Eemhango daKalunga otadi tu etele ouwa
“Omhango yoye ondi i hole shi fike peni!”—EPSALME 119:97.
OKUFIMANEKA eemhango daKalunga kashi fi oshinima shaapeshe kunena. Kovanhu vahapu, okufimaneka omunamapangelo iha monika otashi monika sha fa shi he na eshi tashi ti. Otu li mounyuni oo u he na etongolo lopaenghedi lokutongola pokati kaasho shi li mondjila naasho sha puka nosho yo omo mu na eenghalo dihapu odo itadi dulu okuyelifwa noupu kutya odi li mondjila ile oda puka. (Omayeletumbulo 17:15; Jesaja 5:20) Oidjemo yokupulapula ovanhu oko opo kwa ningwa shi na sha nokudiladila kwavo oya ulika onghedi yokudiladila oko ku li apeshe momaulipamwe mahapu omo ovanhu ve he na ko nasha nomalongelokalunga, kutya “Ovaamerika vahapu ova hala okutokola vo vene osho shi li mondjila, osho shiwa notashi ti sha.” Inava hala “Kalunga a kwata moiti. Inava hala eemhango da kwata moiti. Inava hala ovakwatelikomesho va kwata moiti, kutya nee opaenghedi ile omoinima imwe i lili.” Omudongokononi wonghalafano umwe okwa ti kutya kunena “oohandimwe ova teelelwa va tokole vo vene osho tashi ti okukala nonghalamwenyo iwa noya koshoka.” Okwa twikila ko ta ti: “Oludi keshe leenghonopangelo oli na okulundulula eemhango dalo opo di kale tadi tu kumwe neemhumbwe dovanhu vashili.”
2. Ongahelipi okutumbulwa kwomhango lwotete mOmbibeli kwa pambafana nokunangekwa noupuna kuKalunga nokuhokiwa kuYe?
2 Molwaashi vahapu ova limbililwa shi na sha nongushu yeemhango daJehova, otwa pumbwa okupameka eitavelo letu kutya omifikamhango daKalunga otadi tu etele ouwa. Oshihokwifa okukonakona ehokololo omo omhango ya tumbulwa lwotete mOmbibeli. MuGenesis 26:5, ohatu lesha eendjovo daKalunga tadi ti: “Abraham [okwa] diinina omalombwelo ange noipango yange neenghedimhango dange neemhango dange.” Eendjovo odo oda li da popiwa omafelemudo fimbo Jehova ina yandja omulandu weemhango dokondadalunde koludalo laAbraham. Ongahelipi Kalunga a yandja ondjabi kokudulika kwaAbraham, mwa kwatelwa okudulika keemhango daYe? Jehova Kalunga okwe mu udanekela ta ti: “Noiwana aishe kombada yedu tai ka nangekwa noupuna moludalo loye, osheshi ove wa uda ondaka yange.” (Genesis 22:18) Okudulika keemhango daKalunga okwa pambafana nokunangekwa noupuna kuKalunga nokuhokiwa kuYe.
3. (a) Omupsalme umwe okwa popya omaliudo elipi e na sha nomhango yaJehova? (b) Omapulo elipi a wana okupewa elitulemo kufye?
3 Umwe womovapsalme—tashi dulika omona wohamba yaJuda oo a li ta ka ninga ohamba monakwiiwa—okwa ulika eliudo olo luhapu ihali kwatakanifwa nomhango. Okwa ingida kuKalunga ta ti: ‘Omhango yoye ondi i hole shi fike peni!’ (Epsalme 119:97) Eshi kasha li ashike omaliudo a ndwafuka. Osha li euliko lohole yokuhola ehalo laKalunga ngaashi la yelifwa momhango yaye. Jesus Kristus, Omona waKalunga a wanenena, okwa li e na omaliudo a faafana. Jesus okwa li a hokololwa paxunganeko ta popi ta ti: “Kalunga kange, okuwanifa ehalo loye, osho otashi nyakula nge, nomhango yoye oyo ya nyolelwa moule womwenyo wange.” (Epsalme 40:9; Ovaheberi 10:9) Ongahelipi kombinga yetu? Mbela ohatu mono ehafo mokulonga ehalo laKalunga? Mbela otwa tomhwa komupondo nokomauwa eemhango daJehova? Mbela ombinga ilipi okudulika keemhango daKalunga ku na mokulongela Kalunga kwetu, monghalamwenyo yetu yakeshe efiku, mokuninga omatokolo kwetu nosho yo momakwatafano etu navamwe? Opo tu kale tu hole omhango yaKalunga, ohatu ningi nawa okuuda ko kutya omolwashike Kalunga e na oufemba okutula po eemhango noku di ninga tadi dengele.
Jehova oku na oufemba okuyandja eemhango
4. Omolwashike Jehova e na oufemba wa shiya ko okuyandja eemhango?
4 E li Omushiti, Jehova oku na oufemba wa shiya ko okuyandja eemhango meshito alishe. (Ehololo 4:11) Omuprofeti Jesaja okwa ti: “Jehova oye Omuyandjimhango wetu.” (Jesaja 33:22, NW) Okwa tula po eemhango dopaushitwe tadi pangele eshito li na omwenyo naalo li he na omwenyo. (Job 38:4-38; 39:1-12; Epsalme 104:5-19) E li eshito laKalunga, omunhu ota pangelwa keemhango daJehova dopaushitwe. Nonande omunhu oku na oukwatya wokutokola kuye mwene, ta dulu okutomhafana kuye mwene, ota kala ashike e udite elao ngeenge ta dulika keemhango daKalunga dopaenghedi nodopamhepo.—Ovaroma 12:1; 1 Ovakorinto 2:14-16.
5. Ongahelipi efinamhango olo li li mOvagalati 6:7 tali ulike oshili i na sha neemhango daKalunga?
5 Ngaashi tu shi shii, eemhango daJehova dopaushitwe ihadi lunduluka. (Jeremia 33:20, 21) Ngeenge omunhu itatu kumwe neemhango dimwe dopaushitwe, ngaashi omhango yeenghono dedu, ota mono oilanduliko. Sha faafana, eemhango daKalunga dopaenghedi ihadi lunduluka noitadi dulu okuhenukwa ile di nyonwe nope he na okuhandukilwa. Otadi dengele naanaa ngaashi eemhango daye dopaushitwe, nonande oilanduliko itai uya diva. “Kalunga iha shekwa; osheshi eshi omunhu te shi kunu, osho tuu te shi teya yo.”—Ovagalati 6:7; 1 Timoteus 5:24.
Osho sha kwatelwa mo momhango yaJehova
6. Eemhango daKalunga oda kwatela mo shike?
6 Euliko la tongomana lomhango yaKalunga ola li Omhango yaMoses. (Ovaroma 7:12) Konima yaasho, Jehova Kalunga okwa pingena po Omhango yaMoses ‘nomhango yaKristus.’a (Ovagalati 6:2; 1 Ovakorinto 9:21) Tu li Ovakriste koshi ‘yomhango ei ya wana yemanguluko,’ otu udite ko kutya omalombwelo aKalunga kae fi ashike oinima yonhumba yonghalamwenyo, ngaashi omahongo omaitavelo ile eenghedindjikilile doivilo. Omifikamhango daye oda kwatela mo oinima aishe yonghalamwenyo, mwa kwatelwa oinima youkwaneumbo, okuungaunga neengeshefa, okulihumbata shi na sha naavo voukashike kookanhu wa yooloka, oikala i na sha nOvakriste vakwetu nosho yo okukufa ombinga meilikano lashili.—Jakob 1:25, 27.
7. Yandja oihopaenenwa yeemhango daKalunga da fimana.
7 Pashihopaenenwa, Ombibeli otai ti: “Ovahaeli novakaleli voikalunga novanyoni vohombo nomashenge novahaeli vomashenge, novalunga novanalwisho neengholwe novasheki novanyeki ovo itava fyuulula ouhamba waKalunga.” (1 Ovakorinto 6:9, 10) Heeno, okunyona ohombo nokuhaela kaku fi ashike “oihole.” Oushenge kau fi ashike “onghedi yokukalamwenyo imwe i lili.” Oyo okunyona omhango yaJehova. Nosho yo oinima ngaashi okuvaka, okupopya oipupulu nokulundila nayo okunyona omhango yaJehova. (Epsalme 101:5; Ovakolossi 3:9; 1 Petrus 4:15) Jakob okwa tokola elinenepeko, ofimbo Paulus e tu pa omayele tu henuke okupopya kwoulai nosho yo omashendjo inaa koshoka. (Ovaefeso 5:4; Jakob 4:16) KOvakriste, eemhango adishe odo di na sha nelihumbato odi li oshitukulwa shomhango yaKalunga ya wanenena.—Epsalme 19:8.
8. (a) Omhango yaJehova oi na oukwatya ulipi? (b) Eityo lopehovelo loshitya shOshiheberi “omhango” oshike?
8 Omaufomhango a fimana a tya ngaha mEendjovo daJehova otaa holola kutya omhango yaye kai fi ashike omusholondodo weemhango di he na ko nasha nouwa wovanhu ile eemhango tadi dengele ashike shinya. Oi li ekanghameno lokukalamwenyo ku na ondjele notaku ti sha, notaku nwefa mo nawa okulihumbata kwetu moinima aishe. Omhango yaKalunga otai kwafa, oya yuka notai hongo. (Epsalme 119:72) Oshitya “omhango” ngaashi sha longifwa komupsalme osha tolokwa okudja koshitya shOshiheberi toh·rahʹ. Omuhongwanhu umwe wOmbibeli ota ti: “Oshitya eshi osha dja koshityalonga osho tashi ti okulombwela, okuwilika, okushoneka, okuumba. Onghee hano eityo lasho . . . oli na okukala omhango yokupangela elihumbato.” Komupsalme omhango oya li oshali ya dja kuKalunga. Sha faafana, mbela katu na oku i lenga noku i pitika i vyule onghedi yonghalamwenyo yetu?
9, 10. (a) Omolwashike twa pumbwa ewiliko li shii okulineekelwa? (b) Ongahelipi hatu dulu ashike okukala tu na onghalamwenyo inyakula noi na omupondo?
9 Oishitwa aishe oya pumbwa ewiliko li shii okulineekelwa. Eshi osho naanaa shi li ngaho shi na sha naJesus novaengeli vakwao, ovo ve dule ovanhu. (Epsalme 8:6; Johannes 5:30; 6:38; Ovaheberi 2:7; Ehololo 22:8, 9) Ngeenge oishitwa ei ya wanenena otai dulu okumona ouwa mewiliko laKalunga, ovanhu inava wanenena inava pumbwa tuu ewiliko unene! Ondjokonona yopanhu nosho yo oimoniwa yetu yopaumwene oya shilipaleka oushili weendjovo domuprofeti Jeremia odo tadi ti: “Akutu, Omwene, ondi shi shii nokutya, ondjila yomunhu ihai kala mepangelo laye mwene, ile mepangelo lomulumenhu, nhumbi ta ende, nhumbi ta yukifa eenghatu daye.”—Jeremia 10:23.
10 Ngeenge otwa hala okukala tu na onghalamwenyo inyakula noi na omupondo, otu na okukonga ewiliko kuKalunga. Ohamba Salomo oya dimina oshiponga shokukala pamifikamhango dopaumwene nokukala wa manguluka ko kewiliko laKalunga tai ti: “Oku nondjila ya yuka momesho omunhu, ndelenee exulilo layo eendjila defyo.”—Omayeletumbulo 14:12.
Omatomheno omolwokuhola omhango yaJehova
11. Omolwashike twa hala okuuda ko omhango yaKalunga?
11 Ohatu ningi nawa ngeenge hatu kulike ehalo linene lokuuda ko omhango yaJehova. Omupsalme okwa ulika ehalo olo eshi a ti: “Pashukifa omesho ange, opo ndi mone oikumwifa, ei i li momhango yoye.” (Epsalme 119:18) Apa ngoo pe fike okushiiva kwetu Kalunga nosho yo eendjila daye, opo ngoo tapa kala pe fike eudeko letu lokuuda ko oshili yeendjovo daJesaja tadi ti: “Aame Omwene Kalunga koye, ou handi ku longo [u limonene ouwa, NW], ndele handi ku tula mondjila ei u nokweenda nayo. Akutu, ngeno ove wa li wa diinina oipango yange.” (Jesaja 48:17, 18) Jehova okwa hala oshiwana shaye shi henuke owii, nokuhafela onghalamwenyo mokudiinina oipango yaye. Natu konakoneni omatomheno amwe manene kutya omolwashike tu na okuhola omhango yaKalunga.
12. Ongahelipi eshiivo laJehova loku tu shiiva tali mu ningi Omuyandjimhango oo a denga mbada?
12 Omhango yopakalunga oya dja kwaao e tu shii nawa. Molwaashi Jehova oye Omushiti wetu, oshi li pandunge okutya oku shii ovanhu nawa. (Epsalme 139:1, 2; Oilonga 17:24-28) Ookaume ketu vopofingo, ovapambele vetu, nokuli novadali vetu itava dulu oku tu shiiva nawa ngaashi Jehova e tu shii. Doshili, Kalunga oku tu shii nawa shi dulife osho tu lishii fye vene! Omushiti wetu oku na eudeko itali yelekwa nande nasha lokuuda ko oupamhepo wetu, omaliudo etu, eendunge detu nosho yo eemhumbwe detu dopalutu. Eshi ta yukifa elitulemo laye kufye, ota ulike eudeko lomoule kokukala po kwetu, komahalo etu nosho yo komalalakano etu. Jehova oku udite ko omangabeko etu, ndelenee oku shii yo vali kutya ohatu dulu okuninga osho shiwa. Omupsalme ota ti: “Osheshi Oye ta shiiva oshitwe yetu, nhumbi tu li; ota dimbulukwa, nokutya fye ondwi yedu.” (Epsalme 103:14) Kungaha, ohatu dulu okukala tu udite tu na eameno lopamhepo eshi hatu kendabala okweenda momhango yaye nohatu liyandje nehalo liwa kewiliko laye.—Omayeletumbulo 3:19-26.
13. Omolwashike hatu dulu okukala tu na elineekelo kutya Jehova oku na ko nasha naasho shiwa kufye?
13 Omhango yopakalunga oya dja kwaao e tu hole. Kalunga oku na ko nasha unene nonghalonawa yetu yaalushe. Mbela inashi mu pula ondilo okuyandja Omona waye e li “oikulila yavahapu”? (Mateus 20:28) Mbela Jehova ina udaneka kutya ‘ite ke tu efa tu yelekwe nomayeleko e dule eenghono detu’? (1 Ovakorinto 10:13) Mbela Ombibeli itai tu shilipaleke kutya ote tu “file oshisho”? (1 Petrus 5:7) Kape na nande oumwe oo e na ohole okuyandja omifindalandu omolweshito lovanhu e dule Jehova. Oku shii osho shiwa kufye nosho yo eyooloko pokati kaasho tashi eta elao naasho tashi eta oluhodi. Nonande inatu wanenena nohatu ningi omapuko, ngeenge ohatu kongo ouyuki, ote tu ulikile ohole meenghedi odo tadi ti omwenyo nosho yo omanangeko noupuna.—Hesekiel 33:11.
14. Omonghedi ya fimana ilipi omhango yaKalunga ya yooloka ko komadiladilo ovanhu?
14 Otu na eshilipaleko kutya omhango yaKalunga ihai lunduluka. Momafimbo madjuu omo tu li, Jehova oye emanya la kola, li li po alushe fiyo alushe. (Epsalme 90:2) Okwe lipopya ye mwene ta ti: “Ame Omwene ihandi lunduluka.” (Malakia 3:6) Omifikamhango daKalunga ngaashi da shangwa mOmbibeli, odi shii okulineekelwa filufilu—inadi fa omadiladilo ovanhu oo haa lunduluka alushe. (Jakob 1:17) Pashihopaenenwa, oule womido ovashiivimwenyo ova xumifa komesho okutekula ounona oukakombolilifa, ndelenee konima vamwe ova lundulula omadiladilo avo nova dimina kutya omayele avo okwa li a puka. Omifikamhango dounyuni nosho yo omifindalandu moshinima eshi ohadi tengauka okuya nokwaaluka da fa tadi dengwa komhepo. Ndelenee, Eendjovo daJehova ihadi tengauka. Oule womafelemido Ombibeli oya kala nokuyandja omayele anghee taku tekulwa ounona nohole. Omuyapostoli Paulus okwa shanga ta ti: “Ooxe, inamu shinda ovana veni noku va handukifa, va tekuleni meduliko nomekumaido [lopandunge, NW] lOmwene.” (Ovaefeso 6:4) Kali fi tuu eshilipaleko okushiiva kutya ohatu dulu okulineekela momifikamhango daJehova; odo itadi ka lunduluka!
Omanangeko noupuna kwaavo tava dulika keemhango daKalunga
15, 16. (a) Oshidjemo otashi ka kala shike ngeenge ohatu tula moilonga omifikamhango daJehova? (b) Ongahelipi eemhango daKalunga tadi dulu okukala ewiliko lopandunge mohombo?
15 Kalunga okwa popya okupitila momuprofeti waye Jesaja ta ti: ‘Ondjovo yange tai di mokanya kange otai ka wanifwa.’ (Jesaja 55:11) Ngaashi ashike osho sha popiwa metetekelo, ngeenge hatu kendabala twa mana mo okushikula omafinamhango taa hangika mEendjovo daye, ohatu ka pondola, ohatu ka wanifa po oinima ya fimana nohatu ka mona elao.
16 Konakona nghee eemhango daKalunga di na ewiliko liwa kokupondola mohombo. Paulus okwa shanga ta ti: “Ohombo nai fimanekwe kuaveshe, nomutala wohombo nau kale u he noshipo; osheshi ovaholi voipala novateyihombo Kalunga te va tokola.” (Ovaheberi 13:4) Ovalihomboli ove na okukala hava fimanekafana nove holafane: “Keshe womunye na kale yo e hole omukainhu waye mwene ngaashi e lihole ye mwene, ndele omukainhu na fimaneke omulumenhu waye.” (Ovaefeso 5:33) Oludi lohole oyo ya pumbiwa oya hokololwa mo 1 Ovakorinto 13:4-8: “Ohole i noutalanheni, ohole i nolukeno; ohole ihai fi efupa, ihai litange, ihai fulalala, ihai holoka nai, ihai kongo shayo vene, ihai kenyanana, ihai dimbulukwa owii ye u ningilwa, ihai nyakukilwa osho inashi yuka, ndele ohai nyakukilwa pamwe noshili; ohai tuvike aishe nohai itavele aishe, ohai teelele aishe, hai lididimikile aishe. Ohole ihai xulu po nande.” Ohombo oyo i na ohole ei itai ka ponya nande.
17. Omauwa elipi taa di mokutula moilonga omifikamhango daJehova di na sha nokulongifa oalkoholi?
17 Euliko limwe kutya omifikamhango daJehova odi na ouwa, olo oushili kutya ota tokola oukolwe. Ita hokwa nokuli ‘ovapika voikolifa.’ (1 Timoteus 3:3, 8; Ovaroma 13:13) Vahapu ovo ve he na ko nasha nomifikamhango daKalunga moshinima eshi otava mono oixuna komikifi odo hadi etwa kokunwa sha pitilila. Oku he na ko nasha nomayele Ombibeli e na sha nokukala nondjele, vamwe ova ya monghedindjikilile yokunwa unene shi va “kwafele va fuwe” vati. Omaupyakadi oo taa di mokunwa sha pitilila omahapu, a kwatela mo okuhafimanekwa vali, oukwaneumbo u he na ombili ile etekepo loukwaneumbo, ehepeko loyuuyemo nosho yo okukanifa oilonga. (Omayeletumbulo 23:19-21, 29-35) Mbela omifikamhango daJehova di na sha nokulongifa oalkoholi kadi li eameno?
18. Mbela eemhango daKalunga otadi longo moinima i na sha noimaliwa? Shi yelifa.
18 Omifikamhango daKalunga odi li yo tadi kwafa moinima yopaimaliwa. Ombibeli otai ladipike Ovakriste va kale ovayuki novadiinini. (Lukas 16:10; Ovaefeso 4:28; Ovakolossi 3:23) Molwaashi ohava shikula omayele oo, Ovakriste vahapu ova yelwa ile ova kalekwa moilonga yavo eshi ovanhu vamwe va lekelwa mo. Omauwa opaimaliwa ohae uya yo ngeenge omunhu ta henuka eenghedindjikilile di he li pamishangwa nosho yo okupikwa koinima ngaashi okundobola, okunwa omakaya nokulongifa oingangamifi. Pe he na omalimbililo oto dulu okudiladila oihopaenenwa ikwao yanghee omifikamhango daKalunga tadi dulu okulonga shi na sha nomaxupilo.
19, 20. Omolwashike shi li onghatu younongo okutambula ko nokudiinina eemhango daKalunga?
19 Oshipu kovanhu inava wanenena okuyapuka mo meemhango nosho yo momifikamhango daKalunga. Diladila kombinga yOvaisrael pomhunda yaSinai. Kalunga okwa ti kuvo: “Ngenge tamu pwilikine ondaka yange ndee tamu diinine ehangano lange, nye mokati koiwana aishe, mu nokukala [emona lange le likalekelwa, NW].” Ova nyamukula tava ti: “Ashishe osho Omwene e shi tonga fye ohatu shi ningi.” Ndelenee kapa li tuu epingafano shi nasha nonghatu oyo va hoolola okushikula! (Exodus 19:5, 8; Epsalme 106:12-43) Mepingafano naasho, natu tambule ko nokudiinina omifikamhango daKalunga.
20 Onghatu younongo noyelao oyo okukanyatela filufilu keemhango di he fi okuyelekwa nasha odo Jehova a yandja oku tu kwafela okuwilika onghalamwenyo yetu. (Epsalme 19:8-12) Opo tu shi ninge nomupondo, otwa pumbwa yo okuuda ko ongushu yomafinamhango opakalunga. Eshi otashi ka kala oshilihongomwa shoshitukulwa tashi landula.
[Omashangelo opedu]
a Okumona ouyelele aushe shi na sha ‘nomhango yaKristus,’ tala Oshungonangelo ye 1 Septemba 1996, epandja 21-31.
1. Oikala ilipi i li apeshe i na sha nokudulika keemhango daKalunga?
Oto dimbuluka?
• Omolwashike hatu dulu okulineekela kutya eemhango daKalunga odi na sha nouwa wetu?
• Omolwomatomheno elipi tu na okuhola omhango yaJehova?
• Omeenghedi dilipi eemhango daKalunga di na ouwa?
[Efano pepandja 7]
Abraham okwa li a nangekwa noupuna omolwokudulika komhango yaJehova
[Efano pepandja 9]
Oisho yonghalamwenyo yonena ye lipyakidila otai kufa vahapu komhango yaKalunga
[Efano pepandja 11]
Ngaashi oshungomundilo ya tungilwa kemanya, omhango yaKalunga oya pamenena noihai lunduluka