Omamoniko e na sha nonhele omo hamu kala oishitwa yopamhepo
KUTYA nee ou kale to tale nawa keulu oule wefimbo li fike peni, ku na fiku u mone ko oshishitwa shopamhepo. Natango, kutya nee ou kale to pwilikine nawa, ku na efiku u ka ude ko ondaka yashimwe shomuyo. Ndele nande ongaho, ou shii kutya oishitwa yopamhepo oko i li. Oishitwa oyo oi na eendunge noi na eenghono dinene, oi na omadina nomaukwatya a yoolokafana. Oishitwa imwe yopamhepo ohai tu longele ouwa, ofimbo imwe hai kala ya hala oku tu yahameka. Hano oishitwa aishe yopamhepo oi na ohokwe mufye.
Kalunga kashili oye Omhepo. (Johannes 4:24) Oku na edina le likalekelwa, Jehova, olo tali mu yoolola ko kookalunga vahapu. (Epsalme 83:18, NW) Omupsalme umwe okwa ti: “Omwene [“Jehova,” NW] omunene, noku nokufimanekwa pombada, oha tilika komesho yookalunga aveshe; osheshi ookalunga aveshe voiwana, ovo oikalunga, ndelenee Omwene Oye Omushiti womaulu. Etumbalopangelo noshinge otai mu tetekelele, eenghono nevilimo otai yadifa ouyapuki [waye].” — Epsalme 96:4-6.
Omamoniko e na sha naKalunga kashili
Ombibeli oya ti: “Kape na ou a mona Kalunga nande.” (Johannes 1:18) Itatu dulu nandenande okuuda ko olupe laKalunga nosho yo oshinge shaye, ngaashi ashike omunhu oo a dalwa omupofi ita dulu okuuda ko omaluvala oinima. Okupitila mEendjovo daye Ombibeli, Kalunga oha yelifa oinima oyo ihatu dulu okumona ta longifa oinima oyo hatu mono, ngaashi ashike omuhongifikola omunekeka ha yelifile ovahongwa vaye oinima idjuu ta longifa oinima oyo ve shii nawa. Jehova okwa pa ovapiya vaye ovadiinini vonale omamoniko a nwefwa mo oo tae tu kwafele tu faneke momadiladilo oihale yomeulu notu ude ko ekwatafano olo li li pokati ketu noishitwa yomeulu.
Pashihopaenenwa, memoniko lomuprofeti Hesekiel oshinge shaJehova osha li sha faafanifwa nomundilo, ouyelele, emanya lasafir nosho yo outa wodula. Memoniko limwe vali, omuyapostoli Johannes okwa li a mona Jehova e li kolukalwapangelo laye ndele ta ti kutya Kalunga okwa “fa emanya layaspis nolasardis,” ndele ta weda ko vali kutya ‘olukalwapangelo laye ola dingililwa kouta wodula, nolupe lao ola fa osmaragidi.’ Omamoniko a tya ngaho otae tu kwafele tu ude ko kutya Jehova oku na eholokepo le likalekelwa noliwa neenghono, omuhokwifa nomunambili. — Ehololo 4:2, 3; Hesekiel 1:26-28.
Omuprofeti Daniel naye okwa li a pewa emoniko li na sha naJehova omo a mona ovaengeli ‘omayovi omulongo lwomayovi omulongo va kala ofika koshipala [shaJehova].’ (Daniel 7:10) Emoniko olo kala li tuu likumwifi! Okumona ashike nokuli omweengeli umwe memoniko oshinima shikumwifa neenghono, ndele diladila nee ngeno wa mona ovaengeli va wanenena ve li omayovi nomayovi!
Ombibeli oya tumbula ovaengeli lwoikando 400 lwaapo, nove na oinakuwanifwa i lili noku lili. Vamwe ohava ifanwa ovaserafi navamwe ovakerubi. Oshitya shOshigreka noshOshiheberi osho sha tolokwa “omweengeli” mOmbibeli otashi ti “omutumwa.” Onghee hano, ovaengeli ohava dulu okupopya novaengeli vakwao, nopefimbo lonale, ova li hava popi novanhu. Ovaengeli kave fi ovanhu ovo va li nale kombada yedu. Jehova okwa shita oishitwa oyo yopamhepo nalenale fimbo ina shita ovanhu. — Job 38:4-7.
Daniel okwa li a mona memoniko ovaengeli vahapu neenghono va ongala opo va tale oshiningwanima shonhumba shikumwifi. Opo nee okwa li a mona “Umwe a fOmona womunhu” te uya kolukalwapangelo laJehova opo a pewe “eenghono nefimano noshilongo. Noiwana aishe omaludi nomalaka tae mu longele.” (Daniel 7:13, 14) ‘Omona womunhu,’ omunyumunwa Jesus Kristus, ota dana onghandangala ya fimana monhele yoishitwa yopamhepo nokwa pewa eenghonopangelo a pangele kombada yedu alishe. Mafiku epangelo laye otali ka pingena po omapangelo opanhu notali ka xulifa po omikifi, oluhodi, omafininiko, oluhepo nefyo nokuli. — Daniel 2:44.
Nopehe na omalimbililo, eshi Jesus a nangekwa po eli Ohamba, osho osha li sha hafifa neenghono ovaengeli ovadiinini ovo va halela ovanhu ouwa. Ndele shinyikifa oluhodi, haishitwa aishe yopamhepo ya li ya hafa.
Ovatondi vaKalunga novanhu
Okudja ngoo nale pehovelo londjokonona yovanhu, umwe womovaengeli okwa li a kulika omahalo mai okukala ta ilikanwa kovanhu, nokungaho okwa twa ondubo naJehova nokwe lininga ye mwene Satana, osho tashi ti “Omupataneki.” Omulongi oo wowii munene, Satana, okwa yooloka ko filufilu kuJehova oo e li omunahole a shiya ko. Ovaengeli vamwe ova li va yambidida ounashibofa waSatana. Ombibeli otai va ifana eendemoni. Ngaashi ashike Satana, eendemoni nado oda ninga ovatondi vovanhu ovakwanyanya. Odo tadi xumifa komesho okumona oixuna kuhapu oko ku li kombada yedu, okuhe na ouyuki, omikifi, oluhepo nosho yo oita.
Nonande eengeleka dihapu dOukwakriste ihadi hongo vali naanaa ovanhu kombinga yaSatana ngaashi nale, embo lOmbibeli laJob otali tu pe ouyelele u na sha nomaukwatya nosho yo omalinyengotomheno omweengeli oo omunashibofa. Embo laJob ola ti: “Ndele efiku limwe ovanamati vaKalunga eshi ve uya ndele va kala ofika koshipala shOmwene, naSatana yo e uya pamwe navo.” Pomutumba umwe vali wa ka landula ko, Satana okwa li a lundila Job monghedi inyanyalifi a ti kutya Job okwa li ashike ta longele Kalunga molwaashi he mu longele ouwa. Molwaashi Satana okwa li a hala okuulika kutya osho a popya oshoshili, okwa li a etela Job omaupyakadi manene, a li a dipaa ovana vaJob aveshe omulongo nosho yo oimuna yaye. Okudja opo, okwa li a etela Job oidinda itondifa oyo ya li ya tumbuka olutu laye alishe. Ndele omaponokelo aeshe aSatana kaa li a pondola nandenande. — Job 1:6-19; 2:7.
Jehova oku na omatomheno mawa eshi a kala te lididimikile Satana oule wefimbo lile neenghono, ndele nande ongaho, ite ke mu lididimikila fiyo alushe. Mafiku Ondiaboli otai ka hanaunwa po. Opa katukwa nale eenghatu dimwe noda hokololwa membo lEhololo, omo twa yelifilwa shi na sha noshiningwanima shonhumba sha fimana osho sha ningilwa meulu, osho twa li itatu dulu okushiiva. Ombibeli oya ti: “Meulu omwa tukuluka olwoodi; Mikael [omunyumunwa Jesus Kristus] novaengeli vaye va lwifa ongadu [Satana]. Nongadu novaengeli vaye ova lwa yo, ndele ova nyengwa, nonhele yokukala kwavo meulu inai monika vali. Nongadu inene ya ekelwashi, eyoka likulu, la ifanwa ondiaboli naSatana, ou ta hongaula ounyuni aushe, okwa ekelwa pedu, novaengeli vaye ova ekelwashi yo pamwe naye.” — Ehololo 12:7-9.
Didilika kutya okwa tiwa kutya Satana ota “hongaula ounyuni aushe.” Satana oha pukifa ovanhu mokuxumifa komesho omahongo omalongelokalunga oipupulu nelalakano lokwaamuna ko ovanhu kuJehova nosho yo kEendjovo daYe. Ehongo loipupulu limwe olo Satana ha longifa opo a pukife ovanhu ololo kutya ngeenge omunhu okwa fi oha i monhele yoishitwa yopamhepo. Ndele ope na omadiladilo mahapu a yoolokafana e na sha nehongo olo. Pashihopaenenwa, muAfrika nomuAsia, vahapu ova itavela kutya ovanhu ngeenge va fi ohava i monhele yoishitwa yopamhepo omo hamu kala ovakwamhungu. Ehongo lomundilo wekoshokifo nosho yo lomundilo woheli nalo ola kanghamena kediladilo olo kutya omunhu oha twikile okukala nomwenyo konima yefyo.
Mbela omunhu ngeenge okwa fi oha i ngoo shili meulu?
Ndele mbela ongahelipi shi na sha nehongo olo la itavelwa kovanhu omamiliyona mounyuni aushe, olo kutya ovanhu aveshe ovo hava longo ouwa ohava i meulu? Oshoshili kutya ovanhu vamwe ovo hava longo ouwa ohava i meulu, ndele omuvalu wavo omunini oku u yelekanifa novanhu omabiliyona ovo va fya. Ombibeli oya popya kutya ovanhu 144 000 ova li tava ka “kulilwa medu” notava ka ninga ‘eehamba novapristeri, ndele tava ka kala nokupangela kombada yedu.’ (Ehololo 5:9, 10; 14:1, 3) Ovanhu ovo 144 000 nosho yo Omona womunhu, Jesus Kristus, otava ka kala oshitukulwa shepangelo lomeulu, sha hala kutya, Ouhamba waKalunga. Epangelo olo otali ka xulifa po Satana neendemoni daye notali ka ninga edu oparadisa. Ovanhu vahapu ovo va fya otava ka nyumunwa monakwiiwa ve na etimaumbwile loku ka kala nomwenyo fiyo alushe mOparadisa kombanda yedu. — Lukas 23:43.
Okungonga pauxupi osho twa kundafana, ope na oishitwa ihapuihapu yopamhepo i li monhele yoishitwa yopamhepo. Omushiti woinima aishe i na omwenyo, Jehova Kalunga, naye oha kala monhele yoishitwa yopamhepo. Ope na ovaengeli omayovi mahapu ovo hava longele Jehova noudiinini. Satana oha wilike ovaengeli vamwe ovo va ninga ovatondi vaJehova nohava pukifa ovanhu. Natango, ovanhu vomuvalu wa ngabekwa ovo va “kulilwa” ile va hoololwa okudja kedu, otava ka wanifa po oinakuwanifwa ye likalekelwa meulu. Tu na ouyelele oo momadiladilo, natu ka konakoneni kutya olyelye hatu dulu okupopya naye oo e li monhele yoishitwa yopamhepo nonokutya otu na oku shi ninga ngahelipi.