ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w03 7/1 ep. 7-12
  • Hopaenena Jehova Kalunga ketu e he na onhondo

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Hopaenena Jehova Kalunga ketu e he na onhondo
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Nghee vamwe ve linyenga ketumbalo laJehova
  • Nghee a ungaunga naAbraham nosho yo Israel
  • Jesus, omuhongi e he na onhondo
  • Oidjemo iwa
  • Okupondola okatongotongo
  • “Mbwalangadjeni” mohole
  • Josua nOvagibeon
    Osho to dulu okulihonga mOmbiibeli
  • Ovaisrael tava i medu laKanaan
    Ombibeli oi na etumwalaka lilipi?
  • Jehova oha wanifa po alushe omaudaneko aye
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2007
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
w03 7/1 ep. 7-12

Hopaenena Jehova Kalunga ketu e he na onhondo

“Kalunga iha tale oshipala shomunhu.”—OVAROMA 2:11.

1, 2. (a) Oshike osho Jehova a li a lalakanena shi na sha nOvakanaan aveshe? (b) Jehova okwa ninga shike, nomapulo elipi taa holoka?

ESHI sha li pOmaluhaela aMoab mo 1473 K.O.P., Israel osha li sha pwilikina nawa kuMoses. Osha li sha taalela eshongo kombinga ikwao yomulonga waJordan. Moses okwa li a shiivifa elalakano laJehova okulongifa Israel okufinda oiwana yaKanaan iheyali oinaenghono oyo ya li mEdu lEudaneko. Eendjovo daMoses kada li tuu tadi tu omukumo odo tadi ti: “[Omwene] Kalunga koye ngenge te i ku pe ndee ove u i taatae”! Israel kasha li shi na okuninga ehangano nayo, nokaya li ya wana okufilwa onghenda.—Deuteronomion 1:1; 7:1, 2.

2 Ndele nande ongaho, Jehova okwa xupifa oukwaneumbo umwe womoshilando osho sha homonwa tete kuIsrael. Ovanhu va dja moilando ikwao ine navo ova amenwa kuKalunga. Omolwashike mbela? Mbela oshike osho oiningwanima ikonekwedi oyo i na sha nokuxupifwa kwOvakanaan ovo tai tu hongo kombinga yaJehova? Nongahelipi hatu dulu oku mu hopaenena?

Nghee vamwe ve linyenga ketumbalo laJehova

3, 4. Eenghundana domafindano Ovaisrael oda kuma oohandimwe muKanaan ngahelipi?

3 Momukokomoko womido 40 eshi Ovaisrael va li mombuwa fimbo inava ya mEdu lEudaneko, Jehova okwa amena nokwa kondjela oshiwana shaye. Kolukadi lEdu lEudaneko, Israel osha li sha taalela ohamba yaArad, Omukanaan. Kekwafo laJehova, Ovaisrael ove i finda novanhu vayo puHorma. (Numeri 21:1-3) Konima yaasho, Ovaisrael ova kunduluka noshilongo shaEdom nokuyuka kolundume va ye koushilolundume wEfuta La Fya. Ponhele opo opwa li nale Ovamoab, ndele pefimbo opo opwa li Ovaamori. Ohamba yOvaamori Sihon oya anya okweefa Ovaisrael va taulule moshilongo shayo. Olwoodi ola tukuluka puJahas, nosha yela kutya osha li kolundume lefilu lomulonga waArnon, oko Sihon a dipaelwa. (Numeri 21:23, 24; Deuteronomion 2:30-33) Okweehena komesho natango kolundume, okwa li Og oo a li ta pangele Ovaamori muBasan. Nonande Og okwa li omutongolume, ka li ta dulu okuyelekwa naJehova. Og okwa dipaelwa puEdrei. (Numeri 21:33-35; Deuteronomion 3:1-3, 11) Eenghundana domafindano oo nosho yo omahokololo e na sha nEtembu lOvaisrael okudja muEgipti oya li ya nwefa mo neenghono ovanhu vamwe ovo va li muKanaan.a

4 Eshi Israel sha ya muKanaan konima yokutauluka Jordan, ova onga onhanda muGilgal. (Josua 4:9-19) Oshilando shaJeriko osho sha li shi na ohotekuma kasha li kokule. Osho Omukanaan Rahab a uda shi na sha noilonga yaJehova oshe mu linyengifa a katuke meitavelo. Oshidjemo, eshi Jehova a eta ehanauno laJeriko, okwe mu xupifa nosho yo ovo va li meumbo laye.—Josua 2:1-13; 6:17, 18; Jakob 2:25.

