ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr17 Juni ep. 1-8
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa, Juni 2017

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa, Juni 2017
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2017
  • Oupalanyole
  • 5-11 JUNI
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2017
mwbr17 Juni ep. 1-8

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

5-11 JUNI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JEREMIA 51-52

“Eendjovo daJehova ohadi wanifwa alushe”

(Jeremia 51:11) Upikeni oikuti! Kwateni oikelelifo! Omwene okwa pendula omhepo yeehamba domuMedia. Osheshi Ye okwa diladila a hanaune po Babilon. Osheshi eshi onghone yOmwene, e shi handukilila otembeli yaye.

(Jeremia 51:28) Shiveni oiwana, eehamba domuMedia, omalenga novakulunhu aveshe vomusho, nedu alishe li nepangelo alishe noku shi kondjifa.

it-2 360 okat. 2-3

Media

Eshi Babilon sha findwa kuPersia. Omuprofeti Jesaja okwa xunganeka mefelemudo etihetatu K.O.P kutya Jehova ota ka pendulila Babilon “Ovamedia, ava hava dini oshisiliveli noinava hokwa oshingoldo. Ndelenee omauta otaa tetaula ovamati.” (Jes. 13:17-19; 21:2) Outumbulilo “Ovamedia” pomhito ei owa kwatela mo yo Ovapersia, nonande mondjokonona yOshigreka ohava longifa outumbulilo we lixwa po Ovamedia nOvapersia. Molwaashi kava li va lenga oshisiliveli noshingoldo, osha yela kutya elalakano lavo eshi va ponokela Babilon onelalakano lokufindana, ndele hakuhakana oixuulwa oyo tashi dulika ya li tai dulu okuya elalakano lavo moshipala. Ovamedia ohava longifa omauta onga oilwifo va fa Ovapersia. Ova li hava longifa omauta oiti nonande omafimbo amwe otashi dulika va li hava longifa oshikushu (yelekanifa nEpsalme 18:34), oikuti okwa li hai ‘tetaula ovamati vokuBabilon moinhimbu’ noya li hai upikwa nelalakano olo. — Jer 51:11.

Otashi dulika Jeremia (51:11, 28) a li tau ulike ‘keehamba domuMedia’ kutya odo dimwe tadi ka ponokela Babilon, naasho otashi dulika sha li tashi ulike komupangeli Kores, ohamba yaMedia ile keehamba odo tadi ka hangika tadi pangele, kashi na nee mbudi kutya onghalo oya li ya tya ngahelipi. (Yelekanifa naJeremia 25:25.) Eshi Babilon sha li sha kondekwa komatangakwaita Ovamedia, Ovapersia, Ovaelam nosho yo oishiindalongo imwe, ‘Darius Omumedia oye kwa li ohamba yOvakaldea’ oo a nangeka po ohamba Kores yOvapersia. — Dan. 5:31; 9:1.

(Jeremia 51:30) Ovaladi vaBabilon ova efa okulwa va fyaala meehotemanya. Eenghono davo da pwa po, va ninga ovakainhu. Eengulu dasho ve di xwika po noiyedelifo yasho ya teywa po.

it-2 459 okat. 4

O-Nabonidus

Oshihokwifa eshi ondjokonona ya popya shi na sha noufiku oo Babilon sha hanaunwa po. O-Nabonidus Chronicle oya ti: “Etangakwaita laKores ola ponokela Ovababilon nopehe na okulwa.” Eshi osha hala kutya pehe na olwoodi ile okukondjifwa, naasho otashi tu kumwe nexunganeko laJeremia kutya “ovaladi vaBabilon ova efa okulwa.” — Jer 51:30.

(Jeremia 51:37) Ndele Babilon otashi ka ninga onduba yomamanya, onhele youvandje noshinima shoixuna yongaho noshodino shihe noonakukalamo.

(Jeremia 51:62) Ove u tye: ‘Omwene, Ove wa popya onhele ei, u i nyone po, muha kale nande onakukalamo, omunhu ile oshimuna, ndelenee shi nokukala ombuwa yongaho fiyo alushe.’

it-1 237 okat. 1

Babilon

Mo 539 K.O.P., oshilando osho sha li sha teka po ndele efimano lasho tali hovele okukana, naasho osha li sha ningifa omudo oo u kale u didilikwedi. Osha kendabala okuponokela omupangeli waPersia, Darius I (Hystaspis) oikando ivali, ashike oshikando oshitivali osho sha ka hanaunwa po. Oshilando osho tuu osho osha li sha tukululila Xerxes oshibofa ndele tamu vakwa oinima yondilo. Alexander Munene okwa li a kendabala okuninga Babilon oshilandopangelo shaye ashike okwa ka fya mo 323 K.O.P. Nicator okwa ka finda oshilando osho mo 312 K.O.P. Ndele ta twala oixuulwa oyo a kufa moshilando osho komunghulo womulonga waTigris opo e ke i longife okutunga oshilandopangelo shaSeleukia. Ashike moshilando osho omwa li natango ovanhu mwa kwatelwa Ovajuda fiyo opefimbo lOvakriste votete, nomolwaasho omuyapostoli Petrus a li e ke va talela po kuBabilon ngaashi tashi hangwa monhumwafo yaye. (1 Pet. 5:13) Omashangelo amwe oo a hangika mo otaa ulike kutya otembeli yomuBabilon yedina Bel oya kala ko fiyo omo 75 O.P. lwaapo. Mefelemudo etine O.P. oshilando osha li sha ninga omakuma, nosha ka ninga eputu. Kamwa li sha nandenande, osha li sha ninga “onduba yomamanya.” — Jer 51:37.

Konakona moule omamona opamhepo

(Jeremia 51:25) Tala, Ame ohandi ku totele, oove omhunda ohanauni, Omwene osho ta ti, ove ou ho hanauna edu alishe. Ndele Ame ohandi ke ku yelulila eke lange, ndele handi ku undula ko komhunda, ndele handi ku ningi omhunda ya lungwina po

it-2 444 okat. 9

Eemhunda

Otadi faneke omapangelo. Ngeenge Ombiibeli tai popi eemhunda, otai ulike komauhamba ile komapangelo. (Dan 2:35, 44, 45; yelekanifa naJesaja 41:15; Ehololo 17:9-11, 18.) Ehanauno laBabilon ola ningifa yo oilando ikwao i hanaunwe po nomolwaasho ta ifanwa “omhunda ohanauni.” (Jer 51:24, 25) Omupsalme okwa yelekanifa oilonga yaJehova nomulumenhu ependafule a “dja moshinge nomeenghonopangelo keemhunda doihakanwafindano.” (Eps 76:4) ‘Eemhunda doihakanwafindano’ otashi dulika tadi faneke omauhamba omakwanyanya. (Yelekanifa naNahum 2:11-13.) David okwa popya shi na sha Jehova a ti: “Wa pamekela nge omhunda yange.” Osho otashi ulike kutya otashi dulika Jehova a pameka ouhamba waDavid osho she u ningifa u kalelele. (Eps 30:7; yelekanifa 2 Samuel 5:12.) Opo tu mone oushili oo kutya otashi dulika eemhunda tadi faneke omauhamba, otwa pumbwa okuuda ko exunganeko olo li li mEhololo 8:8 olo tali ti: “Shimwe sha fa omhunda inene ya xwama omundilo.” Omauhamba okwa faafanifwa nomhunda tai pi molwaashi onghedi omo taa pangele otai hanauna ngaashi omundilo.

(Jeremia 51:42) Efuta le litumba kombada yaBabilon, omakufikufi alo e shi tuvika.

it-2 882 okat. 3

Efuta

Omatangakwaita manene. Jeremia okwa popya omatangakwaita oo a li taa ka ponokela Babilon kutya oku li “ngaashi engungumo lefuta.” (Jer 50:42) Eshi Jeremia a xunganeka kutya “efuta” otali ke litumba kombada yaBabilon, okwa li a hala lela kutya oshikungulu otashi ka kwata ko omatangakwaita oo a li koshi yewiliko laMedia naPersia. — Jer 51:42; yelekanifa naDaniel 9:26.

Elesho lOmbiibeli

(Jeremia 51:1-11) Omwene ota ti ngaha: Ame ohandi ka pendulila Babilon noonakukalamo muLeeb-Kaamai omhepo yomuhanauni. 2 Ndele handi ka tumina Babilon ovayeli tave shi yele. Noshilongo shasho otave shi pupula, osheshi tave ke shi totela noku shi dingilila keembinga adishe mefiku lomupya 3 Omulukili wouta na lukilile outa waye omulukili, naau ta tuwalala moshikutu shaye shoshivela. Inamu xupifa ovamati vavo. Oita yavo aishe i maneni po sheke. 4 Eendjashe tadi ka wila moshilongo shOvakaldea naava va tuwa omomapandavanda asho. 5 Osheshi Israel naJuda inava efiwa kuKalunga, Omwene womatanga ovakwaita, ndelenee oshilongo shavo shi yadi omatimba koshipala shOmuyapuki waIsrael. 6 Djeni mo onhapo muBabilon! Keshe umwe na xupife omwenyo waye, muha nyonauninwe oulunde washo. Osheshi efimbo eli olo efimbo longhone yOmwene, ote shi alulile pailonga yasho. 7 Babilon osha li eholo loshingoldo meke lOmwene, olo la kolwifa edu alishe. Oiwana aishe ya nwa omaviinyu asho, onghee hano oiwana aishe ya pwiduka. 8 Ohaluka Babilon osha teka po nosha hanauka po. Shi lilileni! Ouyehame washo u kongeleni omuti womaadi abalsam. Kashiimba tashi veluka. 9 Fye otwa hetekela okuvelula Babilon, ndelenee inashi veluka. Shi efeni, tu yeni, keshe umwe koshilongo shavo. Osheshi epangulo lasho tali fiki fiyo okeulu notali hange fiyo okoilemo. 10 Ouyuki wetu Omwene e u eta poluhaela. Ileni, tu ka udifile muSion oilonga yOmwene, Kalunga ketu! 11 Upikeni oikuti! Kwateni oikelelifo! Omwene okwa pendula omhepo yeehamba domuMedia. Osheshi Ye okwa diladila a hanaune po Babilon. Osheshi eshi onghone yOmwene, e shi handukilila otembeli yaye.

12-18 JUNI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | OMAIMBILOKEMO 1-5

“Oikala yokuteelela otai ke tu kwafela tu lididimike”

(Omaimbilokemo 3:20, 21) Ngeenge omwenyo wange tau diladila oshinima eshi, otau nyongama mwaame. 21 Eshi handi shi tula momutima wange, onghee ndi nelineekelo:

(Omaimbilokemo 3:24) Omwenyo wange tau ti: “Omwene Oye oshitukulwa shange, onghee ame ohandi ka tula muye elineekelo lange.”

w12 6/1 14 okat. 3-4

“Omwenyo wange . . . otau nyongama mwaame”

Nonande Jeremia okwa li e udite ngaho, okwa li e na eteelelo. Okwa kuwa kuJehova a ti: “Ngeenge omwenyo wange tau diladila oshinima eshi, otau nyongama mwaame.” (ovelise 20) Jeremia ka li a limbililwa. Okwa li e shii kutya Jehova ine mu dimbwa ile a ekeleshi umwe womoshiwana shaye. Mbela oshike Kalunga omunaenghono adishe ha ningi mepingafano naasho? — Ehololo 15:3.

Jeremia okwa popya kutya Jehova ota “nyongama” pwaavo ve livela ombedi shili. Ombiibeli imwe oya toloka ediladilo olo ya ti: “Oho dimbuluka nge ndee to tu eengolo pwaame.” Eendjovo odo otadi tu ningifa tu faneke sha momadiladilo etu. Jehova, ‘Ombadambada medu alishe,’ ota ka twa eengolo a popye noku alule mo omupiya waye meendjila dii ndele te mu tula monghalo iwa opo a kale e mu hokwa. (Epsalme 83:18) Eteelelo la tya ngaho ola li la hekeleka omutima waJeremia. Omuprofeti oo omudiinini okwa li a teelela nelididimiko fiyo osheshi efimbo laJehova lokumangulula oshiwana shaye la fika. — ovelise 21.

w11 9/15 8 okat. 8

Jehova oye oshitukulwafyuululo shange

8 Jehova oye a li ta ka kala oshitukulwafyuululwa shepata lOvalevi. Ndele oshididilikwedi eshi Ovalevi vamwe pauhandimwe va li va popya kutya “Omwene oye oshitukulwa shange,” tashi ulike kutya ove liyandjela Kalunga nove mu lineekela. (Omaimb.kemo. 3:24) Omulevi umwe oo a li e na etaleko la tya ngaho okwa li omwiimbi nomutoti womaimbilo. Otaku tiwa kutya Omulevi oo a li ha wilike eengudu dolwiimbo pefimbo lohamba David oye Asaf, nonande otashi dulika a li oshilyo shoukwaneumbo waAsaf. (1 Omaf. 6:31-43) Epsalme 73 ola ti kutya Asaf (ile tashi dulika umwe womoludalo laye) okwa li a nyemata. Okwa li a twila ondubo ovakolokoshi molwaashi va li ve na onghalamwenyo youdjeko, onghee okwa ti: “Akutu, inashi kwafa sha nande, eshi nda lungamena oukoshoki womutima wange, naashi nda kosha omake ange mouyuki.” Pomhito oyo, Omulevi oo ka li vali a lenga oufembanghenda oo a li e na wokulongela Jehova noka li vali e mu tala ko e li oshitukulwafyuululwa shaye. Okwa li a nyemata ‘fiyo osheshi a ka tyuukila mouyapuki waKalunga.’ — Eps. 73:2, 3, 12, 13, 17.

(Omaimbilokemo 3:26, 27) Osho oshiwa okulineekela ekwafo lOmwene melimweneneno. 27 Osho osha wapalela omulumenhu a humbate ondjoko mounyasha waye.

w07 6/1 11 okat. 3

Omanenedhiladhilo okuza membo lyOontakumandjimbo dhaJeremia

3:21-26, 28-33. Ongiini tatu vulu okwiidhidhimika nonando tatu mono iihuna yamemememe? Jeremia ote tu lombwele ta ti kutya katu na okudhimbwa kutya Jehova omunahole noku li wo omunahenda a shiga ko. Otu na wo okudhimbulukwa kutya okukala kwetu tu na omwenyo oshi li etompelo lya gwana lyokukala inaatu teka omukumo nonokutya otwa pumbwa okukala tu na eidhidhimiko notwa tegelela twa mwena itaatu nyenyeta ehupitho ndyoka tali zi kuJehova. Ihe nando ongaaka natu “mbwike okana [ketu] montsi,” sha hala okutya, natu taambe ko omaupyakadhi neifupipiko nokuzimina kutya shoka Kalunga e etha shi ningwe okwe shi pitika netompelo ewanawa.

3:27. Omamakelo ngoka tage tu adha muugundjuka wetu ge na ko nasha neitaalo lyetu otashi vulika taga ka kwatela mo uudhigu nokushekwa. Oshi li sho “opala omulumentu a humbate ondjoko okuza kuugundjuka we.” Omolwashike? Omolwaashoka okwiilonga okuhumbata ondjoko yokumona iihuna omanga u li omugundjuka ohashi ningi omuntu a kale i ilongekidha okuungaunga nomaupyakadhi ngele a koko.

Konakona moule omamona opamhepo

(Omaimbilokemo 2:17) Omwene okwa shakenifa eshi Ye e shi nuninine. Ondjovo yaye okwe i wanifa, ei Ye e i tongele pomafiku onalenale; okwe shi ngumauna po ke nonghenda, nomutondadi okwe mu hafifa molwoye, nokwa yelulila pombada oluvinga lomunaita naave.

w07 6/1 9 okat. 3

Omanenedhiladhilo okuza membo lyOontakumandjimbo dhaJeremia

2:17 — ‘Eendjovo’ dilipi Jehova a wanifa po di na sha naJerusalem? Osha yela kutya oohapu ndhika oondhoka dhomuLevitikus 26:17 ndhoka tadhi ti: “Otandi mú pilukile e tamu ka sindika, naamboka ye mú tonde, otaye ke mú pangela. Otamu ka haluka tamu pwapwauka ko kwaa na ngo te mú tidha.”

(Omaimbilokemo 5:7) Ootate ova nyona; kave po vali. Ofye ohatu humbata owii wavo.

w07 6/1 10 okat. 5

Omanenedhiladhilo okuza membo lyOontakumandjimbo dhaJeremia

5:7 — Mbela Jehova oha handukile ounona omolwomatimba ooxe? Aawe, Jehova iha geyele aantu shu ukilila omolwoondjo dhoohekulululwa. Ombiimbeli otayi ti: “Kehe gumwe gwomutse ote ki ihokolola koshipala shaKalunga polwe mwene.” (Aaroma 14:12) Ihe iilanduliko yomayono otayi vulu okukala po nomaluvalo ngoka taga landula ko otaga vulu okumona iihuna omolwayo. Pashiholelwa, sho Aaisraeli yonale ya li ya longele iimenka, osha li she shi ningi oshidhigu nokuli kAaisraeli aadhiginini mboka ya li ya landula ko opo ya dhiginine ondjila yuuyuuki. — Exodus 20:5.

Elesho lOmbiibeli

(Omaimbilokemo 2:20-3:12) ala, Omwene, Ove u diladile olyelye ou we shi ningila ngaha! Ovalikadi ovo mbela ve nokulya oshiimati shomadimo avo nokutya, ouhanana ava hava humbatelwa momake? Ovapristeli novaxunganeki mbela ve nokudipaelwa motembeli yOmwene? 21 Pedu momapandavanda opa nangala ovanyasha novakulunhu. Oukadona vange novamati vange va wila po keongamukonda. Ove we va dipaa mefiku loye lehandu; wa twa uhe nonghenda. 22 Ovatilifi vange we va shivila nge keembinga adishe ngaashi efiku loshivilo. Nefiku olo lehandu lOmwene kapa li nande umwe a ya onhapo, ile e lixupifa. Ava nde va tekula nonde va kulifa, omutondadi wange okwe va mana po.

3 Aame omulumenhu ou nda monifwa oluhepo koshikumbwati shoupyuhandu waye. 2 Oye okwa endifa nge ndele a twala nge momilaulu muhe nouyelele. 3 Heeno, efimbo alishe ta pilulile nge eke laye, heeno, efiku alishe. 4 Onhumba yange noshipa shange, Ye okwe i kunya, nomakipa ange Ye a teyaula po. 5 Oye okwa tungila nge omafitiko, a dingililifa nge noudiyo noudjuu. 6 Oye okwa kaleka omutumba monhele yomilaulu ngaashi oonakufya ava vonalenale. 7 Oye okwa idilila nge nekumangubu, osho ame itandi dulu okudja mo. Nokwa tula nge momalyenge madjuu oshikushu. 8 Nande handi ingida nonande handi ifana, Ye ita udu eindilo lange. 9 Eendjila dange okwe di fitikifa omakumamanya a hongwa, a ngolyola omalila ange. 10 Oye oku li oshilyani eshi sha nangela nge, onghoshi moshihondameno. 11 Oye okwa kandula po eendjila dange nokwa pombaula nge nokwa tokeka nge. 12 Oye a shila outa waye, nokwa ninga nge etanga loikuti yaye.

19-25 JUNI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | HESEKIEL 1-5

“Hesekiel okwa li a tunhukwa okuudifa etumwalaka laKalunga”

(Hesekiel 2:9-3:2) Opo nda mona, tala, eke la ulika nge, ndele tala, mulo mwa li omushangwatonywa. 10 Ndele Ye okwe u nyanununa koshipala shange. Ndele owa li wa shangwa meni nokombada. Nomuwo mwa shangelwa omaimbilokemo, nomahekumuno nomalilaano.

3 Opo nee Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, lya eshi to mono. Lya omushangwatonywa ou, ndele inda u ka lombwele eumbo laIsrael.” 2 Opo ame nda makula okanya, ndele Ye okwa pa nge omushangwatonywa ndi lye.

w08 7/1 16 okat. 6-7

Nghee hatu dulu okufinda omashongo oo hatu shakeneke moukalele weumbo neumbo

6 Embo laHesekiel ola tumbula oshinima shimwe vali osho tashi dulu oku tu kwafela tu kale hatu popi nouladi. Hesekiel okwa li a mona emoniko lonhumba omo Jehova e mu pa omushangwatonywa wa shangwa keembinga adishe. Omushangwatonywa oo owa li wa shangwa “omaimbilokemo, nomahekumuno nomalilaano.” Jehova okwa li a lombwela Hesekiel a ti: “Kaana komunhu, kutifa edimo loye ndee yadifa omandjadja oye nomushangwatonywa ou handi u ku pe.” Emoniko olo ola li tali ti shike? Emoniko olo ola hala okutya Hesekiel okwa li e na okushiiva nawanawa etumwalaka olo a li e na oku ka udifa. Etumwalaka olo ola li li na okukala moule womwenyo waye nokunwefa mo omaliudo aye. Omuprofeti oo okwa hokolola a ti: “Ame nde u lya, ndele oo wa li munyenye mokanya kange, ngaashi omaadi eenyiki.” Hesekiel okwa li a hafela okuudifa etumwalaka laKalunga moipafi nokwa li e udite ngaashi omunhu ta li omaadi eenyiki. Okwa li e wete e na oufembanghenda wa denga mbada eshi e lile po Jehova nota wanifa po oshilonga osho e mu pa nonande ovanhu ovo a li ta londwele inava hala okupwilikina. — Lesha Hesekiel 2:8–3:4, 7-9.

7 Ovapiya vaJehova vokunena otava dulu okulihonga oshilihongomwa sha fimana memoniko laHesekiel. Nafye otu na yo etumwalaka lelondwelo olo tu na okulombwela ovanhu nonande haalushe hava pandula eenghendabala odo hatu ningi. Ndele opo tu kale alushe twa lenga oukalele wetu wopaKriste oo twa pewa kuKalunga, otu na okukala hatu lipalula neendja dopamhepo. Itatu ka shiiva nawa Eendjovo daKalunga ngeenge ohatu konakona ashike Ombibeli omalufe. Mbela ito dulu okuxwepopaleka onghedi yoye yokulesha nokukonakona Ombibeli nokukala ho shi ningi pandjikilile nopehe na okufaula? Mbela oho dilonga ngoo kwaasho wa lesha? — Eps. 1:2, 3

it-1 1214

Omandjadja

Oikulya oyo hatu li ohai i momandjadja. Omushangwatonywa oo Hesekiel a lya pafaneko, otau ulike kokulipalula pamhepo, nonghedi oyo yokulipalula ohai ifanwa mOshiheberi me·ʽimʹ. Hesekiel okwa li e na okumona eenghono mokudilonga kEendjovo odo a lya nomoku di tuvikila momadiladilo aye. Okwa li a paluka pamhepo nokwa li yo a pewa etumwalaka olo e na okupopya. — Hes 3:1-6; yelekanifa nEhololo 10:8-10.

(Hesekiel 3:3) Ndele Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, kutifa edimo loye ndele yadifa omandjadja oye nomushangwatonywa ou handi u ku pe.” Ndele ame nde u lya, ndele wo wa li munyenye mokanya kange, ngaashi omaadi eenyiki.

w07 7/1 12 okat. 4

Omanenedhiladhilo okuza membo lyaHesekiel ontopolwa 1:1–24:27

2:9–3:3 — Omolwashike ondhinga yembo lyoontakumandjimbo nomahekumuno ya li yi na omulyo omutoye kuHesekiel? Shoka sha li sha ningitha ondhinga yi kale ontoye kuHesekiel osha li iikala ye yi na ko nasha noshilonga she. Hesekiel okwa li a nyanyukilwa okulongela Jehova e li omupolofeti.

Konakona moule omamona opamhepo

(Hesekiel 1:20, 21) Keshe apa omhepo ya hala i ye, oko ya ya nokuyukilila kombinga ei omhepo ya hala. Ndele omaulu a yeluka mefimbo tuu limwe nayo, osheshi omhepo yoinamwenyo oya li momaulu. 21 Oinamwenyo eshi ya enda, oo a enda yo. Naashi ya kanghama, oo a kanghama yo. Ndele yo eshi ya yeluka kedu, omaulu a yeluka yo oshita nayo, osheshi omhepo yoinamwenyo ya li momaulu.

(Hesekiel 1:26-28) Ndele kombinga ei yokombada yevalelwa oyo ya li kombada yomitwe dayo, pa kala sha sha fa emanya lasafir, molupe lolukalwapangelo. Nomolupe lolukalwapangelo nda mona olupe lwa fa omunhu. 27 Ame onda mona sha sha fa oshikushu tashi vema sha fomundilo wa dingililwa koluvala okudja kwasho sha foshiya nokuyuka kombada. Nokudja kwasho sha foshiya nokuyuka koshi onda mona sha sha fa omundilo wa dingililwa kevadimo. 28 Ngaashi outa wodula hau monika moilemo mefiku lodula, osho ngaha evadimo ola li le shi dingilila. Osho olupe levadimo lOmwene la li mokutala. Ndele ame eshi nde shi mona, onda wila po eombe ndele nda uda ondaka yaumwe ta popi.

w07 7/1 12 okat. 1

Omanenedhiladhilo okuza membo lyaHesekiel ontopolwa 1:1–24:27

1:4-28— Etemba lyomegulu otali thaneke shike? Etemba otali thaneke oshitopolwa shehangano lyaJehova lyomegulu ndyoka lya thikama po miishitwa iidhiginini yopambepo. Onzo yoonkondo dhalyo oyo ombepo ondjapuki yaJehova. Omulondi gwetemba ngoka ta thaneke Jehova, oku na eadhimo itaali vulu okuyelekwa nasha. Uutamvula uuwanawa otau thaneke kutya ye okwa ngungumana.

(Hesekiel 4:1-7) “Ndele oove, kaana komunhu, kufa odopi, i tula poshi komesho yoye, ndele faneka kuyo oshilando, nokutya Jerusalem. 2 Shi tula mekondekelo loita, ndele shi tungifa omakondekelohote, shi fela ekuma ledu, shi ongela eenhanda, ndele shi tulila oikumunifo yohotekuma keembinga adishe. 3 Natango, kufa opana yoshivela, ndele i tula pokati keni noshilando i ninge ekuma loshivela. Noshipala shoye nashi shi taalele, shi kale sha kondekelwa, heeno ove u noku shi kondekela. Eshi osho edidiliko keumbo laIsrael. 4 “Nangela kolumosho loye u humbate oulunde weumbo laIsrael. Omafiku e fike pokunangala kwoye u nokuhumbata oulunde wavo. 5 Ndele Ame handi tula kombada yoye omido doulunde wavo, ohandi di ku valele omuvalu womafiku u fike pomafiku omafele atatu nomilongo omugoi. Osho hano u nokuhumbata oulunde weumbo laIsrael. 6 Ndele ove ngeenge wa xulifa omafiku aa, ove u nokunangela vali kombinga yokolulyo, opo u humbate oulunde weumbo laJuda omafiku omilongo nhee. Omudo keshe handi u ku valele efiku limwe. 7 Ndele oshipala shoye nokwooko kwoye kwa xutwa ku taalelifa kuJerusalem sha kondekelwa, ndele shi xunganekela owii.

w07 7/1 12 okat. 5

Omanenedhiladhilo okuza membo lyaHesekiel ontopolwa 1:1–24:27

4:1-17 — Mbela Hesekiel okwa li ngaa a nyanda lela oshinyandwa shoka sha li tashi thaneke ekondeka lyaJerusalem ndyoka lya li tali ke ya? Hesekiel okwa li a pula a pewe sha shi ili shokutelekitha iikulya ye, nokuzimina kwaJehova eindilo lye okwa li ku ulike kutya omupolofeti okwa li a nyanda lela oshinyandwa shika. Okwa li a langele kolumoho lwe omolwoondjo dhuukwaniilwa womazimo omulongo dhuule woomvula 390, okuza petameko lyawo mo 997 K.E.N. sigo opehanagulo lyaJerusalem mo 607 K.E.N. Okwa li a langele kolulyo lwe omolwoondjo dhaJuda dhuule woomvula 40, shoka sha li okuza pethimbo ndyoka Jeremia a li a langekwa po e li omupolofeti mo 647 K.E.N. sigo omo 607 K.E.N. Uule womasiku ngoka agehe 430, Hesekiel okwa li a hupu owala muukulya uushona nomeya, shoka sha li tashi ulike pahunganeko kutya opwa li tapu ka kala ondjala pethimbo lyekondeka lyaJerusalem.

Elesho lOmbiibeli

(Hesekiel 1:1-14) Momudo omutimilongo nhatu mohani onhine, mefiku etitano kohani, fimbo nda li mokati kovapika pomulonga waKebar, eulu la yeuluka ndele ame nda mona omamoniko aKalunga. 2 Mefiku etitano kohani, nokutya omudo omutitano woupika wohamba Jehoiakin, 3 ondjovo yOmwene ye uya komupristeli Hesekiel, omona waBusi, medu lOvakaldea pomulonga waKebar. Neke lOmwene la kala kombada yaye. 4 Ndele nda mona, tala, koumbangalanhu kwa dja oshikungulu, oshilemo shinene shi nomundilo tau lafaula. Noshilemo sha dingililwa kevadimo, nomokati komundilo omwa li mu na sha sha foshikushu. 5 Ndele mokati kasho mwa monika omalupe oinamwenyo ine, ndele olupe layo la fa olupe lomunhu, 6 ndele keshe shimwe sha li shi noipala ine nakeshe shimwe sha li shi nomavava ane. 7 Nomaulu ayo a yukilila, neemhadi dayo ngaashi omakondo onhana. Ndele yo oya vadima ngaashi oshikushu tashi vema. 8 Ndele koshi yomavava ayo ya li i nomake omunhu keembinga nhee. Ndelenee oipala yayo aishe ine nomavava ayo a li ngaha: 9 omavava ayo a twaafana. Mokweenda kwayo inai punguluka. Keshe shimwe sha enda nokuyukilila komesho. 10 Ndele oipala yayo ya li ngaashi oshipala shomunhu. Ndele yo aishe ine kolulyo ya li i noshipala shonghoshi, nokolumosho yo aishe ya li i noshipala shongobe. Nosho yo aishe ya li i noshipala shonhwa. 11 Ndele omavava ayo a li a tanganana a yuka pombada. Keshe shimwe sha li shi nomavava avali a twaafana, naavali ya tuvika nayo omalutu ayo. 12 Ndele keshe shimwe sha enda nokuyukilila komesho. Keshe apa omhepo ya hala i ye, oko ya ya. Mokweenda kwayo inai punguluka. 13 Omalupe oinamwenyo a li ngaha: olupe layo la li ngaashi omakala a xwama omundilo, ngaashi eenyika tadi i komesho nokonima pokati koinamwenyo, nomundilo wa li u toka, nomwa dja omaluvadi. 14 Ndele oinamwenyo ya vilauka kombinga nombinga nokutalwa ngaashi oluvadi.

26 JUNI–2 JULI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | HESEKIEL 6-10

“Mbela oto ka didilikwa ngoo opo u ka xupe?”

(Hesekiel 9:1, 2) Opo Ye okwa ingida mokule momatwi ange ndele ta ti: “Eheneni oku, nye ovahandukili voshilando, nakeshe umwe na kale e noiti yokuhanauna meke laye!” 2 Ndele tala, ovalumenhu vahamano ve uya nondjila okudja koshivelo shokombada, eshi sha ama koumbangalanhu, nakeshe umwe e noiti yokuhanauna meke laye. Mokati kavo mwa li omulumenhu umwe a djala oshikutu sholiina, e noishangifo moshiya shaye. Ndele vo ove uya ndele tava kala ofika popepi noaltari yoshikushu.

w16. 06 31

Omapulo a dja kovaleshi

Omulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye nosho yo ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna momake avo, ovo va popiwa memoniko laHesekiel, ove lile po oolyelye?

▪ Ove lile po omatangakwaita omeulu oo a li a kufa ombinga mokuhanauna po Jerusalem notaa ka kufa natango ombinga mehanaunepo lounyuni woukolokoshi waSatana puHarmagedon. Eli eudeko la pepalekwa. Omolwashike la li la pumbwa okupepalekwa?

Manga omudo 607 K.O.P. inau fika, Jehova okwa hangwa a ulikila Hesekiel emoniko li na sha naasho sha li tashi ka ningwa muJerusalem fimbo inashi hanaunwa po. Memoniko olo, Hesekiel okwa mona mo oinima ii ihapu tai ningwa. Opo nee okwa mona ovalumenhu vahamano ovo keshe umwe e “noiti yokuhanauna meke laye.” Ovalumenhu ovo ova li pamwe nomulumenhu e na “oshikutu sholiina” nosho yo “oishangifo moshiya shaye.” (Hesekiel 8:6-12; 9:2, 3) Omulumenhu oo okwa li a lombwelwa a ye moshilando ndele ta ningi “edidiliko meembaba doipala yovalumenhu ava hava keme nokunyik’ oluhodi omolwoixuna aishe ei ya ningwa mo.” Opo nee ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna ova li va lombwelwa va dipae aveshe ovo ve li moshilando vehe na edidiliko. (Hesekiel 9:4-7) Oshike osho hatu dulu okulihonga memoniko olo, nomulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye olyelye?

Hesekiel okwa mona emoniko olo momudo 612 K.O.P. Emoniko olo ola li exunganeko olo tete la wanifwa konima yomido nhano eshi Jehova a efa etangakwaita laBabilon li hanaune po Jerusalem. Jehova okwa longifa Ovababilon monghedi oyo opo a handukile ovanhu vomoshiwana shaye ovo ihava dulika. (Jeremia 25:9, 15-18) Mbela oshike sha li sha ningilwa Ovajuda ovo va li itava tu kumwe noinima ii oyo ya li tai ningwa moshilando osho? Jehova okwa li a shilipaleka kutya ova xupifwa.

Memoniko olo Hesekiel a ulikilwa, ka li a didilika nande omunhu monghedi yolela ile a kufa ombinga mehanauno loshilando osho. Ponhele yaasho, ovaengeli ovo va li va kwatela komesho ehanauno laJerusalem. Onghee hano, exunganeko olo ole tu pa omhito tu mone osho hashi ningwa meulu. Jehova okwa lombwela ovaengeli vaye va unganeke ehanauno lovakolokoshi nokushilipaleka kutya ovayuki ova xupifwa.

Exunganeko olo otali ka wanifwa yo monakwiiwa. Nale otwa li hatu ti kutya omulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye oku lile po ovavaekwa ovo ve li momwenyo kombada yedu. Okwa li yo hatu ti kutya ovanhu ohava didilikilwa exupifo ngeenge va pwilikine nokutambula ko onghundana iwa oyo hatu udifa. Ndele efimbo opo la di ko, osha li sha yela mo nawa kutya otwa pumbwa okulundulula eudeko letu li na sha nexunganeko olo. Otwe li honga muMateus 25:31-33 kutya Jesus oye mwene ta ka yoolola nokutokola ovanhu. Osho ote ke shi ninga monakwiiwa pefimbo loudjuu munene. Pefimbo olo, ovo va tokolwa ve li eedi otava ka xupifwa, naavo va tokolwa ve li oikombo otava ka hanaunwa po.

Mbela oshike hatu lihongo memoniko laHesekiel? Apa ota pa landula oilihongomwa itano:

(1) Manga Jerusalem ina shi hanaunwa po, Hesekiel nosho yo Jeremia naJesaja ova li va londwela ovanhu kombinga yaasho sha li tashi ka ningilwa oshilando osho. Ova li va fa ovanangeli, ngaashi Daniel a li. Kunena Jehova ota longifa okangudu kanini kovavaekwa mokuhonga nomokulondwela ovanhu ofimbo oudjuu munene inau hovela. Paulelalela, oshiwana shaKalunga ashishe osho shi li ovapiya vaKristus ohashi kufa ombinga moshilonga shokulondwela ovanhu. — Mateus 24:45-47.

(2) Ngaashi ashike Hesekiel, oshiwana shaJehova kunena ihashi didilike ovo tava ka xupifwa. Ponhele yaasho, ohashi udifa nokulondwela ovanhu kombinga yaasho tashi ka ningwa monakwiiwa. Oshilonga osho shokuudifa ohashi longwa mounyuni aushe kekwafo lovaengeli. — Ehololo 14:6.

(3) Ngaashi ashike ovo va li va xupifwa pefimbo laHesekiel, ovo tava ka xupifwa monakwiiwa itava ka kala ve na edidiliko lolela meembaba doipala yavo. Oshike osho ovanhu ve na okuninga opo va xupe poudjuu munene? Ngeenge ova londwelwa, ove na okulihonga okuhopaenena Kristus, okuliyapulila Kalunga nosho yo okuyambidida ovamwaxe vaKristus moshilonga shokuudifa onghundana iwa. (Mateus 25:35-40) Pefimbo loudjuu munene otava ka pewa edidiliko, sha hala kutya, otava ka hoololwa mo va xupifwe.

(4) Omulumenhu oo e noishangifo, oku lile po Jesus. Pefimbo loudjuu munene, Jesus ota ka didilika ongudu inene eshi te ke i tokola i li eedi. Opo nee otai ka kala i na omhito yokukala nomwenyo fiyo alushe kombada yedu. — Mateus 25:34, 46.

(5) Kunena ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna otava faneke etangakwaita lomeulu olo tali wilikwa kuJesus. Mafiku otali ka hanauna po oiwana nokuxulifa po oukolokoshi. — Hesekiel 10:2, 6, 7; Ehololo 19:11-21.

Oshilihongomwa osho hatu lihongo memoniko olo otashi tu kwafele tu kale tu na elineekelo kutya Jehova ita ka hanauna po ovayuki pamwe novakolokoshi. (2 Petrus 2:9; 3:9) Oshilihongomwa osho otashi tu dimbulukifa yo kutya oshilonga shokuudifa osha fimanenena pefimbo letu. Keshe umwe okwa pumbwa okuuda elondwelo olo fimbo exulilo ina li fika. — Mateus 24:14.

(Hesekiel 9:3, 4) Ndele oshinge shaKalunga kaIsrael sha yeluka, sha dja kombada yomukerubi oko sha li ko, ndele sha ehena koshikulo shoposhi shoshivelo shotembeli. Ndele Ye okwa ingida komulumenhu ou a djala oshikutu sholiina, ou a li e noishangifo moshiya shaye. 4 Ndele Omwene okwe mu lombwela: “Endaenda moshilando, endaenda muJerusalem, ndele ninga edidiliko meembaba doipala yovalumenhu ava hava keme nokunyika oluhodi omolwoixuna aishe ei ya ningwa mo.”

(Hesekiel 9:5-7) Ndelenee okwa lombwela vakwao nde shi uda, ndele ta ti: “Mu shikuleni nokweendaenda moshilando nokudipaa. Omesho eni aha tale nolukeno ndele inamu filonghenda. 6 Dipaeni ovaxungu novamati noukadona, nounona novalikadi, inamu xupifa po sha. Ndelenee inamu kuma nande umwe waava ve nedidiliko, ndele hoveleni motembeli yange.” Ndele vo ova hovela povalumenhu, nokutya ovakulunhu ava va li pondje yotembeli. 7 Ndele Ye okwe va lombwela: “Nyatekeni otembeli nomikala di yadifeni novadipawa. Indeni!” Ndele ova ya ndele va dipaa moshilando.

Konakona moule omamona opamhepo

(Hesekiel 7:19) Oshisiliveli shavo otave ke shi ekelashi meendjila, noingoldo yavo ve ke i nyonyodola. Oshisiliveli noshingoldo shavo itashi dulu oku va xupifa mefiku lehandu lOmwene. Itava dulu okukutifa nasho eemwenyo davo ile okuyadifa nasho omadimo avo, osheshi osho sha ninga emanya loku va pundulila moulunde.

w09 9/1 26 okat. 10

Ehongo lopakalunga ola denga mbada

10 Jehova oye aeke ta dulu oku tu longekidila onakwiiwa molwaashi oku shii osho tashi ka ningwa monakwiiwa. Oku shii kutya onakwiiwa yovanhu otai ka kala ya tya ngahelipi. (Jes. 46:9, 10) Ombibeli oya xunganeka ya ti: “Efiku linene lOmwene oli li popepi.” (Sef. 1:14) Eendjovo dOmayeletumbulo 11:4 otadi ka wanifwa shi na sha nefiku olo, odo tadi ti: “Emona itali kwafa sha mefiku loupyuhandu, ndelenee ouyuki tau xupifa mo mefyo.” Eshi efimbo laJehova lokutokola ounyuni waSatana tali ka fika, osho tashi ka kala sha fimanenena osho okukala twa hokiwa kuJehova. Oimaliwa itai ka kala i na ekwafo lasha. Hesekiel 7:19 okwa ti: “Oshisilveri shavo otave ke shi ekelashi meendjila, noingoldo yavo [otave] ke i nyonyodola.” Eshiivo la tya ngaho otali tu kwafele tu kale hatu ningi omatokolo e li pandunge paife.

(Hesekiel 8:12) Opo nee Ye okwa lombwela nge: “Oove kaana komunhu, u wete tuu eshi ovakulunhu veumbo laIsrael hava ningi momilaulu, keshe umwe monduda yaye yoihongwafano? Osheshi ohava diladila nokutya, ‘Omwene ke tu wete. Omwene okwa efa edu eli.’”

w11 4/1 30 okat. 14

Oho efa ngoo omhepo yaKalunga i ku wilike?

14 Ngeenge otu na eitavelo lashili, ohatu ka kala twa tala ko kutya Jehova Kalunga omunhu wolela. Ndele ngeenge Kalunga inatu mu tala ko e li omunhu wolela, ohatu ka wila menyono noupu. Natu ka taleni kwaasho sha li sha ningwa po mokati koshiwana shaKalunga shopefimbo lonale. Jehova okwa li a hololela omuprofeti Hesekiel oinima inai koshoka oyo vamwe vomovapiya vaYe va li tava ningi meholeko, eshi a li e mu lombwela a ti: “Kaana komunhu, u wete tuu eshi ovakulunhu veumbo laIsrael hava ningi momilaulu, keshe umwe monduda yaye yoihongwafano? Osheshi ohava diladila nokutya, Omwene ke tu wete. Omwene okwa efa edu eli.” (Hes. 8:12) Mbela owa didilika kutya oshike sha li sha etifa oupyakadi oo? Kava li va itavela kutya Jehova oku wete osho tava ningi. Jehova ka li omunhu wolela kuvo.

Elesho lOmbiibeli

(Hesekiel 8:1-12) Momudo omutihamano, mohani onhihamano, metitano lohani, fimbo nda li omutumba meumbo lange novakulunhu vomuJuda va li omutumba pomesho yange, eke lOmwene Kalunga la wila kombada yange. 2 Ndele ame nda mona sha, tala, sholupe la fomundilo. Okudja apa pa fa oshiya shasho fiyo oposhi osha li omundilo, nokudja poshiya okuyuka pombada sha fevadimo leulu ngaashi oshikushu tashi vema. 3 Opo nee okwa yelula shimwe sha fa eke, ndele a kwata nge koluxwiki lokomutwe wange. NOmhepo ya yelula nge pokati keulu nedu, ndele ya twala nge memoniko laKalunga kuJerusalem, komhito yokoshivelo shomeni eshi sha taalela koumbangalanhu, apa pa li ongudi yoshikalunga tai xwameke ehandu lOmwene. 4 Ndele tala, oshinge shaKalunga kaIsrael sha li ko, osha holokelele nge molufilu. 5 Ndele Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, yelula omesho oye u tale koumbangalanhu.” Ndele ame nda yelula omesho ange nda tala koumbangalanhu, ndele lwokoumbangalanhu, nokutya koshivelo shoaltari kwa li ku nongudi youladi. 6 Ndele Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, ove u wete ko tuu, osho tave shi ningi, oixuna inene ei eumbo laIsrael tali i ningi apa opo ndi dje po ndi ye kokule notembeli yange? Ndelenee ove to ka mona oixuna inene i dule ei.” 7 Opo Ye okwa twala nge koshivelo shomukala. Ame nda tala, ndele mekuma omwa li ombululu. 8 Ndele Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, liundwila mekuma.” Osho onde liundwila mekuma, ndele tala, nda mona oshivelo. 9 Ndele Ye okwa lombwela nge: “Kaana komunhu, liundwila mekuma.” Osho onde liundwila mekuma, ndele tala, nda mona oshivelo. 10 Ame nda ya mo ndele tala, omo mwa li oihongwafano i lili noi lili yoialangati tai nyonyodolwa noyoinamwenyo yomaulu ane noyoikalunga i lili noi lili yeumbo laIsrael ya fanekelwa mekuma keembinga adishe. 11 Ndele komesho yayo pa kala ofika ovalumenhu omilongo heyali, vo ovakulunhu vomeumbo laIsrael nomokati kavo pa kala ofika Jaasanja, omona waSafan. Ndele keshe umwe womuvo e kwete oshitwiminifo meke laye, ndele mokalungululu komwifi wetwiminino mwa dja edimba. 12 Opo nee Ye okwa lombwela nge: “Oove kaana komunhu, u wete tuu eshi ovakulunhu veumbo laIsrael hava ningi momilaulu, keshe umwe monduda yaye yoihongwafano? Osheshi ohava diladila nokutya, ‘Omwene ke tu wete. Omwene okwa efa edu eli.’”

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma