopaenenwa, otashi dulika te lipula shi na sha nokuya momilele, nokuli nonande potete okwa li te ku popile mowii. (1 Pet. 4:4) Pomhito ya tya ngaho, otashi ka kala shiwa oku mu yelifila nawa osho Ombibeli tai hongo. Ngeenge ou wete kutya ope na oo a pumbwa ekwafo olo, ino kala wa tila oku mu kwafela. Alushe ‘hangika u shii kunyamukula keshe tuu ou te ku pula.’ — 1 Pet. 3:15.

14. Ongahelipi to dulu okutula omunhu nelungi monghalo omo te ku fininikile?

14 Peemhito dimwe, oto dulu okulikanyuna efininiko lonhumba mokutula omunhu monghalo omo ta kendabala oku ku fininikila. Ashike ou na okukendabala oku shi ninga nelungi. Pashihopaenenwa, ngeenge omunafikola mukweni ote ku fininike u shile omakaya, oto dulu okutya, “Inandi hala, tangi” ndele to weda ko to ti, “Ndele onda li nee ndi wete ngeno wa sheshwa okushila omakaya.” Mbela ou wete nghee to dulu okutula omunhu monghalo omo ta kendabala oku ku fininikila? Ponhele ngeno oove u yelife kutya omolwashike iho shili omakaya, makula woye oye ta ka fininikwa a diladile kutya omolwashike ha shili omakaya.a

15. Opomhito ilipi tashi ka kala shiwa okudja po poomakula voye ovo tava kendabala oku ku fininika, nomolwashike?

15 Mbela oto ka ninga po shike ngeenge owa mono kutya nonande owa ninga eenghendabala, oomakula voye otava twikile ashike oku ku fininika? Pomhito ya tya ngaho, otashi ka kala shiwa ngeenge owa di po puvo. Apa ngoo pe fike efimbo olo to kala po, opo ngoo tapa ka kala pe fike omhito yoye yokuliyandja monghedi yonhumba. Onghee hano, dja po puvo, ndele ino kala u udite wa findwa kuvo. Kungaho, otashi ka ulika kutya owa ungaunga nawa nonghalo oyo noino ninga oshidanaukifo shoomakula voye, noto ka hafifa omutima waJehova. — Omayel. 27:11.

Ninga ‘eemhangela odo tadi ku etele ouwa’

16. Ongahelipi omafininiko taa dulu oku tu dilila kuvamwe ovo tave liti kutya Ovakriste?

16 Omafimbo amwe, ovanyasha ovo have liti ovapiya vaJehova otashi dulika ve ku fininike u ninge oinima oyo inai yuka. Pashihopaenenwa, oto ka ninga po shike ngeenge owe uya poshivilo osho sha unganekwa komunyasha oo he liti kutya omupiya waJehova ndele to mono kutya kape na omukulunhu oo ta pashukile oshivilo osho? Ile oto ka ninga po shike ngeenge omunyasha oo te liti Omukriste okwa etelela oikolwifa koshivilo osho, nou shii kutya ove nosho yo vakweni vamwe ovo ve li poshivilo inamu pitikwa natango komhango yoshilongo okulongifa oikolwifa? Otashi dulika pa holoke eenghalo dihapu omo to ka pumbwa okulongifa eliudo loye la deulwa kOmbibeli. Omukriste umwe womido omulongo nasha okwa ti: “Fye nondenge yange otwa li twa dja mo monhele omo twa li hatu tale omuvi oyo i na omatukano mahapu. Vakwetu vamwe ovo twa li hatu tale navo ova li va tokola okufyaala po. Ovadali vetu ova li ve tu pandula eshi twa ninga ngaho. Ndele vakwetu vamwe ovo twa li hatu tale navo, ova li ve tu handukila ve udite kutya ohatu va monikifa ko nai.”

17. Ngeenge to i koshivilo, eenghatu dilipi tadi longo u na okukatuka opo u dulike komifikamhango daKalunga?

17 Ngaashi twe shi mona moimoniwa ya tetekela, okushikula eliudo loye la deulwa nawa kOmbibeli otashi dulika shi ku ningife u kale ino manguluka nawa. Ndele twikila okukala to ningi osho wa itavela kutya oshi li mondjila. Kala we lilongekida. Ngeenge oto i koshivilo shonhumba, lilongekida oku ka dja ko ngeenge oinima itai ende nawa ngaashi wa li wa teelela. Ovanyasha vamwe ova ninga eudafano novadali vavo kutya ngeenge ve na apa va ya, ove na oku va dengela ongodi opo ve va ile ko fimbo inaku toka. (Eps. 26:4, 5) ‘Eemhangela da tya ngaho otadi eta ouwa.’ — Omayel. 21:5.

‘Nyakukilwa ounyasha woye’

18, 19. (a) Omolwashike to dulu okukala u na oushili kutya Jehova okwa hala u kale wa hafa? (b) Kalunga oku uditile ngahelipi ovo hava kondjifa omafininiko oomakula?

18 Jehova okwe ku shita to dulu okuhafela onghalamwenyo, nokwa hala u kale wa hafa. (Lesha Omuudifi 11:9.) Dimbuluka kutya oinima ihapu oyo ovanyasha vakweni tava hafele paife oi li ashike “ouwa wokafimbo womoulunde.” (Heb. 11:25) Kalunga kashili okwa hala u mone shihapu shi dulife pwaasho. Okwa hala u kale wa hafa fiyo alushe. Onghee hano, ngeenge to yelekwa u ninge oshinima shonhumba osho u shii kutya oshii momesho aKalunga, dimbuluka kutya mokweendelako kwefimbo, keshe osho Jehova a teelela u ninge otashi ke ku etela alushe ouwa.

19 Oshinima shimwe osho ovanyasha mu na okudimbuluka osheshi kutya nonande omu kale ngeno mwa hokiwa koomakula veni paife, konima yomido dinini, vahapu vomuvo otashi dulika va ka dimbwe nokuli nedina loye. Mepingafano naasho, ngeenge owa kondjifa omafininiko oomakula, Jehova ote ke shi didilika mo noite ke ku dimbwa nandenande ile a dimbwe oudiinini woye. Jehova ote ke “mu yeululila omakende keulu ndele [te] ke mu lokifila enangekonoupuna la wanenena.” (Mal. 3:10) Shimwe vali, ote ke ku pa omhepo iyapuki nehalo liwa i ku kwafele mu keshe osho wa pumbwa paife. Doshili, Jehova ota dulu oku ku kwafela u kondjife omafininiko oomakula!

[Omashangelo opedu]

a Tala oshimhungu osho tashi ti: “Peer-Pressure Planner” ile tu tye, “Osho nda diladila oku ka tya opo ndi finde omafininiko oomakula,” shi li membo Questions Young People Ask — Answers That Work, Embo 2, epandja 132 nosho yo 133.

Oto dimbuluka?

• Omafininiko oomakula oku na eenghono di fike peni?

• Okukala wa tomhwa ohaku dana onghandangala ilipi mokukondjifa omafininiko oomakula?

• Ongahelipi to dulu okulilongekidila omafininiko oomakula?

• Ou shi shii ngahelipi kutya Jehova okwa lenga oudiinini woye?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma