ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • kl Etuk. 3 ep. 23-31
  • Kalunga kashili oye lyelye?

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Kalunga kashili oye lyelye?
  • Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • KALUNGA KASHILI OKU NA EDINA
  • MOLWASHIKE U NA OKULONGIFA EDINA LAKALUNGA
  • OMAUKWATYA AKALUNGA KASHILI
  • ‘KALUNGA OMUNEFILONGHENDA NOMUNALUKENO’
  • OYE OMUNANHENI, KE NA ONHONDO NOMUYUKI
  • ‘JEHOVA KALUNGA KETU OYE UMWE AEKE’
  • Shiiva eendjila daJehova
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2005
  • Kalunga oku na edina
    Lihonga komuhongi munene
  • Fimaneka edina laJehova la tumbala
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2013
  • Fimaneka Jehova e li Kalunga aeke kashili
    Longela Kalunga aeke kashili
Tala ouyelele muhapu
Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe
kl Etuk. 3 ep. 23-31

Etukulwa 3

Kalunga kashili oye lyelye?

1. Omolwashike ovanhu vahapu tava tu kumwe neendjovo dopehovelo dOmbibeli?

MBELA iho kala wa kumwa ngeenge to tale keulu la yela nawa oufiku nokumona eenyofi dihapu? Oto fatulula okukala po kwado ngahelipi? Ongahelipi shi na sha noinima i na omwenyo kombada yedu—eengala domaluvala, oudila nomaimbilo avo a nyakula, omakaipolosha e na eenghono oo haa nuka mefuta? Omusholondodo ou otau twikile u he na exulilo. Oinima aishe ei itai dulu nande okukala ya holoka po kuyo vene. Itashi kumwifa hano eshi vahapu hava tu kumwe neendjovo dOmbibeli dopehovelo tadi ti: “Pehovelo Kalunga okwa shita eulu nedu”!—Genesis 1:1.

2. Ombibeli otai popi shike shi na sha naKalunga, notai tu ladipike tu ninge shike?

2 Ovanhu ova tukaulwa neenghono moshinima shi na sha naKalunga. Vamwe otava diladila kutya Kalunga oku li ashike eenghono di he na oukwatya wopanhu. Omamiliyona ohaa ilikana ooxekulululwa ovo va fya, molwaashi ova itavela kutya Kalunga oku li kokule nokweehenwa kuye. Ndele Ombibeli otai holola kutya Kalunga kashili oye omunhu lelalela oo e na ko nasha shili nakeshe umwe pauhandimwe. Omolwaashi tai tu ladipike tu ‘konge Kalunga,’ tai ti: “Oye ina kala kokule nafye nande oumwe.”—Oilonga 17:27.

3. Omolwashike itashi shiiva okufaneka efano laKalunga?

3 Kalunga oku li ngahelipi? Ovapiya vaye ashike vanini va mona omamoniko okukala po kwaye ku na oshinge. Muo okwe liulika ye mwene e li kolukalwapangelo, nouyelele ukumwifi tau di kuye. Ndelenee ovo va mona omamoniko a tya ngaho inava hokolola nande kutya oshipala shaye oshi li ngahelipi. (Daniel 7:9, 10; Ehololo 4:2, 3) Molwaashi “Kalunga Oye Omhepo”; ke na olutu lopambelela. (Johannes 4:24) Doshili, itashi shiiva okufaneka efano loshili lOmushiti wetu, osheshi “kape na ou a mona Kalunga nande.” (Johannes 1:18; Exodus 33:20) Ndele Ombibeli otai tu hongo shihapu shi na sha naKalunga.

KALUNGA KASHILI OKU NA EDINA

4. Omadinafimaneko amwe taa ti sha a longifwa mOmbibeli e na sha naKalunga oelipi?

4 Kalunga kashili ota hokololwa mOmbibeli komautumbulilo ngaashi “Kalunga Omunaenghono adishe,” ‘Omukombandambanda,’ “Omushiti Munenenene,” “Omuhongi Munenenene,” “Omwene Omunamapangelo aeshe” nosho yo ‘Ohamba i he nexulilo.’ (Genesis 17:1; Epsalme 50:14; Omuudifi 12:1, NW; Jesaja 30:20, NW; Oilonga 4:24, NW; 1 Timoteus 1:17) Okudilonga komadinafimaneko a tya ngaho otaku dulu oku tu kwafela opo tu kule meshiivo lokushiiva Kalunga.

5. Edina laKalunga olyelye, notali holoka lungapi mOmishangwa dOshiheberi?

5 Ndelenee Kalunga oku na edina le likalekelwa olo tali holoka konyala oikando 7 000 mOmishangwa dOshiheberi omo amuke—luhapu shi dulife edinafimaneko keshe laye. Omido 1 900 lwaapo da pita, Ovajuda omolwoidila ova efa po okutumbula edina laKalunga. Oshiheberi shopaMbibeli okwa li sha shangwa shi he na oulitumbuli. Onghee hano, kape na onghedi oko taku dulu okumonika kutya Moses, David nosho yo vamwe ova tumbula naanaa ngahelipi ouwedwa vane (יהוה) ovo tava tungu po edina laKalunga. Ovalongwanhu vamwe otava diladila kutya edina laKalunga otashi dulika kwa li hali tumbulwa “Jahve,” ndele kave na naanaa oushili. Outumbulilo “Jehova” owa kala nokulongifwa oule womafelemido, nokunena owa tambulwa ko apeshe momalaka mahapu.—Tala Exodus 15:2, OB-1954; 1 Samuel 2:2, 7, OB-1954.

MOLWASHIKE U NA OKULONGIFA EDINA LAKALUNGA

6. Exodus 15:3 ota ti shike shi na sha naJehova, nomolwashike tu na okulongifa edina laye?

6 Edina laKalunga le likalekelwa, Jehova, otali mu yoolola ko kookalunga aveshe vamwe. Omolwaashi edina olo otali holoka luhapu mOmbibeli, unene tuu meendjovo dayo mOshiheberi. Ovatoloki vahapu ova dopa okulongifa edina laKalunga, ndele Exodus 15:3 (OB-1954) ota popi sha yela ta ti: “Jehova Ofule; edina laye Jehova.” Hano osha wapala okulongifa edina laKalunga ngeenge hatu mu popi.

7. Eityo ledina laJehova otali tu hongo shike shi na sha naye?

7 Edina Jehova oli li molupe loshityalonga shOshiheberi osho tashi ti “okuningifa.” Onghee hano, edina laKalunga otali ti “Oha Ningifa.” Onghee hano Jehova Kalunga okwe liulika ye mwene e li Omunelalakano Munene. Ye oha ningifa alushe omalalakano aye a ninge oshili. Kalunga kashili oye aeke e na oufemba wokukala nedina eli, molwaashi ovanhu itava dulu nande okukala noushili kutya eemhangela davo otadi ka pondola. (Jakob 4:13, 14) Jehova oye aeke ta dulu okutya: “Osho yo ondjovo yange tai di mokanya kange: . . . Otai longo osho sha wapalela nge, ndee tai wanifa eshi nde i tumina.”—Jesaja 55:11.

8. Jehova okwa shiivifa elalakano lashike okupitila muMoses?

8 Ootatekulululwa Ovaheberi Abraham, Isak naJakob keshe umwe okwa “ifana edina laJehova,” ndele kakwa li ve shii osho edina laKalunga tali ti naanaa. (Genesis 21:33, NW; 26:25, NW; 32:9, NW; Exodus 6:3, NW) Konima eshi Jehova a holola elalakano laye lokuxupifa oludalo lavo, Ovaisrael, okudja moupika muEgipti noku va pa ‘oshilongo shi yadi omashini nomaadi eenyiki,’ otashi dulika sha li sha fa itashi shiiva. (Exodus 3:17) Ndele nande ongaho, Kalunga okwa twa omufindo efimano laalushe ledina laye mokulombwela omuprofeti waye Moses: “Odo u noku di shiivifila Ovaisrael: [Jehova, NW] Kalunga kooxo yeni, Kalunga kaAbraham naKalunga kaIsak naKalunga kaJakob, okwa tuma nge kunye. Olo edina lange fiyo alushe nalo Ame handi ifanwa kepupi fiyo kepupi.”—Exodus 3:15.

9. Farao okwa li a tala ko Jehova ngahelipi?

9 Moses okwa pula Farao, ohamba yaEgipti, opo i efe Ovaisrael va ka ilikane Jehova mombuwa. Ndele Farao, oo a li a talika ko a fa kalunga noha ilikana oikalunga ikwao yOvaegipti, okwa nyamukula: “[Jehova, NW] olyelye, ame ndi pwilikine ondaka yaye ndi lekele Israel? [Jehova, NW] ou kandi mu shii noitandi ka lekela Israel a dje mo.”—Exodus 5:1, 2.

10. MuEgipti shonale, eenghatu dilipi Jehova a katuka okuwanifa elalakano laye li na sha nOvaisrael?

10 Opo nee Jehova okwa katuka eenghatu tadi tu kumwe neityo ledina laye okuwanifa elalakano laye. Okwa eta omahandukilo omulongo kombada yOvaegipti vonale. Ehandukilo laxuuninwa ola dipaa oiveli aishe yaEgipti, mwa kwatelwa omonamati womulinenepeki Farao. Opo nee Ovaegipti ova li va hala nokuhalelela Israel a ye. Ndelenee Ovaegipti vamwe okwa li va kumwifwa unene keenghono daJehova noshe ve limbwangifa mumwe nOvaisrael nokufiya po Egipti.—Exodus 12:35-38.

11. Oshikumwifilonga shilipi sha li sha longwa kuJehova pEfuta Litilyana, novatondi vaye okwa li ve na okudimina shike?

11 Omukwandudi Farao netanga lovakwaita vaye nomatemba oita omafele, ova ya va ka kwatulule ovapika vaye. Eshi Ovaegipti va ehena popepi, Kalunga okwa tukula Efuta Litilyana pashikumwifilonga opo Ovaisrael va dule okweenda pedu likukutu. Eshi tuu oonakuvashikula va fika pokati kefuta, Jehova “okwa xukulifa ko omaulu omatemba ndele va nyengwa okweendelela nokweehena komesho.” Ovakwaita Ovaegipti ova ingida: “Natu yeni onhapo, osheshi [Jehova, NW] te va kondjele mokulwifa Ovaegipti!” Ndele efimbo ola li la pwa po. Omeva oo kwa li a ninga omakuma manene okwa shuna kumwe ndele a “tuvika omatemba oita novalondi neenghono adishe doita yaFarao.” (Exodus 14:22-25, 28) Hano Jehova okwe liningila edina la fimana, noshiningwanima osho inashi dimbuwa fiyo onena eli.—Josua 2:9-11.

12, 13. (a) Edina laKalunga oli na eityo lashike kufye kunena? (b) Oshike osho ovanhu va pumbwa okulihonga meendelelo, nomolwashike?

12 Edina olo Kalunga e liningila ye mwene oli na eityo la fimana kufye kunena. Edina laye, Jehova, olo eshilipaleko kutya aishe oyo a lalakanena ote ke i ninga yoshili. Osho osha kwatela mo ewanifo lelalakano laye lopehovelo lokuninga edu letu oparadisa. (Genesis 1:28; 2:8) Omolwelalakano olo, Kalunga ota ka xulifa po ovapataneki vounamapangelo waye kunena, molwaashi okwa ti: “Vo otava ka shiiva nokutya, Aame [Jehova, NW].” (Hesekiel 38:23) Opo nee Kalunga ota ka wanifa po eudaneko laye lokutwala ovo tave mu longele mounyuni mupe wouyuki.—2 Petrus 3:13.

13 Aveshe ovo va hala okupandika kuKalunga ove na okulihonga okwiifana edina laye meitavelo. Ombibeli otai udaneke tai ti: “Keshe tuu ou ta ifana edina [laJehova, NW], oye ota xupifwa.” (Ovaroma 10:13) Heeno, edina laJehova oli na eityo tali ti sha. Okwiifana Jehova e li Kalunga nOmuxupifi woye, otashi dulu shi ku twale melao li he na exulilo.

OMAUKWATYA AKALUNGA KASHILI

14. Ombibeli otai divilike omaukwatya manene aKalunga elipi?

14 Ekonakono lokuxupifwa kwOvaisrael okudja muEgipti otali divilike omaukwatya ane manene aKalunga oo e li pandjele ya wanenena. Okuviyauka kwaye naFarao otaku holola eenghono daye dikumwifi. (Exodus 9:16) Onghedi younghulungu oyo Kalunga a pongolola po nayo onghalo oyo kwa li ya kitakana oya ulika ounongo waye itau dulu okuyelekwa nasha. (Ovaroma 11:33) Okwa holola ouyuki waye mokuhandukila ovapataneki ovakwandudi novafininiki voshiwana shaye. (Deuteronomion 32:4) Oukwatya unene waKalunga oo ohole. Jehova okwa ulika ohole ya denga mbada mokuwanifa eudaneko laye li na sha noludalo laAbraham. (Deuteronomion 7:8) Okwa ulika yo ohole mokupitika Ovaegipti vamwe va fiye po ookalunga voipupulu nokumona ouwa muhapu mokwaama kwavo kombinga yaKalunga aeke kashili.

15, 16. Kalunga okwa ulika ohole meenghedi dilipi?

15 Eshi to lesha Ombibeli, oto ka mona kutya ohole oyo oukwatya waKalunga wa tongomana nohe u ulike meenghedi dihapu. Pashihopaenenwa, osha li omolwohole eshi a ninga Omushiti nokwa yandja tete enyaku lokukalamwenyo koishitwa yaye yopamhepo. Ovaengeli omamiliyona omafele ovo ove hole Kalunga nohave mu hambelele. (Job 38:4, 7; Daniel 7:10) Kalunga okwa ulika yo ohole mokushita edu noku li longekida opo ovanhu va kale ko ve na elao.—Genesis 1:1, 26-28; Epsalme 115:16.

16 Eenghedi odo mudo hatu mono ouwa okudja mohole yaKalunga itadi pu okutumbula. Oshinima shimwe Kalunga okwa shita nohole omalutu etu panghedi ikumwifi tu dule okuhafela onghalamwenyo. (Epsalme 139:14) Ohole yaye ohai ulikwa eshi he tu ‘lokifile odula tai di keulu nokwe tu pa omafimbo oshishipo nokwa yadifa omitima detu oipalwifa nehafo.’ (Oilonga 14:17) Nokuli Kalunga “etango laye ote li pitifile ava [vai] naava vawa, nodula ote i lokifile ovayuki naava ve he fi ovayuki.” (Mateus 5:45) Ohole ohai linyengifa yo Omushiti wetu e tu kwafele tu mone eshiivo lokushiiva Kalunga noku mu longela nenyaku tu li ovalongeli vaye. Doshili, “Kalunga Oye ohole.” (1 Johannes 4:8) Ndele ope na oinima ihapu natango i na sha noukwatya waye.

‘KALUNGA OMUNEFILONGHENDA NOMUNALUKENO’

17. Ohatu lihongo shike muExodus 34:6, 7 shi na sha naKalunga?

17 Konima eshi Ovaisrael va tauluka Efuta Litilyana, okwa li natango va pumbwa okushiiva Kalunga nawa. Moses okwa li a shiiva omhumbwe ya tya ngaho nokwa ilikana ta ti: “Hano ame eshi nda [filwa onghenda] momesho oye, shiivifile nge eendjila doye, opo ndi shiive oku ku shiiva, opo ndi shiive [okufilwa onghenda] momesho oye.” (Exodus 33:13) Moses okwa shiiva nawa Kalunga eshi a uda eingido laYe ta ti: “Omwene Kalunga, omunefilonghenda, Kalunga [omunalukeno, OB-1986], omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini, nouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi, ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba, ndelenee Ye ita efa okuhandukila.” (Exodus 34:6, 7) Kalunga oha twifa kumwe ohole yaye nouyuki, iha amene ovanyoni vowina koilanduliko yokunyona kwavo.

18. Jehova okwa ulika ngahelipi kutya ye omunanghenda?

18 Ngaashi Moses e shi mona mo, Jehova oha ulike onghenda. Omunhu omunanghenda oha etele onghenda ovo tava mono oixuna noha kendabala e va etele epepelelwo. Onghee hano Kalunga okwa ulikila ovanhu olukeno mokuninga efiloshisho olo tali va etele epepelelwo laalushe nope he na okumona oixuna, omikifi nosho yo efyo. (Ehololo 21:3-5) Ovo tava longele Kalunga otashi dulika va mone oiponga omolweenghalo dounyuni ou wa nyonauka, ile tashi dulika va katuka shi he li pandunge ndele tava i moupyakadi. Ndele ngeenge tava alukile kuJehova nelininipiko e va kwafe, ote ke va hekeleka noku va kwafela. Omolwashike? Omolwaashi ye omunanghenda noku na ko nasha naavo tave mu longele.—Epsalme 86:15; 1 Petrus 5:6, 7.

19. Omolwashike hatu dulu okutya Kalunga omunalukeno?

19 Ovanhu vahapu ovo ve na eenghonopangelo ohava kala nokuhaula vamwe. Mepingafano naashi, Jehova ke na tuu onghenda novapiya vaye ovalininipiki! Nonande oye omupangeli munenenene weshito alishe, oha ulike olune monghedi ya tongomana kovanhu aveshe. (Epsalme 8:4, 5; Lukas 6:35) Jehova oku na yo onghenda novanhu pauhandimwe noha nyamukula omaindilo avo okondadalunde va mone onghenda. (Exodus 22:26, 27; Lukas 18:13, 14) Doshili, kashi fi oshinakuwanifwa shaKalunga okufila onghenda ile olukeno keshe umwe. (Exodus 33:19) Onghee hano, otwa pumbwa okuulika olupandu lomoule omolwonghenda nolukeno laKalunga.—Epsalme 145:1, 8.

OYE OMUNANHENI, KE NA ONHONDO NOMUYUKI

20. Oshike tashi ulike kutya Jehova omunanheni nonokutya ke na onhondo?

20 Jehova omunanheni. Ndelenee, eshi itashi ti kutya iha katuka eenghatu, osheshi okwe shi ninga mokuhanauna po omukwandudi Farao netanga laye mEfuta Litilyana. Jehova ke na yo onhondo. Hano, oshiwana shaye oshiholike, Ovaisrael, hauxuuninwa inashi kala vali sha hokiwa kuye molwokunyona kwasho oko kwa kala taku twikile. Kalunga oha tambula ovanhu ovo tave mu longele okudja moiwana aishe, ndele ovovo ashike tave liufa keendjila daye douyuki.—Oilonga 10:34, 35.

21. (a) Ehololo 15:2-4 otali tu hongo shike shi na sha naKalunga? (b) Oshike tashi ke tu kwafela okuninga osho Kalunga ta ti oshi li mondjila?

21 Embo lomOmbibeli lEhololo otali divilike efimano lokulihonga shi na sha ‘nomatokolo aKalunga mayuki.’ Otali tu lombwele kutya oishitwa yomeulu otai imbi tai ti: “Oilonga yoye oinene noikumifa, Omwene Kalunga, Omunamapangelo aeshe, eendjila doye oda yuka nodoshili, Oove ohamba yoiwana aishe. Olyelye ou ite ku tila, Omwene, ndee ita fimaneke edina loye? Osheshi Oove auke omuyapuki; osheshi oiwana aishe otai uya ndee tai ku linyongamenene, osheshi omatokolo oye omayuki a holoka.” (Ehololo 15:2-4) Ohatu ulike etilo lokutila Jehova li li nawa, ile efimaneko loku mu fimaneka, mokuliufa kwaasho ye ta ti oshi li mondjila. Eshi oshipu oku shi ninga ngeenge hatu lidimbulukifa shi na sha nounongo waKalunga nohole yaye. Oipango yaye aishe oi li po omolwouwa wetu.—Jesaja 48:17, 18.

‘JEHOVA KALUNGA KETU OYE UMWE AEKE’

22. Omolwashike ovo va tambula ko Ombibeli ihava ilikana Oukwatatu?

22 Ovaegipti vonale okwa li hava ilikana ookalunga vahapu, ndele Jehova oye “Kalunga ta pula okuliyandjelwa aeke.” (Exodus 20:5, NW) Moses okwa dimbulukifa Ovaisrael kutya “Jehova Kalunga ketu oye Jehova umwe aeke.” (Deuteronomion 6:4, NW) Jesus Kristus okwa endulula eendjovo odo. (Markus 12:28, 29, NW) Onghee hano, ovo va tambula ko Ombibeli i li Eendjovo daKalunga ihava ilikana Oukwatatu oo wa fikama po movanhu ile mookalunga vatatu muumwe. Doshili, oshitya “Oukwatatu” itashi holoka nokuli mOmbibeli. Kalunga kashili Omunhu umwe, a yooloka ko kuJesus Kristus. (Johannes 14:28; 1 Ovakorinto 15:28) Omhepo iyapuki yaKalunga kai fi omunhu. Oyo eenghono daJehova tadi longo, hadi longifwa kOmunaenghono adishe okuwanifa po omalalakano aye.—Genesis 1:2; Oilonga 2:1-4, 32, 33; 2 Petrus 1:20, 21.

23. (a) Ohole yoye yokuhola Kalunga otai ka hapupala ngahelipi? (b) Jesus okwa tile shike shi na sha nokuhola Kalunga, notwa pumbwa tu lihonge shike shi na sha naKristus?

23 Ngeenge to diladila nghee Jehova mukumwifi, ito dimine mbela kutya oye aeke a wana okulongelwa kwoove? Eshi to konakona Eendjovo daye, Ombibeli, oto ke mu shiiva nawa noto ke lihonga osho ta pula kwoove omolwonghalonawa nelao laalushe. (Mateus 5:3, 6) Kakele kaasho, ohole yoye yokuhola Kalunga otai ka hapupula. Eshi osha yukila ko, molwaashi Jesus okwa ti: “Ove hola Omwene Kalunga koye nomutima woye aushe nomwenyo woye aushe [nomadiladilo oye aeshe neenghono] doye adishe.” (Markus 12:30, yelekanifa OB-1986.) Osha yela kutya Jesus okwa li e na ohole ya tya ngaho yokuhola Kalunga. Ndele Ombibeli otai holola shike shi na sha naJesus Kristus? Ota dana onghandangala ilipi momalalakano aJehova?

KONAKONA ESHIIVO LOYE

Edina laKalunga olyelye, nola longifwa lungapi mOmishangwa dOshiheberi?

Omolwashike u na okulongifa edina laKalunga?

Omaukwatya aJehova Kalunga elipi wa hokwa unene?

[Efano pepandja 29]

Omushiti woinima aishe ou mu shii nawa shi fike peni?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma