Udifa onghundana iwa nehalo linene
“Kaleni mwa xwama momhepo; kaleleni Omwene.”—OVAROMA 12:11.
1, 2. Ovakriste ve li ovaudifi vonghundana iwa ove na okukendabala okudiinina oikala ilipi?
OMULUMENHU omunyasha okwa li a tunhukwa unene omolwoilonga ipe. Mefiku laye lotete koilonga, okwa li a teelela nehalo linene omalombwelo omuyandji waye woilonga. Okwa li a teelela oshinakuwanifwa shaye shotete nokwa hala oku shi longa a mana mo. Okwa hala okuninga nawa ngaashi ta dulu.
2 Monghedi ya faafana, tu li Ovakriste ohatu dulu okulitala ko ngaashi ovanailonga vape. Molwaashi eteelelo letu olo okukala nomwenyo fiyo alushe, ohatu dulu okutya opo ashike twa tameke okulongela Jehova. Doshili, Omushiti wetu oku tu nine oilonga ihapu momadiladilo oyo tai ke tu lipyakidilifa fiyo omoukwaalushe. Ndele oshilonga shotete osho twa pewa osho okuudifa onghundana iwa yOuhamba waye. (1 Ovatessaloniki 2:4) Mbela otu udite ngahelipi kombinga yoshinakuwanifwa eshi sha dja kuKalunga? Ngaashi omulumenhu omunyasha, nafye otwa hala oku shi longa nawa ngaashi hatu dulu, nouladi, nehafo—heeno, nonehalo linene!
3. Oshike osho tashi pulwa omunhu a pondole e li omukalele wonghundana iwa?
3 Doshili, okukala noikala iwa ya tya ngaha otashi dulu okukala eshongo. Kakele koukalele wetu, otu na yo oinakuwanifwa ikwao ihapu, imwe yomuyo otai dulu i tu nghundipaleke pambelela nopamadiladilo. Luhapu, ohatu pondola mokufiloshisho oinima aishe ei ofimbo hatu yandje yo omhito ya wana koukalele. Ndele natango tuu, eli otali dulu okukala ekondjo tali twikile. (Markus 8:34) Jesus okwa divilika kutya, opo tu shi pondole tu li Ovakriste otu na okuninga eenghendabala da mana mo.—Lukas 13:24.
4. Ongahelipi oisho yakeshe efiku tai dulu okunwefa mo etaleko letu loinima yopamhepo?
4 Okukala noilonga i fike opo, oshi li shipu okukala tu wete twa wililwa po ile twa djuupalelwa omafimbo amwe. ‘Oisho yonghalamwenyo’ otai dulu okuninipika ouladi wetu nolupandu loinima yopauteokratika. (Lukas 21:34, 35, NW; Markus 4:18, 19) Omolwokuhawanenena kwetu kwoshitwe yopanhu, otashi dulika tu efe po ‘ohole yetu yotete.’ (Ehololo 2:1-4) Imwe yomoilonga yetu kuJehova otai dulu okuninga oshinima shi he na oshilonga momalipyakidilo etu akeshe efiku. Ongahelipi Ombibeli tai yandje eladipiko la pumbiwa opo tu diinine ouladi moukalele?
Ngaashi “omundilo tau xwike” momitima detu
5, 6. Omuyapostoli Paulus okwa li a tala ko ngahelipi oufembanghenda waye wokuudifa?
5 Oukalele oo Jehova e tu lineekelela ou na ondilo nokweefiwa ashike ongoshinima shi he na oshilonga. Omuyapostoli Paulus okwa li a tala ko okuudifa onghundana iwa ku li oufembanghenda wa kula, nokwa kala e wete nokuli ina wana oku u lineekelelwa. Okwa ti: “Aame ou omunini ndi dulike kovayapuki aveshe onda pewa efilonghenda eli, okuudifila ovapaani evangeli loupuna waKristus u he fi kukonakonwa, nokuhololela aveshe epangelo loshiholekwa eshi sha li sha holekwa muKalunga, Omushiti waaishe okudja momafimbo ounyuni onale.”—Ovaefeso 3:8, 9.
6 Oikala iwa yaPaulus i na sha noukalele waye oi li oshihopaenenwa sha denga mbada kufye. Monhumwafo yaye kOvaroma, okwa ti: “Kombinga yange hano onda hala ndi mu udifile evangeli.” Ye ina kala a fya ohoni onghundana iwa. (Ovaroma 1:15, 16) Okwa li e na oikala iwa nehalo lokuwanifa po oukalele waye.
7. Monhumwafo yaye kOvaroma, oshike osho Paulus a londwela va kondjife?
7 Omuyapostoli Paulus okwa didilika nghee sha pumbiwa okukala nouladi, okwa kumaida Ovakriste vomuRoma ta ti: “Mokulalakana kweni inamu fya ounye; kaleni mwa xwama momhepo; kaleleni Omwene.” (Ovaroma 12:11) Oshitya shOshigreka sha tolokwa “ounye” otashi yandje ediladilo “lokunomotoka, ile lokukala noundede.” Ofimbo inatu fya ounye moukalele wetu, atusheni otwa pumbwa okukala oupafi komadidiliko keshe oo tu wete tae ya mufye e na sha nokukala nokunomotoka pamhepo nokuninga diva omalunduluko a pumbiwa e na sha noikala yetu ngee otu wete omadidiliko a tya ngaha e li mufye.—Omayeletumbulo 22:3.
8. (a) Oshike osho sha li ngaashi “omundilo tau xwike” momutima waJeremia, nomolwashike? (b) Ohatu dulu okulihonga mo shike moshimoniwa shaJeremia?
8 Omhepo yaKalunga otai dulu yo oku tu kwafela ngee twa teka omukumo. Pashihopaenenwa, oshikando shimwe omuprofeti Jeremia okwa li a teka omukumo, nokwa li ta diladila okweefa po oilonga yaye youprofeti. Okwa li nokuli a popya shi na sha naJehova ta ti: “Ame inandi hala vali oku mu diladila noinandi hala vali okupopya medina laye.” Mbela eshi osha li tashi ulike ounghundi wopamhepo wa kwata moiti muJeremia? Ahawe. Doshili, oupamhepo waJeremia wa kola, ohole yaye yokuhola Jehova nosho yo ouladi waye molwoshili, owe mu pameka a twikile okuxunganeka. Ota yelifa ta ti: “Momutima wange [eendjovo daJehova oda fa] omundilo tau xwike wa kwatelelwa momakipa ange. Ame onda hetekela oku u lididimikila fiyo nda loloka, ndelenee nda nyengwa.” (Jeremia 20:9) Oshi li paushitwe omolwaashi ovapiya ovadiinini vaKalunga navo ohava teka omukumo omafimbo nomafimbo. Ndele ngee otava ilikana kuJehova omolwekwafo, ye ota ka lesha omitima davo note ke va tilila omhepo yaye iyapuki, ngee ove na eendjovo daye momitima davo, ngaashi Jeremia.—Lukas 11:9-13; Oilonga 15:8.
“Omhepo inamu i dima po”
9. Oshike tashi dulu okuya moshipala oilonga yomhepo iyapuki i he tu kwafe?
9 Omuyapostoli Paulus okwa kumaida Ovatessaloniki: “Omhepo inamu i dima po.” (1 Ovatessaloniki 5:19) Heeno, oilonga noikala oyo itai tu kumwe nomafinamhango opakalunga otai dulu okuya moshipala oilonga yomhepo iyapuki i tu kwafe. (Ovaefeso 4:30) Ovakriste kunena ove na oshinakuwanifwa shokuudifa onghundana iwa. Oufembanghenda ou ohatu u tale ko nefimaneko lomoule. Noitatu ka kumwa nokuli ngee ovo ve he shii Kalunga tava tale ko oshilonga shetu shokuudifa nodino. Ndele ngee Omukriste ta nigilike oukalele waye owina, otashi dulu okutwala mokudima omhepo yaKalunga oyo hai yandje eenghono.
10. (a) Ongahelipi etaleko lovanhu vakwetu tali dulu oku tu nwefa mo? (b) Etaleko la denga mbada lilipi li na sha noukalele wetu la tumbulwa mo 2 Ovakorinto 2:17?
10 Vamwe ovo ve li pondje yeongalo lopaKriste otava ka tala ko oukalele wetu kutya ou li ashike onghedi yokutandaveleka oishangomwa. Vamwe otashi dulika ve uye pexulifodiladilo la puka kutya ohatu i eumbo neumbo opo tu mone omayambidido. Ngee ohatu efa omataleko mai a tya ngaha a nwefe mo oikala yetu, eshi otashi dulika shi ninipike omupondo wetu moukalele. Ponhele yokupitika okudiladila kwa tya ngaha ku tu nwefe mo, natu diinine etaleko eli Jehova naJesus ve kwetele oukalele wetu. Omuyapostoli Paulus okwa tonga etaleko olo la denga mbada ta ti: “Inatu fa venya vahapu hava shingifa eendjovo daKalunga, ndelenee onomadiladilo a yela, ngaashi ava hava longifwa kuKalunga, omoipafi yaKalunga ohatu popi muKristus.”—2 Ovakorinto 2:17.
11. Oshike sha kwafa Ovakriste votete va kale nouladi nonande va li koshi yomahepeko, nongahelipi oshihopaenenwa shavo shi na oku tu nwefa mo?
11 Okafimbo kaxupi konima yefyo laJesus, ovahongwa vaye muJerusalem okwa li va taalela efimbo lomahepeko. Okwa li va tilifwa nova lombwelwa va ha udife vali. Ndelenee, Ombibeli otai ti kutya vo “ova yadifwa Omhepo Iyapuki, ndele va popya nouladi eendjovo daKalunga.” (Oilonga 4:17, 21, 31) Konima yeedula donhumba eendjovo daPaulus kuTimoteus oda ulika oikala iwa oyo Ovakriste ve na okudiinina. Paulus okwa ti: “Osheshi Kalunga ine tu pa omhepo youmbada, ndelenee oyeenghono noyohole noyelididimiko. Hano ino fya ohoni okuhepaulula Omwene wetu, naame omumangwa waye, ino fya nge ohoni, ndelenee tu humbate kumwe oudjuu omolwevangeli paenghono daKalunga.”—2 Timoteus 1:7, 8.
Oshikolo shashike tu na shovanhu vakwetu?
12. Omolwetomheno lashike la fimana hatu udifa onghundana iwa?
12 Opo tu kale tu na oikala ya yuka i na sha noukalele wetu, otu na okukala tu na elinyengotomheno la yuka. Mbela omolwashike hatu udifa? Etomheno la kula otali monika meendjovo domupsalme: “Novayuki voye nave ku fimaneke [Jehova]; nava fimaneke oshinge shouhamba woye, vo va tange eenghono doye. Ovana vovanhu ve li shiivife [oilonganghono, OB-1986] yoye noshinge shouhamba woye.” (Epsalme 145:10-12) Heeno, ohatu udifa opo tu tange Jehova moipafi nokuyapula edina laye moipafi yovanhu aveshe. Nonande ovanini ashike tave tu pwilikine, oudiinini wetu mokuudifa etumwalaka lexupifo otau tumbalekifa Jehova.
13. Oshike hashi tu linyengifa tu lombwele vamwe eteelelo lexupifo?
13 Ohatu udifa yo omolwohole yokuhola ovanhu nosho yo molwokuhenuka etimba lohonde. (Hesekiel 33:8; Markus 6:34) Sha faafana naashi eendjovo daPaulus eshi kwa li ta popi ovo ve li pondje yeongalo lopaKriste: “Aame omunashikolo wOvagreka nowaava ve he fi Ovagreka, [nowovanaendunge nowomalai].” (Ovaroma 1:14) Paulus okwa li e udite kutya oku na oshikolo kovanhu shoku va udifila onghundana iwa, molwaashi oshi li ehalo laKalunga “ovanhu vomaludi aeshe va xupifwe.” (1 Timoteus 2:4, NW) Kunena, nafye otu udite ohole ya faafana noshinakuwanifwa shi na sha novanhu vakwetu. Ohole yaJehova yokuhola ovanhu oye mu linyengifa a tume Omona waye kombada yedu opo e va file. (Johannes 3:16) Olo ola li eyambo la kula. Ohatu hopaenene ohole yaJehova ngeenge hatu longifa efimbo neenghono detu mokulombwela vamwe kombinga yonghundana iwa yexupifo ye likolelela keyambo laJesus.
14. Ombibeli otai yelifa ngahelipi ounyuni oo u li pondje yeongalo lopaKriste?
14 Eendombwedi daJehova oda tala ko ovanhu vakwao kutya otava dulu okuninga oilyo iwa youmwainafana wopaKriste. Otu na okuudifa nouladi, ndelenee ouladi wetu kau fi okutwa eemhata. Doshili, Ombibeli otai longifa outumbulilo wa kola ngee tai popi kounyuni aushe. Oshitya “ounyuni” sho vene otashi longifwa meityo lomutyanai kuPaulus eshi ta popi “ounongo wounyuni ou” nosho yo “ouhalu wopaunyuni.” (1 Ovakorinto 3:19; Titus 2:12) Paulus okwa li yo a dimbulukifa Ovakriste Ovaefeso eshi kwa li tava ende “panghedi yefimbo lounyuni,” okwa li va ‘fya’ pamhepo. (Ovaefeso 2:1-3) Omapopyo aa osho yo amwe a faafana otaa tu kumwe neendjovo domuyapostoli Johannes: “Ounyuni aushe ou li mepangelo lomunawii.”—1 Johannes 5:19.
15. Shi na sha novanhu ovo ve he li meongalo lopaKriste, oshike osho tu he na okuninga, nomolwashike mbela?
15 Ndele dimbuluka kutya omapopyo aa otaa ulike kounyuni aushe oo we liteeka Kalunga, ndele hakovanhu pauhandimwe. Ovakriste inava hala okupangula shi na sha nanghee keshe omunhu te ke linyenga koilonga yokuudifa. Kave na ekanghameno lokuula ovanhu ve li oikombo. Kashi fi shetu okupopya kutya oshidjemo otashi ka kala ngahelipi eshi Jesus te ke uya okuyoolola “eedi moikombo.” (Mateus 25:31-46) Jesus oye omupanguli a nangekwa po; ndele hafye. Kakele kaasho, oimoniwa oye shi ulika kutya vamwe ovo va li va ningina mo meenghedi dii ova tambula ko etumwalaka lOmbibeli, nova lunduluka nokuninga Ovakriste va koshoka. Hano, nande katu na okweendafana noohandimwe vamwe, inatu ongaonga okupopya navo kombinga yeteelelo lOuhamba ngee omhito tai shi pitike. Omishangwa otadi popi oohandimwe ovo, fimbo inava ninga ovaitaveli natango, ova li “va nuninwa okuya momwenyo waalushe.” Xuuninwa vo ova ka ninga ovaitaveli. (Oilonga 13:48) Fimbo inatu yandja oundombwedi—tashi dulika nokuli lwoikando ihapu—katu shii kutya olyelye oo e na oikala ya yuka. Okukaleka eshi momadiladilo, ohatu kala naavo inava tambula ko etumwalaka lexupifo “nombili” nosho yo “nefimaneko,” nokukala nelineekelo kutya vamwe vomuvo onava ke linyenge ketumwalaka lomwenyo.—2 Timoteus 2:25; 1 Petrus 3:15, NW.
16. Onetomheno lashike twa hala okukulika ‘ounghulungu wokuhonga’?
16 Okukulika ounghulungu tu li ovahongi otashi ka hapupalifa ehalo letu linene lokuudifa onghundana iwa. Oku shi faneka: Oudano unyakula otau dulu okukala u he shii uhokwifa komunhu oo e he shii oku u danauka. Ndele kwaao he u danauka nawa, ouhafifa. Sha faafana, Ovakriste ovo tava kulike ‘ounghulungu wokuhonga’ otava hapupalifa ehafo lavo moukalele. (2 Timoteus 4:2, NW; Titus 1:9, NW) Paulus okwa ladipika Timoteus: “Diinina, u monike kuKalunga oove omufindani [momayeleko], omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye, e shii okutukula nawa ondjovo yoshili.” (2 Timoteus 2:15) Ongahelipi hatu dulu okukulika ounghulungu wetu wokuudifa?
17. Ongahelipi hatu dulu okukala ‘nehalo’ lokumona eshiivo lOmbibeli, nongahelipi eshiivo eli li na oshidjemo shiwa moukalele wetu?
17 Onghedi imwe omokumona eshiivo lashili la wedwa po. Omuyapostoli Petrus ote tu kumaida: “Nye mu hale shili ongaashi ouhanana omashini aa omeendjovo inamu ya sha, opo mu kule keenghono dao, mu xupifwe.” (1 Petrus 2:2) Okaana ke na oukolele ohaka kala ka hala omashini paushitwe. Ndelenee Ovakriste ova pumbwa okukala ‘nehalo’ lokumona eshiivo lOmbibeli. Eshi otashi dulu okuningwa ngee hatu kulike eenghedindjikilile diwa dokukonakona nodokulesha. (Omayeletumbulo 2:1-6) Ngee otwa hala okukala ovahongi vEendjovo daKalunga ve na ounghulungu, otwa pumbwa okuninga eenghendabala osho yo okukala nelipangelo mwene, ndelenee eenghendabala da tya ngaha otadi eta ondjabi. Ehafo olo tali di mokukonakona Eendjovo daKalunga otali dulu oku tu ninga twa xwama momhepo yaKalunga nokukala nehalo lokutukula navamwe oinima oyo twe lihonga.
18. Ongahelipi okwoongala kwopaKriste taku tu kwafele tu dule okulongifa nawa ondjovo yoshili?
18 Okwoongala kwopaKriste nako otaku dana onghandangala ya fimana mokukala nounghulungu wokulongifa Eendjovo daKalunga. Ngee omishangwa dOmbibeli tadi leshwa pefimbo loshipopiwa shomoipafi ile leenghundafana dimwe dopamishangwa, ohatu ningi nawa ngeenge hatu landula mEembibeli detu. Ohatu ladipikwa tu kale hatu yandje elitulemo koitukulwa yokwoongala, mwa kwatelwa ovo tava ungaunga noinima yokondadalunde yoilonga yetu yokuudifa. Inatu dina nandenande ongushu yomaulikilo, tashi dulika mokupitika omadiladilo etu a twalwaatwalwe. Moshinima eshi yo elipangelo mwene nelitulemo oinima ya pumbiwa. (1 Timoteus 4:16) Okwoongala kwopaKriste otaku pameke eitavelo letu, otaku tu kwafa tu kale nodjuulufi yEendjovo daKalunga notaku tu deula tu kale nehalo lokuudifa onghundana iwa.
Natu lineekele mekwafo laJehova
19. Omolwashike okukufa ombinga ihaku faula moilonga yokuudifa kwa fimana?
19 Ovakriste ovo va “xwama momhepo” nove na ehalo lokuudifa onghundana iwa ohava kendabala okukufa ombinga alushe moukalele. (Ovaefeso 5:15, 16) Heeno, eenghalo oda yoolokafana, nohaaveshe tava dulu okulongifa efimbo li fike pamwe moilonga ei yokuxupifa omwenyo. (Ovagalati 6:4, 5) Ndelenee, osho sha fimana hafimbo olo hatu kala moilonga yokuudifa ndee oikando oyo hatu popi navamwe shi na sha neteelelo letu. (2 Timoteus 4:1, 2) Apa pe fike okuudifa kwetu, opo ngoo pe fike okuuda ko kwetu efimano loilonga ei. (Ovaroma 10:14, 15) Olukeno noukwao wananghali wetu otau ka hapupala ngee hatu kwatafana alushe novanhu ovo ve na omitima diwa ovo tava keme nova nyika oluhodi nove he na eteelelo.—Hesekiel 9:4; Ovaroma 8:22.
20, 21. (a) Oilonga ilipi tu na natango? (b) Ongahelipi Jehova ha yambidida eenghendabala detu?
20 Jehova okwe tu lineekelela onghundana iwa. Eshi osho oshilonga shotete osho e tu pa tu li ‘ovalongi pamwe naye.’ (1 Ovakorinto 3:6-9) Otwa hala okuwanifa oshinakuwanifwa eshi twa pewa kuKalunga nomutima aushe, shi fike peenghono detu. (Markus 12:30; Ovaroma 12:1) Ope na natango ovanhu vahapu ovo ve na oikala iwa mounyuni ovo va fya ondjala yoshili. Ope na oilonga ihapu okulonga, ndele ohatu dulu okulineekela muJehova omolwekwafo laye eshi hatu wanifa po pauyadi oukalele wetu.—2 Timoteus 4:5.
21 Jehova ohe tu pe omhepo yaye nohe tu homateke “neongamukonda lOmhepo,” Eendjovo daye. Nekwafo laye ohatu dulu okumakula omilungu detu ‘nokupopya nouladi, opo tu udife nouladi oshiholekwa shevangeli.’ (Ovaefeso 6:17-20) Natu popiwe ngaashi omuyapostoli Paulus a shangela Ovakriste muTessalonika: “Evangeli letu ola fika kunye haneendjovo adike, ndelenee omeenghono yo nomOmhepo Iyapuki nomeyelelo la pama.” (1 Ovatessaloniki 1:5) Heeno, natu udifeni onghundana iwa tu na ehalo linene!
[Efano pepandja 22]
Okweendulula pauxupi
• Omolwoisho yonghalamwenyo, oshike tashi dulu okuningilwa ouladi wetu moukalele?
• Omonghedi ilipi ehalo letu lokuudifa onghundana iwa tali dulu okukala ngaashi “omundilo tau xwike” momitima detu?
• Oikala ii i na sha noukalele ilipi tu na okuhenuka?
• Panghedi yakwalukeshe, ongahelipi tu na okutala ko ovo ihava kufa ombinga meitavelo letu?
• Ongahelipi Jehova te tu kwafele tu kaleke po ouladi wetu moilonga yokuudifa?
[Efano pepandja 23]
Ovakriste otava hopaenene ouladi waPaulus naJeremia
[Efano pepandja 24]
Ehalo letu linene moukalele otali linyengifwa kohole yokuhola Kalunga nosho yo ovanhu vakwetu