Omapulo a dja kovaleshi
Moku shi talela mouyelele woipango yOmbibeli i na sha nanghee ohonde i na okulongifwa, ongahelipi Eendombwedi daJehova hadi tale ko omilandu dopaunamiti dokulongifa ohonde yomunhu mwene?
Ponhele yokuninga etokolo le likolelela ashike kehalo lopaumwene ile komayele onhumba opaunamiti, Omukriste keshe oku na okukonakona osho Ombibeli tai ti a mana mo. Oshi li oshinima pokati kaye naJehova.
Jehova oo e tu pa omwenyo, okwa popya kutya ohonde kai na okuliwa. (Genesis 9:3, 4) MOmhango yaIsrael shonale, Kalunga okwa ngabeka elongifo lohonde molwaashi oi lile po omwenyo. Okwa popya ta ti: “Omwenyo wombelela u li mohonde, ndele Ame onde i mu pa koaltari i ninge ekwatakanifo leemwenyo deni.” Ongahelipi ngeenge omunhu okwa dipaa oshinamwenyo omolwombelela? Kalunga okwa ti: “Ye e nokutilashi ohonde [yasho] noku i fufila nedu.”a (Leviticus 17:11, 13) Jehova okwa endulula oshipango eshi oikando noikando. (Deuteronomion 12:16, 24; 15:23) Ombibeli yoSoncino Chumash yOshijuda otai ti: “Ohonde kai na okutuvikilwa ndele oi na okuningwa itai dulu okuliwa moku i tilashi medu.” Kakwa li ku na okukala nande Omuisrael umwe oo e na okutuvikila nokulongifa ohonde yoshishitwa shikwao, osho omwenyo washo u li oshinima shaKalunga.
Oshinakuwanifwa shokudiinina Omhango yaMoses osha xula po eshi Messias a fya. Ndelenee okutala ko kutya ohonde oiyapuki kwaKalunga opo ku li. Mokulinyengifwa komhepo iyapuki yaKalunga, ovayapostoli ova lombwela Ovakriste ve ‘lidilike ohonde.’ Oshipango osho kakwa li shi na okutalwa ko shi he na oshilonga. Ngeenge tashi ya pamifikamhango dopaenghedi, oshipango eshi okwa li naanaa sha fimana ngaashi okulidilika oluhaelo nokulongela oikalunga. (Oilonga 15:28, 29; 21:25) Eshi okuyandja ohonde noku i tulwa kwa hapupala apeshe mefelemido eti-20, Eendombwedi daJehova oda kala di udite ko kutya omalongifo aa otaa tu omhinge nEendjovo daKalunga.b
Omafimbo amwe, ndokotola oha lombwele omunaudu opo a yandje ohonde yaye mwene oivike yonhumba komesho yetando (mOshiingilisha, preoperative autologous blood donation, ile PAD) opo ngeenge pa ka holoka omhumbwe yohonde, a dule okutula omunaudu ohonde yaye mwene oyo ya kala ya tuvikilwa. Ndelenee eongelo lohonde la tya ngaha, etuvikilo layo nosho yo eyandjo layo otali kondjifafana lelalela naasho sha tongwa muLeviticus nomuDeuteronomion. Ohonde kai fi oshinima shokutuvikilwa ndele oshinima shokutilwashi—ongo tai shunwa kuKalunga. Odoshili kutya Omhango yaMoses kai li moilonga paife. Ndele nande ongaho, Eendombwedi daJehova oda fimaneka omafinamhango oo Kalunga a kwatela mo muyo, noda tokola ‘okulidilika ohonde.’ Hano, fye ihatu yandje ohonde, noihatu lituvikilile ohonde tu ke i tulwe oyo i na ‘okutilwashi.’ Elongifo olo otali tu omhinge nomhango yaKalunga.
Omilandu dikwao ile omakonakono omo ohonde yomunhu paumwene ya kwatelwa mo kadi li naanaa filufilu omhinge nomafinamhango a popiwa kuKalunga. Pashihopaenenwa, Ovakriste vahapu ova pitika opo va kufwe ohonde i konakonwe nokonima tai ekelwashi. Omilandu dimwe da kitakana odo da kwatela mo ohonde yomunhu ohashi dulika yo di longifwe.
Pashihopaenenwa, pefimbo lomatando amwe, ohonde ohai dulu okukufwa molutu pamulandu mOshiingilisha haku tiwa hemodilution. Ohonde oyo ya xupa momunaudu ohai haulwa. Konima, ohonde yaye oyo ya kala medingonoko kondje yolutu laye tai alulilwa molutu nokungaha ouhapu wohonde yaye ohau kala wa shuna konyala pondodo yao yoshito. Sha faafana, ohonde oyo tai di poshipute ohai dulu okuyakelwa ndele tai dindwa opo eesele odo ditilyana di dule okushunwa momunaudu; eshi ohashi ifanwa okuxupifa eesele (cell salvage). Momulandu umwe u lili, ohonde ohashi dulika i tulwe meshina olo tali ka longa po oilonga pakafimbo oyo hai longwa koitukulwa yolutu (pashihopaenenwa ngaashi omutima, omapunga, ile eefiyo). Nokonima ohonde ohai alulilwa momunaudu okudja meshina. Momilandu dikwao, ohonde ohai tulwa meshina lokudinda (centrifuge) opo oitukulwa yayo oyo ya mona oshiponga ile ya nyonauka i dule okudindwa mo. Ile tashi dulika elalakano okutongola mo oitukulwa imwe yohonde noku i tula pamwe pe lili molutu. Ope na yo omakonakono omo ohonde youhapu wonhumba hai kufwa momunhu opo i didilikwe ile i lumbakanifwe nomiti nokonima ohai ka shunwa vali momunaudu.
Omauyelele otashi dulika a kale a yoolokafana, nosha yela kutya otapa ka xumifwa komesho omilandu dipe, eenghedi dipe dokuhakula nomakonakono mape. Kashi fi oshinakuwanifwa shetu okukonakona eyooloko keshe nokutula po etokolo. Omukriste oku na okutokola kuye mwene nghee ohonde yaye i na okuungaungwa nayo pefimbo lomulandu wetando, pekonakono lopaunamiti, ile mouhaku pefimbo opo. Oku na okushiivifila ndokotola ile omuhakuli komesho yefimbo kutya oshike tashi dulika shi ka ningwe nohonde yaye pefimbo lomulandu oo tau ka longifwa. Opo nee oku na okutokola she likolelela kwaasho tashi pitikwa komaliudo aye. (Tala okamhungu.)
Ovakriste ove na okudiladila okuliyapulila Kalunga kwavo nosho yo oshinakuwanifwa shavo ‘shoku mu hola nomutima wavo aushe nomwenyo wavo aushe neenghono davo adishe neendunge davo adishe.’ (Lukas 10:27) Eendombwedi daJehova oda fimaneka neenghono ekwatafano lado liwa naKalunga, hangaashi ovanhu vahapu mounyuni. Omuyandjimwenyo ota ladipike ovanhu aveshe va tule elineekelo lavo mohonde yaJesus ya tilwashi. Ohatu lesha: “Muye [Jesus Kristus] otu nekulilo omolwohonde yaye, edime po lomanyonauno.”—Ovaefeso 1:7.
[Omashangelo opedu]
a Omuprofesor Frank H. Gorman okwa shanga ta ti: “Okutilashi ohonde okwa kala ku uditiwe ko nawa ku li oshilonga shopalongelokalunga osho tashi ulike efimaneko lokufimaneka omwenyo woshinamwenyo nokungaha, okufimaneka Kalunga, oo a shita omwenyo oo nohe u file oshisho.”
b Oshungonangelo yomefiku 1 Juli 1951 (mOshiingilisha), oya nyamukula omapulo a fimana e na sha noshinima eshi nokuulika kutya omolwashike okutulwa ile okuyandja ohonde kwa puka.
[Efano pepandja 31]
OMAPULO OO U NA OKULIPULA OVE MWENE
Ngeenge imwe yomohonde yange tai ka tulwa kondje yolutu lange nekunguluko lohonde tashi dulika li kwatwe moshipala oule wokafimbo, mbela omaliudo ange otaa ka pitika nge tuu ndi tale ko ohonde ei kutya oi li natango oshitukulwa sholutu lange, nonokutya itaa ka kala e udite kutya oi na ‘okutilwashi medu’?
Mbela omaliudo ange a deulwa kOmbibeli otashi dulika a ka kale taa piyaanekwa ngeenge pefimbo lokuninga omakonakono ile lomulandu wouhaku imwe yomohonde yange okwa li ya kufwa mo nokulundululwa ndele tai shunwa vali molutu lange?