7 Elalakano laKalunga otali ka wanifwa mafiku
1, 2. Omolwashike hatu dulu okukala noushili kutya Kalunga ota ka xulifa po oukolokoshi nokumona oixuna akushe?
1 Nonande Kalunga okwa efa okuhawanenena nokumona oixuna ku kale po efimbo lile pataleko lopanhu, ita ka efa eenghalo dii di twikile fiyo alushe. Ombibeli otai tu lombwele kutya Kalunga okwa efa oinima oyo i kale po ashike oule wefimbo la ngabekwa.
2 Ombibeli oya ti: “Ashishe shi notundi yasho ya pangelwa.” (Omuudifi 3:1) Ngeenge eufwafimbo laKalunga li na sha nokweefa oukolokoshi nokumona oixuna ku kale po la pu ko, ota ka ya olunyala moinima yokombada yedu, opo a yukifile ovanhu oinima. Ota ka xulifa po oukolokoshi nokumona oixuna akushe. Opo nee ota ka wanifa po elalakano laye lopehovelo li na sha nokuyadifa edu novanhu va wanenena nove udite elao. Edu otali ka ninga Oparadisa omo tamu ka kala ombili neameno nosho yo ehepuluko.
Kalunga ota ka tokola ounyuni
3, 4. PaMayeletumbulo 2:21, 22, oshike tashi ka ningwa po ngeenge Kalunga okwa i olunyala moinima yokombada yedu?
3 Didilika osho omaxunganeko amwe Ombibeli taa popi shi na sha nomatokolo aKalunga nonghee taa ka kuma ovanhu, eshi ta ka katukila ounyuni ou onghatu.
4 “Ovanashili tava ka nangala oshilongo, naava ve he noshipo tava ka kala mo. Ndelenee ovahenakalunga tava ka dudwa mo moshilongo, novaliteeki tava ka kufwa mo musho.” — Omayeletumbulo 2:21, 22.
5, 6. Epsalme 37 otali tu lombwele shike kombinga yomatokolo aKalunga?
5 “Ovaningi vowii otava ka kombololwa po, ndelenee ava tava teelele Omwene, otava ka nangala oshilongo. Ngenge pa pita okafimbo kaningholi, omuhenakalunga ita kala po vali . . . Ndelenee ovananheni vo otava ka fyuulula edu, ndee tava ka hafela ombili inene.” — Epsalme 37:9-11.
6 “Teelela Omwene, ove u lambalale ondjila yaye, opo nee Ye ote ku lenge, oshilongo shi ninge shoye, ndee to hafifwa kekombololo lovahenakalunga. Lilonga komunghaya, tala kovayuki, osheshi efimbo lokomesho tali ka kala lomulumenhu omunambili. Ndelenee ovanyonauni otava hanaunwa po, nefimbo lokomesho lovahenakalunga otali ka tetwa po sheke.” — Epsalme 37:34, 37, 38.
7. Omayele opandunge elipi hatu pewa okupitila mEendjovo daKalunga?
7 Molwaashi ovanhu ovo va dimina kutya Omushiti omunaenghono adishe oye e na oufemba wokupangela ova udanekelwa onakwiiwa ikumwifi, ohatu ladipikwa taku ti: ‘Omutima woye nau diinine oipango yange; osheshi otai ku hapupalifile omafiku nomido dokukalamwenyo nombili.’ Heeno, aveshe ovo hava longo ehalo laKalunga otava ka mona omwenyo waalushe. Onghee hano, Eendjovo daKalunga otadi tu kumaida tadi ti: “Nomutima woye aushe lineekela Omwene, ino liameka keendunge doye mwene. Mu shiiva meendjila doye adishe, opo nee Ye ota ka lalakanifa omalila oye.” — Omayeletumbulo 3:1, 2, 5, 6.
Epangelo laKalunga lomeulu
8, 9. Kalunga ota ka longifa shike opo a wapeke edu?
8 Kalunga ota ka longifa Ouhamba waye okuwapeka edu, oo u li epangelo lomeulu, epangelo olo la denga mbada kuhe na vali. Epangelo olo otali ka pangela kombada yedu okudja meulu. Ola dikwa po kuKalunga notali wilikwa kounongo waye. Otali ka xulifa po omapangelo aeshe opanhu kombada yedu. Okudja opo, ovanhu itave ke lipangela vali vo vene nopehe na ewiliko laKalunga.
9 Daniel 2:44 okwa xunganeka shi na sha naasho, a ti: “Pomafiku eehamba dinya [omapangelo okunena] Kalunga ou komeulu ota ka dika ouhamba [meulu] itau ka teka po fiyo alushe, nepangelo lawo itali ka yandjwa koshiwana shimwe [ovanhu itava ka efuwa vali va pangele nopehe na ewiliko laKalunga]. Ndele owo otau ka nyanyaula notau ka teyaula omauhamba aeshe [omapangelo okunena] noku a xulifa po, ndelenee owo vene tau ka kala fiyo alushe.” — Tala yo Ehololo 19:11-21; 20:4-6.
10. Omolwashike hatu dulu okukala noushili kutya Ouhamba waKalunga womeulu itau ka pangela monghedi ihe li pauyuki?
10 Ngeenge Kalunga okwa hanauna po onghalelo ei yoinima, sha hala okutya, ounyuni ou woukolokoshi, itapa ka kala vali omapangelo opanhu oo haa longo ouhenouyuki. Ouhamba waKalunga otau ke a pingena po notau ka pangela pauyuki, molwaashi owa dikwa po kuKalunga notau pangele mewiliko laye. Otau ka etela ovapangelwa vao omauwa mahapu. Kungaho, ehalo laKalunga otali ka wanifwa kombada yedu alishe ngaashi tali wanifwa meulu. Nomolwaasho, Jesus okwa honga ovahongwa vaye va kale hava ilikana kuKalunga tava ti: “Ouhamba woye nau uye; ehalo loye nali wanifwe kombada yedu yo ngaashi meulu.” — Mateus 6:10.
Okwa fyaala efimbo li fike peni opo Kalunga a xulife po onghalelo ei yoinima?
11. Omaxunganeko Ombibeli elipi tae tu kwafele tu mone kutya exulilo longhalelo ei ola ehena popepi?
11 Oku na efimbo li fike peni opo Kalunga a xulife po onghalelo ei ya xutuka noku ete ounyuni waye mupe? Omaxunganeko Ombibeli otae tu pe ouyelele shi na sha naasho. Pashihopaenenwa, Jesus okwa li a xunganeka edidiliko olo la li tali ka kwafela ovanhu va didilike ‘efimbo lexulilo lounyuni.’ Oiningwanima oyo tai didilikifa efimbo olo oya tumbulwa muMateus etukulwa 24 no 25, Markus 13 nosho yo Lukas 21. Natango, omuyapostoli Paulus okwa xunganeka muTimoteus omutivali etukulwa 3 oiningwanima imwe vali oyo tai didilikifa ‘omafiku axuuninwa’ onghalelo ei.
12, 13. Oiningwanima ilipi Jesus naPaulus va li va xunganeka i na sha nefimbo lexulilo?
12 Jesus okwa tumbula oiningwanima oyo tai ulike kutya exulilo lounyuni ou oli li popepi, a ti: “Oiwana otai [ka] fikamena oiwana, noshilongo otashi [ka] fikamena oshilongo, otaku di omakakamo edu keembinga neembinga, ondjala tai uya.” (Mateus 24:7) PaLukas 21:11, Jesus okwa ti yo kutya ‘otapa ka kala oudu wolutapo keenhele neenhele.’ Okwa londwela yo kutya ‘oukolokoshi otau ka hapupala.’ — Mateus 24:12.