5. Oshike she linyengifa Ovagibeon va kengelele?

5 Konima yaasho, Israel osha fiya po omaluhaela oo e li popepi nomulonga ndele osha londa koikulundudu oyo ya li pondingandinga yoshitukulwa osho. Mokushikula ewiliko laJehova, Josua okwa longifa omikalo dokunangela noukeka oshilando shaAi. (Josua, etukulwa eti-8) Eenghundana defindano olo ode linyengifa eehamba dOvakanaan dihapu di ongale kumwe di lwife Israel. (Josua 9:1, 2) Ovakalimo vomoshilando shOvahevi shaGibeon ove linyenga monghedi ya yooloka. Josua 9:4 ota ti: “Ova kengelela.” Ngaashi Rahab, navo ova uda kombinga yokumangulula kwaJehova oshiwana shaye pEtembu nosho yo eshi Sihon naOg va findwa. (Josua 9:6-10) Ovagibeon ova mona kutya itashi kwafa sha okulwa. Onghee hano, omolwaGibeon nosho yo oilando itatu yopopepi—Kefira, Beerot naKirjat-Jearim—ova tuma ovatumwakalelipo va ye kuJosua kuGilgal tave liningifa va fa va dja koshilongo shokokule. Omhangela oyo va pangela oya pondola. Josua okwa ninga ehangano navo olo la shilipaleka exupifo lavo. Konima yomafiku atatu Josua nOvaisrael ova ka shiiva kutya ova kengelelwa. Ndele nande ongaho, okwa li va ana kuJehova shi na sha nehangano olo nomolwaasho ove li diinina. (Josua 9:16-19) Mbela Jehova okwe shi tambula ko?

6. Jehova okwe linyenga ngahelipi kehangano olo Josua a ninga nOvagibeon?

6 Ovagibeon okwa li va pitikwa va ninge ovatyavi voikuni novateki vomeva vOvaisrael, nokuli ‘novoshiyambelo shOmwene’ ketwali. (Josua 9:21-27) Kakele kaasho, eshi eehamba nhano dOvaamori nomatanga ado da fininika Ovagibeon, Jehova okwe di katukila onghatu pashikumwifilonga. Eemhawe oda dipaa ovatondi vahapu ve dulife pwaavo va dipawa kovakwaita vaJosua. Jehova okwa nyamukula nokuli eilikano laJosua eshi a ilikana etango nohani i kanghame opo ovatondi va findwe filufilu. Josua okwa ti: “Inapa kala nande efiku limwe la [fa efiku] olo, ngenge komesho ile konima yalo, Omwene ngeno a uda ondaka yomunhu. Osheshi Omwene okwa kondjela Ovaisrael.”—Josua 10:1-14.

7. Oshili ilipi Petrus a dimina ya ulikwa moshinima shi na sha nOvakanaan vonhumba?

7 Omukanaan Rahab noukwaneumbo waye nosho yo Ovagibeon ova li va tila Jehova nova katuka metwokumwe netilo olo. Osho she va ningilwa osha ulika sha yela nawa koshili oyo Omukriste omuyapostoli Petrus a ka popya konima yefimbo, ta ti: “Kalunga iha tale omunhu kombada. Ndele moshiwana keshe, keshe ou he mu tila ndee ta diinine ouyuki, ote mu wapalele.”—Oilonga 10:34, 35.

Nghee a ungaunga naAbraham nosho yo Israel

8, 9. Ongahelipi okuhenonhondo kwaJehova kwa ulikwa mokuungaunga kwaye naAbraham nosho yo noshiwana shaIsrael?

8 Omuhongwa Jakob okwa yukifa elitulemo kolune laKalunga inali longelwa mokuungaunga kwaYe naAbraham noludalo laye. Abraham okwa ninga “kaume kaKalunga” omolweitavelo laye ndele hamolwomuhoko omo a dja. (Jakob 2:23) Eitavelo laAbraham nohole yaye yokuhola Jehova oya etifa omanangeko noupuna koludalo laye. (2 Omafimbo 20:7) Jehova okwa li a udanekela Abraham, ta ti: “Ame ohandi ke ku nangeka noupuna unene noludalo loye ohandi li hapupalifa unene ngaashi eenyofi dokeulu nongaashi eheke pomunghulo wefuta.” Ndele didilika eudaneko movelishe ya landula ko, taku ti: “Noiwana aishe kombada yedu tai ka nangekwa noupuna moludalo loye.”—Genesis 22:17, 18; Ovaroma 4:1-8.

9 Ponhele yokuulika onhondo, Jehova okwa ulika mokuungaunga kwaye naIsrael osho ta dulu okuningila ovo tava dulika kuye. Okuungaunga kwa tya ngaho oku li oshihopaenenwa shanghee Jehova ha ulike ohole i na oudiinini kovapiya vaye ovadiinini. Nonande Israel osha li ‘emona laJehova le likalekelwa,’ osho kasha li tashi ti kutya oiwana ikwao okwa li ya imbwa okumona ouwa waye. (Exodus 19:5, NW; Deuteronomion 7:6-8) Doshili, Jehova okwa kulila Israel moupika waEgipti nopo nee okwa popya ta ti: “Onye amuke Ame nde mu hoolola momapata aeshe edu.” Ndelenee okupitila momuprofeti Amos nosho yo vamwe, Jehova okwa udanekela yo ovanhu ‘vomoiwana aishe’ etimaumbwile liwa neenghono.—Amos 3:2; 9:11, 12; Jesaja 2:2-4.

Jesus, omuhongi e he na onhondo

10. Ongahelipi Jesus a hopaenena Xe mokuulika okuhenonhondo?

10 Pefimbo loukalele waye kombada yedu, Jesus oo e li oshifeka elela shaXe, okwa hopaenena okuhenonhondo kwaYe. (Ovaheberi 1:3) Pefimbo opo okwa li e na ko nasha unene nokukonga “[eedi] odo da kana domeumbo laIsrael.” Ndelenee ina efa okuyandja oundombwedi komukainhu Omusamaria pofifiya. (Mateus 15:24; Johannes 4:7-30) Okwa longa yo oshikumwifilonga eshi a pulwa komukulunhu wetanga oo sha yela kutya ka li Omujuda. (Lukas 7:1-10) Kakele kohole oyo kwa li e hole nayo oshiwana shaKalunga, oshikumwifilonga osho osha li euliko la wedwa po lohole yaye. Ovahongwa vaJesus ova udifa yo apeshe. Osha ka yela mo nawa kutya okumona omanangeko noupuna aJehova kakwa li kwe likolelela koukwashiwana ndelenee okoikala. Ovanhu ve lininipika nove na omitima da yuka ovo va li va fya ondjala yoshili ove linyenga konghundana iwa yOuhamba. Mepingafano naasho, ovo ve linenepeka ova tonda Jesus netumwalaka laye. Jesus okwa ti: “Handi ku hambelele Tate, Omwene weulu nowedu, osheshi oinima ei we i holeka ovanaendunge novanongo ndele owe i hololela ava va fa ouhanana. Heeno, Tate, osheshi osho she ku wapalela.” (Lukas 10:21) Ngeenge ohatu ungaunga navamwe she likolelela kohole neitavelo, ohatu katuka tu he na onhondo notu shi shii kutya Jehova okwe shi hokwa.

11. Ongahelipi okuhenonhondo kwa li kwa ulikwa meongalo lOvakriste vonale?

11 Meongalo lOvakriste vonale, pokati kOvajuda naavo ve he fi Ovajuda opwa li oufikepamwe. Paulus okwa yelifa ta ti: “Oshinge nefimano nombili okukeshe tuu ou ta wanifa ouwa, tete Omujuda nOmugreka yo. Osheshi Kalunga iha tale oshipala shomunhu.”b (Ovaroma 2:10, 11) Eshi kwa li sha ufa okumona kwavo ouwa molune laJehova inali longelwa, kasha li oudilo wavo wopamuhoko, ndelenee elinyengo lavo kwaasho ve lihonga shi na sha naJehova netimaumbwile olo la yandjwa kekulilo lOmona waye, Jesus. (Johannes 3:16, 36) Paulus okwa shanga ta ti: “Omujuda haye ou e wetike kombada, nepitotanda kali fi eli hali ningwa kombada mombelela, ndelenee, Omujuda washili oye ou Omujuda womeni, nepitotanda loshili oleli lomomutima, [okupitila momhepo, NW] hapeendada.” Mokulongifa noukeka oshitya “Omujuda” (osho tashi ti “waJuda,” tashi ti, okutangwa ile okupandulwa), Paulus okwa weda ko ta ti: “Ndele oye oku nepandulo hapovanhu, ndelenee opuKalunga.” (Ovaroma 2:28, 29) Jehova oha pandula nope he na onhondo. Mbela nafye osho hatu ningi?

12. Ehololo 7:9 otali yandje etimaumbwile lashike, nokoolyelye?

12 Konima yefimbo, omuyapostoli Johannes okwa mona memoniko Ovakriste ovadiinini ovavaekwa va fanekwa ve li oshiwana shopamhepo sho 144 000, ‘va didilikwa momapata aeshe ovana vaIsrael.’ Konima yaasho, Johannes okwa mona “ongudu inene [yomoiwana aishe] nomomaludi aeshe [nomovanhu aveshe nomomalaka] aeshe, vo ova li ofika va taalela olukalwapangelo nOdjona, va djalekwa oikutu itoka to, ndee va li ve kwete oivale yomilunga momake avo.” (Ehololo 7:4, 9) Kungaha, kaku na ongudu yovanhu ile ovanhu velaka lonhumba va kelelwa okuya meongalo lopaKriste kunena. Oohandimwe vomomaputuko aeshe ove na etimaumbwile lokuxupa “moudjuu unene” tau uya noku ka nwa ‘meefifiya domeva di na omwenyo’ mounyuni mupe.—Ehololo 7:14-17, NW.

Oidjemo iwa

13-15. (a) Ongahelipi hatu dulu okupondola omayooloko opamihoko noopamaputuko? (b) Hokolola oihopaenenwa youwa oo tau dulu okweetwa kokuulika oukaume.

13 Jehova oku tu shii nawa, ngaashi tate muwa e shii ovana vaye. Sha faafana, ngeenge hatu shiiva vamwe mokukala nohokwe momaputuko avo, oulili pokati ketu navo otau kala inau fimana vali unene. Oiimbi yopamihoko otai di po, nomakwamo oukaume nohole otaa pamekwa. Oukumwe otau xumifwa komesho. (1 Ovakorinto 9:19-23) Osho osha ulikwa nawa koilonga yovatumwa ovo tava longo moilongo i he fi yavo. Ohava kala nohokwe yokuhokwa ovanhu vokoilongo oko, noshidjemo, divadiva ovatumwa ohava pange oukaume wopofingo nomaongalo omomudingonoko.—Ovafilippi 2:4.

14 Oidjemo iwa yokuhenonhondo otai udika okudja moilongo ihapu. Aklilu, oo a dja kuEtiopia, okwa li ha kala e udite ouwike muLondon, oshilandopangelo shaBritania. Okuuda kwaye ouwike okwa li kwa naipalekwa unene molwokukala e wete sha fa kutya ovanhu kave na oukaume naavo va dja koilongo imwe, oshinima osho hashi kala shi uditiwe moilando inene ihapu yaEuropa kunena. Aklilu ina mona tuu eyooloko eshi a ya kokwoongala kwopaKriste kOlupale lOuhamba lEendombwedi daJehova! Ovo va li po ove mu hambelela, noinapa kalwa okwa ka kala e udite ouumbo. Okwa ninga exumokomesho neendelelo mokukulika olupandu laye okupandula Omushiti. Diva okwa konga eemhito opo a tukule navamwe onghundana iwa yOuhamba moshitukulwa osho. Doshili, efiku limwe eshi kaume kaye oo hava udifa naye e mu pula kutya oku na nee paife omalalakano elipi monghalamwenyo, Aklilu ina ongaonga okunyamukula kutya okwa hala konahiya a ka kale oshitukulwa sheongalo hali popi elaka laye, Oshiamharika. Eshi ovakulunhuongalo veongalo lomomudingonoko olo hali popi Oshiingilisha ve shi uda, ova li va hafa okuninga elongekido ku yandjwe oshipopiwa shomoipafi shOmbibeli melaka loshidalelwamo laAklilu. Eshivo okukala opo ola ningifa ovanailongo vahapu nosho yo ovanhu vomomudingonoko opo va kale pokwoongala kwomoipafi kwotete muBritania mOshiamharika. Kunena, Ovaetiopia nosho yo vamwe moshitukulwa osho ova hangana meongalo tali xumu komesho. Vahapu oko ova mona kutya kape na sha osho tashi va imbi va kufe onghatu molwaJehova nokuninginifwa eninginifo lopaKriste shi li euliko laasho.—Oilonga 8:26-36.

15 Omaukwatya nomaputuko okwa yooloka. Ndele kae fi omifika dokuulika kutya omunhu okwa fimana ile ina fimana; oku li ashike omayooloko. Eshi kwa li tava tale eninginifo lovapiya vaJehova vape ve mu liyapulila kokanhunhu kaMalta, ehafo linene lEendombwedi domomudingonoko ola wedwa komahodi ehafo oo a kunguluka momesho ovatalelipo va dja kuBritania. Eengudu adishe dOvamalta nodOvabritania oda ulika omaliudo ado ndele omeenghedi da yoolokafana, nohole yavo inene yokuhola Jehova oya pameka omakwamo oukumwe wopaKriste.—Epsalme 133:1; Ovakolossi 3:14.

Okupondola okatongotongo

16-18. Hepaulula oshimoniwa shimwe osho tashi ulike nghee onhondo tai dulu okupondolwa meongalo lopaKriste.

16 Eshi ohole yetu yokuhola Jehova novamwatate Ovakriste tai hapupala, ohatu ka dula okuhopaenena nawanawa Jehova monghedi oyo ha tale ko vamwe. Ohatu dulu okupondola okatongotongo keshe twa li tu na shi na sha noukwashiwana, omuhoko ile eputuko lonhumba. Pashihopaenenwa, diladila koshinima shi na sha naAlbert, oo a longa mEtanga lovakwaita laBritania pefimbo lOita Itivali yOunyuni nokwa li a kwatwa ko kOvajapani eshi Singapore sha kwatwa ko mo 1942. Konima yefimbo okwa ka longa omido nhatu lwaapo ‘kolutenda leshina lefyo’ popepi naasho sha ka shiivika shi li onhopa oyo ya enda kombada yomulonga waKwai. Eshi a mangululwa pexulilo loita, okwa li e na ondjudo yeekilograma 32, okwa li e na eehamama nosho yo eyulu la teka nokwa li a vela oshimela, omaenghadi nosho yo omalaria. Omayovi ovanadolongo vakwao okwa li a mona oixuna shi dulife ye; vahapu ova fya. Omolwomahepeko oo Albert a mona, eshi a shuna kombulavo mo 1945 okwa li a nyemata, noka li a hala nande okukala e na ko nasha naKalunga ile nomalongelokalunga.

17 Omukainhu waAlbert, Irene, okwa li a ninga umwe womEendombwedi daJehova. Opo e mu hafife, Albert okwa ya kokwoongala kweongalo lEendombwedi daJehova lopomudingonoko omafimbo amwe. Omukriste omunyasha umwe oo kwa li e li moukalele wefimbo liyadi wedina Paul, okwa talela po Albert opo a konakone naye Ombibeli. Diva Albert okwa shiiva kutya Jehova oha tale ko oohandimwe she li kolelela keenghalo domitima davo. Okwa yapulila Jehova omwenyo waye nokwa ninginifwa.

18 Konima yefimbo Paul okwa ya kuLondon, okwe lihonga Oshijapani nokwa li ha endafana neongalo olo kwa li hali popi Oshijapani. Eshi kwa li a ninga eetepo opo Eendombwedi dOvajapani odo kwa li tadi talele po di ye pamwe naye keongalo oko a li nale, ovamwatate ova dimbuluka okukala nonhondo unene kwaAlbert shi na sha novanhu ovo va dja koJapani. Okudja eshi a shuna kuBritania, Albert okwa kala ha henuka okushakena nomunhu keshe a dja koJapani, onghee hano ovamwatate okwa li tave lipula kutya ongahelipi ta ka ungaunga nonghalo oyo. Kava li va pumbwa okulipula—Albert okwa tambula ko ovaenda ovo nohole yashili youmwainafana.—1 Petrus 3:8, 9.

“Mbwalangadjeni” mohole

19. Omayele elipi omuyapostoli Paulus taa dulu oku tu kwafela ngeenge otu na oikala yonhumba yokuulika onhondo?

19 Ohamba Salomo oinaendunge oya shanga tai ti: “Okukala nokatongotongo ke shiwa.” (Omayeletumbulo 28:21) Oshipu okukala tu udite twa nanenwa kwaavo tu shii nawanawa. Ndelenee omafimbo amwe, ohatu kala noikala yokuhaulika naanaa elitulemo mwaavo inatu shiiva nawa. Okukala nonhondo kwa tya ngaho itaku wapalele omupiya waJehova. Doshili, ohatu ningi nawa ngeenge hatu landula omayele aPaulus a yela ‘okumbwalangadja’—heeno, okumbwalangadja mohole yetu yokuhola Ovakriste vakwetu vomomaputuko e lili noku lili.—2 Ovakorinto 6:13.

20. Omeembinga dilipi dokukalamwenyo twa hala okuhopaenena Jehova Kalunga ketu e he na onhondo?

20 Kutya nee otu na oufembanghenda weifano lomeulu ile etimaumbwile lomwenyo waalushe kombada yedu, okuhakala nonhondo kwetu otaku tu kwafele tu hafele oukumwe woufita umwe nOmufita umwe. (Ovaefeso 4:4, 5, 16) Okukendabala okuhopaenena Jehova Kalunga ketu e he na onhondo, otashi dulu oku tu kwafela moukalele wetu wopaKriste, moukwaneumbo nosho yo meongalo, doshili, nomeembinga adishe dokukalamwenyo. Ongahelipi mbela? Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana oshinima osho.

[Omashangelo opedu]

a Etumbalo laJehova konima yefimbo ola ninga oshinima shokwiimbwa momaimbilo mayapuki.—Epsalme 135:8-11; 136:11-20.

b Apa outumbulilo “Ovagreka” otau yukifwa kwaaveshe ovo ve he fi Ovajuda.—Insight on the Scriptures, Embo 1, epandja 1004, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Ongahelipi Jehova a ulika okuhenonhondo shi na sha naRahab nosho yo Ovagibeon?

• Ongahelipi Jesus a ulika okuhenonhondo mokuhonga kwaye?

• Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu pondole okatongotongo keshe shi na sha nomaputuko nosho yo omihoko?

[Efano pepandja 8]

Efindano laIsrael okufinda Ovakanaan tali hovele

[Efano pepandja 9]

Jesus ina efa okuyandja oundombwedi komukainhu Omusamaria

[Efano pepandja 10]

Okwoongala kwomoipafi muBritania mOshiamharika

[Efano pepandja 10]

Ohole yaAlbert yokuhola Jehova oye mu kwafela a pondole onhondo

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma