Hopaenena Omuhongi Munene
“Indeni hano ka ningeni ovanhu . . . ovalongwa . . . noku va longa
okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.”—MATEUS 28:19, 20.
MBELA ove ou li omuhongi? Monghedi yonhumba ile yongadi, atusheni otu li ovahongi. Efimbo keshe to pukulula omweendanandjila a kana, to ulikile omunailonga mukweni nghee oshilonga shonhumba hashi longwa ile to yelifile okaana nghee ke na okumanga eemwiya deenghaku dako, oto hongo. Okukwafela vamwe meenghedi da tya ngaho ohaku eta embilipalelo, hasho mbela?
1, 2. (a) Ongahelipi atusheni monghedi yonhumba ile yongadi tu li ovahongi? (b) Ngeenge tashi uya pokuhonga, Ovakriste vashili ove na oshinakuwanifwa she likalekelwa shilipi?
2 Ngeenge tashi uya pokuhonga, Ovakriste vashili ove na oshinakuwanifwa she likalekelwa. Otwa pewa oshilonga ‘shokuninga ovanhu ovahongwa noku va honga.’ (Mateus 28:19, 20) Otu na yo omhito yokuhonga meongalo. Ovalumenhu ovo va wana ova nangekwa po va kale “ovafita navamwe ovalongindjovo,” opo va tunge eongalo. (Ovaefeso 4:11-13) Momalipyakido avo opaKriste akeshe efiku, ovakainhu ovo va pyokoka ove na okukala “ovalongi vomuashi shiwa” kovakainhu ovanyasha. (Titus 2:3-5) Atusheni ohatu ladipikwa tu twe ovaitaveli vakwetu omukumo, nohatu dulu okudulika kekumaido olo mokulongifa Ombibeli opo tu tunge vamwe. (1 Ovatessaloniki 5:11) Kashi fi tuu oufembanghenda okukala omuhongi wEendjovo daKalunga nosho yo okutukula navamwe oinima yopamhepo oyo i na ouwa tau kalelele!
3. Ongahelipi hatu dulu okuxwepopaleka okupondola kwetu tu li ovahongi?
3 Ndelenee ongahelipi hatu dulu okuxwepopaleka okupondola kwetu tu li ovahongi? Shotete, osho okuhopaenena Omuhongi Munene, Jesus. Vamwe otashi dulika va diladile kutya: ‘Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jesus? Ye okwa li a wanenena.’ Doshili, fye itatu dulu okukala ovahongi va wanenena. Ndele nande okudula kwetu okwa yoolokafana, ohatu dulu okuninga ngaashi hatu dulu tu hopaenene onghedi oyo Jesus a honga. Natu kundafaneni nghee hatu dulu okulongifa eenghedi nhee daye dokuhonga—onghedi i shii okuudiwa ko noupu, omapulo taa pondola, okutomhafana ku li pandunge nosho yo omafaneko taa wapalele.
Honga monghedi i shii okuudiwa ko noupu
4, 5. (a) Omolwashike onghedi i shii okuudiwa ko noupu i li oshitukulwa sha fimanenena shoshili yOmbibeli? (b) Opo tu honge monghedi i shii okuudiwa ko noupu, omolwashike sha fimana okulungamena oitya oyo hatu longifa?
4 Omaushili a fimana Eendjovo daKalunga inaa kitakana. Jesus okwa popya meilikano ta ti: “Ohandi ku hambelele, Tate, . . . osheshi oinima ei Ove we i holeka ovanongo novanaendunge, ndele we i hololela eehanana.” (Mateus 11:25) Jehova okwa ningifa omalalakano aye a hololelwe ovo ve na omitima da yuka node lininipika. (1 Ovakorinto 1:26-28) Onghee hano, onghedi oyo i shii okuudiwa ko noupu oi li oshitukulwa sha fimanenena shoshili yOmbibeli.
5 Ngeenge to ningi ekonakonombibeli lopeumbo naumwe ile elishuneko kuumwe oo e na ohokwe, ongahelipi to dulu okuhonga monghedi i shii okuudiwa ko noupu? Oshike twe lihonga kOmuhongi Munene? Opo a udife ko ovapwilikini vaye ovo vahapu vomuvo va li “ovanhu vongaho, inava longwa,” Jesus okwa longifa eendjovo odo kwa li tava dulu okuuda ko noupu. (Oilonga 4:13) Hano opo tu honge monghedi i shii okuudiwa ko noupu, oshiteelelwa shotete osho okulungamena oitya oyo hatu longifa. Inatu pumbwa okulongifa oitya ile omatumbulo oo tae shi ningi shidjuu okuudifa ko nawa vamwe oshili yEendjovo daKalunga. “Omukalo wokupopya eendjovo dihapu” otau dulu okutilifa vamwe, unene tuu ovo ve na ehongo ile ounghulungu wa ngabekwa. (1 Ovakorinto 2:1, 2, OB-1986) Oshihopaenenwa shaJesus otashi ulike kutya eendjovo di shii okuudiwa ko noupu da hoololekeka otadi dulu okuyelifa oshili neenghono.
6. Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okudjuupaleka omukonakonimbibeli nomauyelele mahapu unene?
6 Opo tu honge monghedi i shii okuudiwa ko noupu, otu na yo okukala twa lungama tu ha djuupaleke omukonakonimbibeli nomauyelele mahapu unene. Jesus okwa li e na ko nasha nomangabeko ovahongwa vaye. (Johannes 16:12) Nafye yo otu na okukala tu na ko na sha nomangabeko omukonakoni. Pashihopaenenwa, ngeenge hatu konakona naumwe membo Ontseyo Ndjoka Tayi Fala kOmwenyo Gwaaluhe, inatu pumbwa okufatulula okanima keshe.a Noinashi pumbiwa okweendelela okumana ko omauyelele, sha fa ngeno kutya okumana ko oitukulwa ihapu osho oshinima sha fimana unene. Ponhele yaasho, oshi li pandunge okweefa eemhumbwe nokudula kwomukonakoni oko ku ufe kutya ekonakono oli na okweendelela shi fike peni. Elalakano letu olo okukwafela omukonakoni a ninge omuhongwa waKristus nosho yo omulongeli waJehova. Otu na okukufa efimbo olo la pumbiwa opo tu kwafele omukonakoni oo e na ohokwe a ude ko nawa osho te lihongo. Kungaha, oshili otai ka kuma omutima waye noku mu linyengifa a katuke eenghatu.—Ovaroma 12:2.
7. Omaetepo elipi taa dulu oku tu kwafela tu kale hatu hongo monghedi i shii okuudiwa ko noupu ngeenge hatu yandje oipopiwa meongalo?
7 Ngeenge hatu yandje oipopiwa meongalo, unene tuu ngeenge movapwilikini omu na ovanhu vape, ongahelipi hatu dulu okupopya eendjovo odo di “uditike”? (1 Ovakorinto 14:9) Tala komaetepo atatu oo taa dulu oku tu kwafela. Shotete, fatulula oitya oyo to longifa i he shiivike. Okuuda ko kwetu Eendjovo daKalunga okwe tu pa elongifo loitya ye likalekelwa. Ngeenge ohatu longifa omautumbulilo ngaashi “omupiya omudiinini nomunaendunge,” “eedi dimwe” nosho yo “Babilon Shinene,” otashi dulika tu kale twa pumbwa oku a fatulula nomatumbulo e shii okuudiwa ko noupu oo taa yelifa nawa omaityo ao. Oshitivali, otu na okuhenuka elongifo loitya ihapu unene. Oitya ihapu unene netamununemo loitya lihapu otali dulu okukanififa ohokwe yovapwilikini. Okuyelifa nawa ohaku di mokuhalongifa oitya ile omatumbulo inaa pumbiwa. Oshititatu, inatu kendabala okupopya oinima ihapu. Okukonga omauyelele kwetu otaku dulu okweetifa omauyelele mahapu a hokwifa. Ndelenee oshi li nawa ngeenge hatu tula omauyelele melandulafano noitwa inini oyo ya fimana, nokulongifa ashike ouyelele oo tau yambidida oitwa oyo notau dulu okundjadjukununwa mo nawa moule wefimbo olo la nunwa.
Okulongifa omapulo taa pondola
8, 9. Ongahelipi hatu dulu okuhoolola epulo olo tali wapalele ohokwe yomuneumbo? Yandja oihopaenenwa.
8 Dimbuluka kutya Jesus okwa li onghulungu mokulongifa omapulo opo e linyengife ovahongwa vaye va popye osho sha li momadiladilo avo nosho yo opo a pendule omadiladilo avo noku a deula. Mokulongifa omapulo, Jesus okwa hanga omitima davo nokwe di nwefa mo noukeka. (Mateus 16:13, 15; Johannes 11:26) Mbela ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo taa pondola ngaashi Jesus a ninga?
9 Ngeenge hatu udifa eumbo neumbo, ohatu dulu okulongifa omapulo opo tu pendule ohokwe movanhu nokungaha otashi tu yeululile omhito yokupopya kombinga yOuhamba waKalunga. Ongahelipi hatu dulu okuhoolola epulo olo tali tu kumwe noinima oyo omuneumbo e na ohokwe muyo? Natu kale hatu talaatala. Ngeenge hatu uya peumbo lonhumba, natu tale momudingonoko walo. Mbela moluumbo omu na oidanaukifo, osho tashi ulike kutya meumbo olo omu na ounona? Ngeenge osho ohatu dulu okupula kutya: ‘Mbela owa diladila nale kutya ounyuni otau ka kala wa fa peni eshi ounona voye tava ka kula?’ (Epsalme 37:10, 11) Mbela pomuvelo weumbo wokomesho ope na omakumba mahapu ile eumbo ola amenwa noalarma? Ohatu dulu okupula kutya: ‘Mbela oto diladila ngeenge otape ke uya tuu efimbo olo eshi ovanhu ngaashi fye naave hatu ka dula oku ka kala tu udite eameno momaumbo etu nosho yo momapandavanda?’ (Mika 4:3, 4) Mbela ope na poima opo pa tungwa pwa filukila opo pa kale ha pa pitile okatemba koshilema? Ohatu dulu okupula kutya: ‘Mbela otapa ka kala tuu efimbo olo eshi ovanhu aveshe tava ka hafela oukolele muwa?’ (Jesaja 33:24) Omaetepo mahapu otaa dulu okuhangika membo Reasoning From the Scriptures.b
10. Ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo opo tu ‘teke mo’ omadiladilo nosho yo omaliudo momutima womukonakonimbibeli, ndele oshike osho tu na okukaleka momadiladilo?
10 Ongahelipi hatu dulu okulongifa nawa omapulo ngeenge hatu ningi omakonakonombibeli navamwe? Itatu dulu okulesha omitima dovanhu ngaashi Jesus. Ndelenee omapulo taa pulwa noukeka otaa dulu oku tu kwafela tu ‘teke mo’ omadiladilo nosho yo omaliudo momitima dovakonakoni. (Omayeletumbulo 20:5) Pashihopaenenwa, natu tye nee ohatu konakona etukulwa “Molwashike onghalamwenyo yometilokalunga hai eta elao,” membo Ontseyo. Otali yelifa etaleko laKalunga li na sha nokuhenouyuki, oluhaelo nosho yo oinima imwe i lili. Omukonakoni otashi dulika a nyamukule omapulo oo a shangwa membo shi li mondjila, ndele mbela ota tu tuu kumwe naasho te lihongo? Ohatu dulu oku mu pula hatu ti: ‘Mbela etaleko laJehova li na sha noinima oyo otali monika tuu li li pandjele kwoove?’ ‘Ongahelipi to dulu okutula moilonga omafinamhango Ombibeli oo monghalamwenyo yoye?’ Ndele kaleka momadiladilo omhumbwe yokukala nefimaneko lokufimaneka omukonakoni. Inatu hala okupula omapulo oo taa dulu okufifa ohoni ile okushundula omukonakonimbibeli.—Omayeletumbulo 12:18.
11. Omeenghedi dilipi ovapopi vomoipafi tava dulu okulongifa omapulo oo taa pondola?
11 Ovapopi vomoipafi otava dulu yo okulongifa omapulo taa pondola. Omapulo inaa teelela omanyamukulo—oo ovapwilikini inava teelelwa ve a nyamukule moule—otaa dulu okukwafela ovapwilikini va diladile nova tomhafane. Jesus okwa longifa omapulo a tya ngaho oikando imwe. (Mateus 11:7-9) Natango, konima yomatyekosha etwalemo, omupopi ota dulu okulongifa omapulo opo a ulike pauxupi oitwa ya fimana oyo tai ka kundafanwa. Ota dulu okutya: “Meenghundafana detu nena, ohatu ka konakona omanyamukulo komapulo aa taa landula . . . ” Opo nee koxuuninwa, ota dulu okuyukifa elitulemo komapulo oo opo a endulule oitwa oyo ya fimana.
12. Yandja oshihopaenenwa okuulika nghee ovakulunhuongalo Ovakriste tava dulu okulongifa omapulo opo va kwafele omwiitaveli mukwao a mone ehekeleko okudja mEendjovo daKalunga.
12 Moilonga yavo yokulifa oufita, ovakulunhuongalo Ovakriste otava dulu okulongifa omapulo opo va kwafele ‘eemwenyo da polimana’ di mone ehekeleko okudja mEendjovo daJehova. (1 Ovatessaloniki 5:14, NW) Pashihopaenenwa, opo omunhu oo a polimana a kwafelwe, omukulunhuongalo ota dulu okuyukifa elitulemo kEpsalme 34:19. Otali ti: “Omwene oku li popepi nomitima da teyauka, Ye oha xupifa ava ve nomhepo ya nyanyauka.” Opo ku shilipalekwe kutya omunhu oo a teka omukumo oku wete nghee omushangwa oo tau longo kuye mwene, omukulunhuongalo ota dulu okupula ta ti: ‘Jehova oku li vati popepi noolyelye? Mbela ope na omafimbo amwe oo ho kala u udite u na “omutima wa teyauka” nosho yo “omhepo ya nyanyauka”? Ngaashi Ombibeli tai ti, ngeenge Jehova oku li popepi novanhu va tya ngaho, mbela eshi itashi ti kutya oku li popepi naave?’ Ehekeleko lopanghenda la tya ngaho otali dulu okumwenyopaleka vali umwe oo e na omutima wa teka omukumo.—Jesaja 57:15.
Okutomhafana ku li pandunge
13, 14. (a) Ongahelipi hatu dulu okutomhafana naumwe oo ta ti kutya ita dulu okwiitavela muKalunga oo ita dulu okumona? (b) Omolwashike tu he na okuteelela keshe umwe a tomwe ndele ta itavele?
13 Moukalele wetu, otwa hala okuhanga omitima dovanhu okupitila mokutomhafana ku li pandunge notaku tomho. (Oilonga 19:8; 28:23, 24) Mbela eshi osha hala okutya otu na okulihonga okutomhafana monghedi ya kitakana opo tu tomhe vamwe va itavele oshili yEendjovo daKalunga? Hasho nande. Okutomhafana ku li pandunge inaku pumbwa ku kale kwa kitakana. Okutomhafana ku li pandunge taku ningwa monghedi yanafangwa oko luhapu haku pondola. Tala koshihopaenenwa shimwe.
14 Ohatu dulu okunyamukula ngahelipi ngeenge umwe ta ti kutya ye ina itavela muKalunga oo ita dulu okumona? Ohatu dulu okutomhafana twe likolelela komhango yopaushitwe i na sha nosheetifi nosho yo oshidjemo. Ngeenge hatu tale oshidjemo shonhumba, ohatu dimine kutya ope na okukala pe na osheetifi. Ohatu dulu okutya: ‘Ngeno owa li nee konhele yokokule ndele to hange ko eumbo liwa li na oikulya (oshidjemo), oto ka dimina noupu kutya ope na umwe (omweetifi), oo a tunga eumbo olo nokwa yadifa ousikopa valo noikulya. Onghee hano, nafye ngeenge hatu tale omudutilo oo tau limonikila moushitwe nosho yo ouhapu woikulya oyo i li “momalimba” edu (oshidjemo), mbela kashi li pandunge okudimina kutya ope na Umwe (omweetifi) oo e lile po oinima oyo?’ Okutomhafana kwOmbibeli ku li paunafangwa nokwa yela nawa filufilu, otaku ti: “Osheshi keshe tuu eumbo oli nomutungi walo, ndelenee omutungi waaishe oKalunga.” (Ovaheberi 3:4) Ndelenee nande okutomhafana kwetu oku kale ku li pandunge shi fike peni, hakeshe umwe ta ka tomwa a itavele. Ombibeli otai tu dimbulukifa kutya ovovo ashike ve na “oikala iwa” tava ka ninga ovaitaveli.—Oilonga 13:48, NW; 2 Ovatessaloniki 3:2.
15. Onghedi yokutomhafana ilipi hatu dulu okulongifa opo tu divilike omaukwatya nosho yo eendjila daJehova, noihopaenenwa ivali ilipi tai ulike nghee hatu dulu okutomhafana monghedi ya tya ngaho?
15 Mokuhonga kwetu, kutya nee omoukalele womomapya ile omeongalo, ohatu dulu okutomhafana pandunge opo tu divilike omaukwatya nosho yo eendjila daJehova. Onghedi yokutomhafana hai pondola unene oyoyo yokutya ‘unene tuu,’ oyo Jesus a longifa oikando imwe. (Lukas 11:13; 12:24) Ngeenge ye likolelela komakondjifafano, onghedi oyo yokutomhafana ohai dulu okunwefa mo neenghono. Opo tu nyaneke pomutenya oushima wehongo lomundilo woheli, ohatu dulu okutya: ‘Kape na xe omunahole ta ka handukila omona waye ndele ta tenheke eke lomona momundilo. Ediladilo lomundilo woheli kali fi tuu linyanyalifi unene kuTate yetu womeulu omunahole!’ (Jeremia 7:31) Opo tu honge kutya Jehova oha file oshisho ovapiya vaye pauhandimwe, ohatu dulu okutya: ‘Ngeenge Jehova oku shii keshe imwe yomeenyofi omamiliyona omayovi kedina, ita ka fila tuu unene oshisho ovanhu ovo ve mu hole nokwe va landa nohonde yOmona waye i na ondilo!’ (Jesaja 40:26; Oilonga 20:28) Okutomhafana kwa tya ngaho ku na eenghono otaku dulu oku tu kwafela tu hange omitima davamwe.
Omafaneko taa wapalele
16. Omolwashike omafaneko a fimanenena mokuhonga?
16 Omafaneko taa pondola oku li oshinyenyepalifi osho tashi dulu okuningifa okuhonga kwetu ku kale kuhokwifa kuvamwe. Omolwashike omafaneko a fimanenena mokuhonga? Omuhongi umwe okwa ti: “Okudiladila nope he na omafano oo taa udike, osho oshinima shimwe shomoinima oyo ovanhu itava dulu okupondola noupu.” Omafaneko ohaa konekifa momadiladilo etu omafano e na eityo, noku tu kwafela tu ude ko nawa omadiladilo mape. Jesus okwa li a denga mbada mokulongifa omafaneko. (Markus 4:33, 34) Natu konakone nghee hatu dulu okulongifa onghedi oyo yokuhonga.
17. Oitwa ine ilipi tai dulu okuningifa efaneko li pondole?
17 Oshike hashi ningifa efaneko li pondole? Shotete, oli na okukala tali wapalele ovapwilikini vetu, le likolelela keenghalo odo ovapwilikini vetu tava dulu okuuda ko noupu. Ohatu dimbuluka kutya Jesus okwa longifa omafaneko mahapu oo e likolelela kokukalamwenyo kwakeshe efiku kwovapwilikini vaye. Oshitivali, efaneko oli na okukala tali tu kumwe noshitwa osho tashi yelifwa. Ngeenge efaafanifo inali yukila ko, efaneko otashi dulika li ngwangwaneke ovapwilikini vetu. Oshititatu, efaneko kali na okukala liyadi omauyelele mahapu inashi pumbiwa. Dimbuluka kutya Jesus okwa yandja omauyelele okondadalunde oo a pumbiwa ndele ina kwatela mo oo inaa fimanenena. Oshitine, ngeenge hatu longifa efaneko, otu na okushilipaleka kutya etulomoilonga loshitwa osho tashi fanekwa ola yela. Ngeenge hasho, vamwe itava ka yelelwa.
18. Ongahelipi hatu dulu okutota po omafaneko taa wapalele?
18 Ongahelipi hatu dulu okweeta po omafaneko taa wapalele? Inatu pumbwa okudiladila omahokololo male notaa fatulula shihapu. Omafaneko e li pauxupi otaa dulu okupondola. Kendabala ashike u diladile oihopaenenwa yoshitwa osho tashi kundafanwa. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno ohatu kundafana shi na sha nokudimina po kwaKalunga, notwa hala okuyelifa oshitwa osho sha popiwa mOilonga 3:19, omo taku tiwa kutya Jehova oha ‘dimi po’ omanyono etu. Osho musho vene oshi li epopyo lopafaneko la twa, ndelenee oshihopaenena sholela shilipi hatu dulu okulongifa opo tu yelife oshitwa shOmushangwa oo—oshidimifo? ile efulafula? Ohatu dulu okutya: ‘Ngeenge Jehova ta dimi po omatimba etu, ohe a dimi po a fa ta longifa efulafula (ile oshidimifo).’ Otashi ka kala shidjuu okudopa okuuda ko oshitwa shefaneko lanafangwa la tya ngaho.
19, 20. (a) Openi hatu dulu okuhanga omafaneko mawa? (b) Oihopaenenwa imwe ilipi yomafaneko taa pondola, oo a shangwa moishangomwa yetu? (Tala yo oshimhungu.)
19 Openi to dulu okuhanga omafaneko taa wapalele, mwa kwatelwa oihopaenenwa yoshili yomokukalamwenyo? A konga monghalamwenyo yoye mwene ile momaputuko nosho yo moimoniwa i lili noku lili yovaitaveli vakweni. Omafaneko otaa dulu okuhoololwa okudja keedjo vali dimwe di lili noku lili, mwa kwatelwa oinima i na omwenyo nosho yo oyo i he na omwenyo, oinima yomeumbo ile oshiningwanima osho opo sha ningwa nosha shiivika nawa momudingonoko. Onghedi tai pondola yokukonga omafaneko oyo okukala tu li oupafi, hatu “shipununa” eenghalo dakeshe efiku odo de tu dingilila. (Oilonga 17:22, 23) Embo lomauyelele limwe li na sha nokupopya moipafi otali fatulula tali ti: “Omupopi oo ha konakona onghalamwenyo nosho yo omalipyakidilo ovanhu e lili noku lili, ha popi novanhu vomaludi keshe, ha konakona oinima a mana mo noha pula omapulo fiyo te i udu ko, ota ka kala nomauyelele mahapu oo taa dulu okulongifwa e li omafaneko notae mu kwafele keshe efimbo e a pumbwa.”
20 Ope na natango eedjo dimwe domafaneko mahapu taa pondola—Oshungonangelo, oAwake! nosho yo oishangomwa ikwao ya nyanyangidwa kEendombwedi daJehova. Oto dulu okulihonga shihapu mokutala nghee oishangomwa oyo ya longifa omafaneko.c Pashihopaenenwa, konakona efaneko olo la longifwa mokatendo 11 metukulwa 17 membo Ontseyo. Otali faneke eyooloko lomaukwatya ovanhu ovo ve li meongalo a fa eetuwa di lili noku lili tadi ende pamwe naave mondjila. Mbela oshike tali shi ningi li kale nomupondo? Didilika kutya ole likolelela keenghalo dakeshe efiku, ola yukila ko unene koshitwa osho tashi yelifwa, netulomoilonga ola yelifwa. Ohatu dulu okulongifa omafaneko oo a shangwa moishangomwa mokuhonga kwetu, tashi dulika tu a yukife keemhumbwe domukonakonimbibeli ile tu a lundulule opo tu a longife moipopiwa.
21. Ondjabi ilipi hai di mokukala omuhongi wEendjovo daKalunga ha pondola?
21 Ondjabi yokukala omuhongi e na omupondo oinene. Ngeenge hatu hongo, ohatu tukulilafana navamwe, hatu liyandje opo tu kwafele vamwe. Okuyandja kwa tya ngaho otaku eta elao, molwaashi Ombibeli oya ti: “Okuyandja oku nelao komesho yokutambula.” (Oilonga 20:35) Kovahongi vEendjovo daKalunga, elao olo olo ehafo lokushiiva kutya ohatu yandje oshili i na sha naJehova—oshinima osho shi na ongushu yashili notai kalelele. Nohatu dulu okukala nembilipalelo olo tali di mokushiiva kutya ohatu hopaenene Omuhongi Munene, Jesus Kristus.
[Omashangelo opedu]
a La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b Tala oshitukulwa “Omatwalemo okulongifwa moukalele womomapya,” pepandja 9-15.—La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
c Okumona oihopaenenwa, tala moWatch Tower Publications Index 1986-2000, koshi yoshipalanyole “Illustrations.”—Ya nyanyangidwa momalaka mahapu kEendombwedi daJehova.
[Efano pepandja 32]
Oto dimbuluka?
• Ongahelipi hatu dulu okuhonga monghedi i shii okuudiwa ko noupu ngeenge hatu ningi ekonakonombibeli lopeumbo naumwe nosho yo ngeenge hatu yandje oshipopiwa meongalo?
• Ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo oo taa pondola ngeenge hatu udifa eumbo neumbo?
• Ongahelipi hatu dulu okutomhafana pandunge opo tu divilike omaukwatya nosho yo eendjila daJehova?
• Openi hatu dulu okuhanga omafaneko taa wapalele?
[Box/Picture on page 23]
Mbela oto dimbuluka omafaneko aa?
Omafaneko taa landula oo amwe po omomafaneko taa pondola. Omolwashike ito kongo omauyelele e na sha nomafaneko oo moishangomwa oyo ya ulikwa ndele to didilike nghee a kwafela okuyelifa oshitwa osho sha kundafanwa?
• Ngaashi ovashiki veengoma novaimbi, ovo tava lalakanene okutunga ohombo i na omupondo ove likolelela unene kukaume muwa.—Oshungonangelo, ye 1 Juni 2001, epandja 12.
• Okupopya omadiladilo oye otaku dulu okuyelekanifwa nokuumbila umwe etanga. Oto dulu oku li umba nombili ile oku li umba wa diinina ndele tali yahameke.—Ontseyo Ndjoka Tayi Fala kOmwenyo Gwaaluhe, epandja 144.
• Okulihonga okuulika ohole okwa fa okulihonga elaka lipe.—Oshungonangelo, ye 1 Marsa 1999, epandja 11, 16.
• Oufyuululwalunde otau dulu okufaafanifwa naasho hashi ningwa po ngeenge omuteleki weemboloto te di teleke moshipana osho shi na elila. Eemboloto adishe odo tadi telekwa moshipana osho otadi ka kala di na edidiliko olo.—Ove oto Dulu Okukala nOmwenyo Fiyo Alushe mOparadisa kombada yEdu, epandja 74.
• Oumhulile ohau ningile naanaa eendemoni osho oukulya ovo hava telifwa onuno hava ningile ovakongo. Ohau nane oihakanwa.—Ontseyo Ndjoka Tayi Fala kOmwenyo Gwaaluhe, epandja 111.
• Okuuya kwaJesus okumangulula oludalo laAdam otaku dulu okuyelekanifwa nomukwafi oshipuna oo ta futu oshikolo shofeema (osho sha etifwa komupashukili omuhenouyuki) ndele ta patulula vali ofabrika nokungaha ovanailonga vayo otava mono ouwa.—Oshungonangelo, ye 1 Februali 1991, epandja 24.
• Ngaashi ashike onghulungu ya halelela okulongulula oshilonga shayo shiwa osho kwa li sha hanaunwa po opo shi kale vali shiwa ngaashi sha li nale, Jehova okwa halelela shili oku tu mona tu li monghalamwenyo ngaashi oyo ya li petameko, onghalo ya wanenena.—Ontseyo Ndjoka Tayi Fala kOmwenyo Gwaaluhe, epandja 181.
[Efano pepandja 28]
Ovakriste vashili ovo ovahongi vEendjovo daKalunga
[Efano pepandja 29]
Ovakulunhuongalo otava dulu okulongifa omapulo va kwafele ovaitaveli vakwao opo va mone ehekeleko okudja mEendjovo daKalunga