13 Omuyapostoli Paulus okwa xunganeka a ti: “Kala u shi shii, omomafiku axuuninwa otape ke uya omafimbo madjuu, osheshi ovanhu tava kala nokulihola vo vene, ovanalwisho voimaliwa, ovalitangi, novalinenepeki novasheki, ve he neduliko kovakulunhu, ve he shii kupandula, ve he neitavelo, ve he nohole, ve he nombili, ovalundili, ovahenalidiliko, ovakwanyanya, ovatondi vouwa, ovakengeleledi, ovahayavala, ovafulalali, ohole yavo yokuhola ouhalu mwii i dule ei yokuhola Kalunga; ovo ve nemoniko longaho letilokalunga, ndelenee tava shilike eenghono dalo. . . . Ovanhu [vai] novakengeleledi otava ka ehena komesho mowii nokupukifa nokupuka.” — 2 Timoteus 3:1-5, 13.
14, 15. Oiningwanima yomefelemudo eti-20 okuyuka komesho otai ulike ngahelipi kutya otu li shili momafiku axuuninwa?
14 Mbela omaxunganeko aJesus naPaulus itaa wanifwa kunena? Omaxunganeko oo otaa wanifwa filufilu kunena. Oita yOtete yOunyuni oya li oita inyanyalifi neenghono mokuyelekanifa noita oyo ya luwa nale komesho yayo. Okudja poita oyo, eenghalo mounyuni oda enda tadi naipala neenghono. Kakele koita oyo, opa li yo ondjala, omikifi dekomba noiponga ikwao oyo ya twaalela eemwenyo dovanhu vahapu. Oiningwanima aishe oyo ya hovela mo 1914 okuyuka komesho oya popiwa kuJesus i li “ehovelo lefeto lokudala.” (Mateus 24:8) Oiningwanima oyo oya li tai didilikifa ehovelo ‘lomafiku axuuninwa’ oo a xunganekwa mOmbibeli.
15 Otashi dulika u shii oiningwanima oyo ya kala tai ningwa okudja mefelemudo eti-20 okuyuka komesho, nowa didilika yo kutya eenghalo oda enda tadi naipala neenghono. Ovanhu ve dule pomamiliyona 100 ova dipaelwa moita oyo ya luwa okudja mo 1914 okuyuka komesho, ofimbo ovanhu omamiliyona omafele va fya kondjala nokomikifi. Ope na yo ovanhu vahapu ovo va fya omolwomakakamo edu. Ovanhu ova enda tava dini ongushu yomwenyo nosho yo yoiniwe yavakwao. Outile wokutila ominyonena owa hapupala neenghono. Elihumbato lavahapu ola xutuka neenghono. Okuhapupala kwovanhu kombada yedu okwa etifa omaupyakadi oo taa nyengana okukandulwa po. Onghalonawa yovanhu oi li monghuwo i na onghambe omolwenyateko lomeva nomhepo nosho yo edu. Heeno, osha yela kutya otwa kala tu li momafiku axuuninwa okudja mo 1914, naasho otashi ulike kutya omaxunganeko Ombibeli e na sha nefimbo olo oku li pokuwanifwa pauyadi.
16. Omafiku axuuninwa otaa kwata oule wefimbo li fike peni?
16 Omafiku axuuninwa otaa kwata oule wefimbo li fike peni? Jesus okwa popya shi na sha nefimbo ‘lehovelo lefeto lokudala,’ olo la hovela mo 1914 okuyuka komesho, a ti: “Epupi eli itali xulu po, fiyo aishe ei tai wanifwa.” (Mateus 24:8, 34-36) Ehololo 12:12 ola li la xunganeka kutya ngeenge Satana a umbwa mo meulu, ota ka kala e na ko ashike okafimbo kaxupi kongaho. Osho osha hala okutya oiningwanima yomomafiku axuuninwa otai ningwa momukokomoko wefimbo la ngabekwa.
17, 18. Ewanifo lexunganeko lilipi tali ulike kutya ounyuni ou woukolokoshi ou li pokuhanaunwa po?
17 Oshinima shimwe vali osho tashi ulike kutya exulilo longhalelo ei youkolokoshi oli li popepi elela oshosho sha xunganekwa komuyapostoli Paulus, eshi a ti: “Efiku lOmwene otali uya ngaashi omulunga moufiku. Fimbo tava ti: Ombili [neameno, NW], kape na nande ombili, opo nee ehanauno tali va vakele, . . . ndee kave na apa tava i onhapo.” — 1 Ovatessaloniki 5:2; tala yo Lukas 21:34, 35.
18 Oita Italala, sha hala okutya, okalamauka oko ka li pokati koilongo oyo inaenghono mounyuni, paife oya lota, noutile munene u na sha noita yomounyuni aushe owa lota. Osho otashi dulika shi diladilife oiwana yomounyuni kutya otai dulu okweetifa po ounyuni mupe. Ndele mupya munene, eenghendabala dayo itadi ka pondola. Eshi tai ka kala i wete tai shi endifa nawa, otai ka hangwa ombadilila kehanauno. Dimbulukwa kutya eenghundafana dovanapolotika nosho yo omaudafanotwokumwe e na sha nombili pokati koiwana ile keengudu dopapolotika ihai lundulula lela oikala yovanhu yomitima, va kale ve holafane. Natango, ovapangeli vomounyuni ova nyengwa okuxulifa po ominyonena, omikifi nosho yo efyo. Onghee hano, ino itavela omaheka ovapangeli vopanhu oo kutya otava ka etifa po ombili neameno nokukandula po omaupyakadi oo a taalela ovanhu. (Epsalme 146:3) Eingido olo kutya ope na ombili neameno otali ka ulika ashike kutya ounyuni ou woukolokoshi ou li pokuhanaunwa po.
Okuudifwa kwonghundana iwa
19, 20. Exunganeko lilipi li na sha nokuudifwa kwonghundana iwa tali wanifwa momafiku axuuninwa?
19 Natango, ope na exunganeko limwe vali olo tali ulike kutya omafiku axuuninwa okwa hovela okudja mo 1914. Jesus okwa xunganeka a ti: “Tete evangeli oli na okuudifilwa oiwana aishe.” (Markus 13:10) PaMateus 24:14, exunganeko olo otali ti: “Evangeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe li ningile oiwana aishe ondombwedi, opo nee taku uya exulilo.”
20 Kunena, evangeli ile tu tye onghundana iwa yOuhamba, oo tau ka xulifa po ounyuni ou nokweeta ounyuni mupe waKalunga, otai udifwa mounyuni aushe koonono, osho inashi ningwa nande onale mondjokonona younhu. Mbela oolyelye tava udifa onghundana oyo iwa? Eendombwedi daJehova omamiliyona odo tadi udifa onghundana iwa moilongo aishe kombada yedu.
21, 22. Oshike tashi didilikifa Eendombwedi daJehova kutya odi li Ovakriste vashili?
21 Kakele kokuudifa kombinga yOuhamba waKalunga, Eendombwedi daJehova ohadi lihumbata yo monghedi oyo tai di didilikifa kutya odi li ovashikuli vashili vaKristus. Jesus Kristus okwa ti: “Opo tuu opo aveshe tave mu koneke kutya, nye ovalongwa vange, ngenge mu holafane.” Molwaashi Eendombwedi daJehova ohadi dulika kelombwelo laJesus, odi li oumwainafana womounyuni aushe wa hanganifwa kohole, oyo i li oshimangifo sha kola. — Johannes 13:35; tala yo Jesaja 2:2-4; Ovakolossi 3:14; Johannes 15:12-14; 1 Johannes 3:10-12; 4:20, 21; Ehololo 7:9, 10.
22 Eendombwedi daJehova oda itavela osho Ombibeli tai hongo, kutya: “Kalunga iha tale omunhu kombada. Ndele moshiwana keshe, keshe ou he mu tila ndee ta diinine ouyuki, ote mu wapalele.” (Oilonga 10:34, 35) Ohadi tale ko Eendombwedi dikwao dokoilongo imwe di li ovamwaxe novamwaina vopamhepo, kashi na nee mbudi kutya oda dja momihoko dilipi ile moiwana ilipi. (Mateus 23:8) Oushili oo kutya ope na oumwainafana wa tya ngaho womounyuni aushe kunena otau ulike yo kutya elalakano laKalunga otali ka wanifwa mafiku.
[Caption on page 26]
Ouhamba waKalunga womeulu wa wanenena oo auke tau ka pangela mounyuni mupe